Stop privatizaciji PKB-a!

2
1871

pkb

PKB Korporacija se ne sme privatizovati.

Politički ološ, njihovi estradni eksperti za sve i svašta, potplaćeni mediji i režimski botovi šire laži o tome da je PKB Korporacija propala i da je hitno treba prodati.

To je laž! Obmana! Ne nasedajte na tu prevaru. Manipulaciju.

Evo, iznosim samo neke osnovne podatke o PKB Korporaciji. To su zvanični podaci 31.12.2013 – Konsolidovani bilans, rađen 28.4.2014. godine.

kole
Miodrag Kostić – Šećerko vreba novi plen. Spreman je da dinar ili dva plati giganta kakav je PKB.

Manipulatori pišu da je PKB dužan mnogo i da to država ne može da plaća. Neoliberali traže da se odmah proda. Političari su krenuli u prodaju, jer očekuju svoje provizije. Tajkuni se nadaju, recimo Šećerko, da će prevariti državu i kupiti PKB, kao što je kupio tri šećerane, pa će to da preproda 2017. godine strancima, kada nas gangsteri iz Brisela nateraju da donesemo zakon o prodaji zemlje strancima. Mediji čekaju svoj deo kolača od oglašivača.

Zašto da država proda tako važan poljoprivredni kombinat? Koliko je stvarno dužan PKB?

PKB je 2013. godine bio dužan – 6.88 milijardi dinara ili 60,35 miliona evra. Zaduženost u 2012. godini je bila – 9,97 milijardi dinara ili 88,3 miliona evra. Smanjena je zaduženost za 28 miliona evra. Za samo godinu dana.

Ne povećava se zaduženost, nego se smanjuje.

Pogledajmo kako ta zaduženost od 60,35 miliona stoji prema aktivi i kapitalu.

U aktivi Korporacije Obrtna imovina, zalihe, stalna sredstva namenjena prodaji i kratkoročna potraživanja, plasmani i gotovina, iznose – 6,31 milijardi dinara. Znači, Obrtna imovina pokriva gotovo čitave obaveze.

Kapital Korporacije u knjigama – 24,19 milijardi dinara ili 214 miliona evra. To je kapital u knjigama. Naravno, to nije tačno, jer kapital Korporacije je mnogo veći.

Da Vas podsetimo:  Snaga autoriteta

Moja procena kapitala iz 2007. godine je da PKB Korporacija vredi 648,9 miliona evra.

Danas je taj kapital još veči.

Prolaskom mosta preko Dunava kod Borče, podigla je vrednost okolne zemlje PKB-a , koja se iz poljoprivrednog zemljišta može pretvoriti u građevinsko zemljište. U okolini mosta nalazi se 300 ha PKB-ove zemlje.

Evo, najnovijih podataka.

PKB je prodao 5 ha zemlje, koja je preimenovana u građevinsku zemlju. Državna procena je da kvadratni metar zemlje košta – 8.000 dinara. Računato na današnji kurs to je – 67 evra/m2

To znači da hektar zemlje košta – 670.000 evra.

To je cena koja je plaćena. Ko kupuje? Tajkuni. Oni imaju informaciju od političara. Znaju šta će se sve graditi oko novog mosta.

Kako oko mosta „Mihailo Pupin“ ima 300 ha zemlje i kako će tamo nići novi poslovni i trgovački centri, to znači da prodajom samo te zemlje PKB dobija svež kapital u iznosu od – 201.000.000 evra.

Gospodo drugovi, PKB dobija – 201 milion evra!!!! Vraća sve dugove! Modernizuje se! Postaje najprofitabilnija agrarna korporacija u južnoj Evropi.

PKB Korporaciji ne treba niko da je privatizuje! PKB Korporacije treba da kupi IMLEK. Većinski paket akcija mora da uzme i da tako zaokruži primarnu proizvodnju i prerađivački sektor u mlekarstvu.

To se dobija od prodaje 300 ha zemlje.

Podsećam vas da PKB Korporacija ima 30.000 ha zemlje.

O ostaloj proceni kapitala narednih dana, kada dobijem sve podatke.

Ne damo PKB

Predlažem privatizaciju PKB na sledeći način:

• 51% vlasništvo Država Srbija • 15% građani Srbije – podela besplatnih akcija • % radnici i penzioneri PKB na osnovu godina radnog staža • % prodaja akcija na Berzi građanima Srbije koji imaju državljanstvo i domaćim kompanijama, tako da niko od povezanih lica ne može da ima više od 3%

Da Vas podsetimo:  A, kako bi se pisao Crnogorče do Srbinom?

PKB Korporacija kao mešovito akcionarsko društvo.

Nova vizija poslovanja. Nova strategija. Novi menadžement.

Menadžeri se biraju na konkursu. Uslov 15 godina rada u struci. Reference. Minimalna mesečna plata. Bonus od ostvarene realizacije neto profita na kraju godine.

Evo, rešenja za PKB .

Podržite moju ideju!

STOP PRIVATIZACIJI PKB!

PKB DRŽAVI I GRAĐANIMA SRBIJE!

Branko Dragaš

2 KOMENTARA

  1. Hm,hmm..“Beograd na mleku“…?
    ……………………………..
    Nekadasnji direktor PKB, Zecevic je svojevremeno na „JRT“ objasnjavao zasto se uvozi toliko secerana..“pripremamo se za buducnost, danas Kina, pije vrucu vodu, po negde caj bez secera, ali sta ce se desiti kada jednog dana kinezi rese da stave kasicicu secera u caj..koliko Kina ima stanovnika..?“..itd,hm,hmm.. danas, neki „bata Kole“, trosi secer lopatom „alije sirotanovica“, a nista nije ulozio..
    ………………………………………………………….
    Mislis…“kako prota kaze“….prvi ministar poljoprivrede, ugledni prota u narodu..Milan Smiljanic..za PKB..“rodilo se cedo valja ga ljuljati“..?? Vodeći proizvođač mleka „PKB je vodeći proizvođač i prerađivač mleka u Jugoslaviji. Samo na farmama u Pančevačkom ritu gaji se 24.000 grla stoke od čega je 11.000 muznih krava. Prosečna mlečnost je 6.500 litara po grlu, a godišnja ukupna proizvodnja u preduzeću je 60 miliona litara mleka“, navodi se u izveštajima iz 1994. godine, kada je generalni direktor preduzeća bio Vojislav Simanović. U mlekarskoj industriji PKB-a tada su bili pogoni u Beogradu, Kraljevu, Požarevcu, Petrovcu na Mlavi, Vršcu, Šidu, Čačku, Zelenici, Sokobanji i Kosovu Polju, proizvodilo se više od 60 raznih mlečnih proizvoda. U klaničnu industriju sa farmi ovog preduzeća usmeravano je godišnje hiljade tona kvalitetnog junećeg, svinjskog i ovčijeg mesa. Tako je bilo nekada, ali više ništa nije isto. „Imlek“ je sada posebno preduzeće, izdvojeno iz PKB-a. Tada ga je, prve posleratne godine, prota Smiljanić, kao kum blagoslovio rečima: „Dabogda se uvek peo uz brdo i proizvodio što više baštenskih proizvoda, mleka i živine i snabdevao Beograd“. Na pijace su prvi plodovi sa njiva Poljoprivrednog dobra „Pančevački rit“ počeli da pristižu u jesen 1946. godine. Na poljima i močvarama ovog dobra razvio se gigant za proizvodnju i preradu hrane Poljoprivredni kombinat „Beograd“ – PKB. Preduzeće proizvodi i prerađuje hranu za prestonicu. Od šezdesetih godina rad preduzeća se zasniva na povezanosti poljoprivredne proizvodnje, prerade, trgovine, ugostiteljstva, razvoja nauke, kao i primeni znanja u praksi. Preduzeće je vremenom postalo poznato, kako kod nas, tako i u inostranstvu. Po rečima Miloša Bugarina, sadašnjeg generalnog direktora PKB-a, krajem sedamdesetih ovaj, za naše uslove, poslovni agro-industrijski džin, imao je u posedu 90.000 hektara korisne obradive površine i armiju od 43.000 radnika. U to vreme firma je bila teška 2.000.000.000 američkih dolara. Desetine hiljada kvadrata proizvodnih pogona i poslovnih zgrada širom Jugoslavije bilo je u posedu preduzeća.
    ………………………………………………………………………………………………………………….
    Milovan Brkic pise…navodi.. „kомунистички свештеник Милан Смиљанић, издајник Србске Цркве affraid (hm,hmm srecom nije izdao narod )..и човек који је комунистима учинио велику услугу у разарању Србске Цркве и који је у том смислу за комунисте заслужнији од Крцуна, Ранковића, Темпа и Ђиласа заједно (иначе, остао је познат као оснивач и доживотни председник комунистичког Удружења свештеника и творац чувене крилатице „Крст носим звездом се поносим, Тита волим, а Богу се молим“, посетио је митрополита и тражио је да се оснује Удружење свештеника. Митрополит Јосиф му је тада одговорио: „Са Вама нећу да разговарам. Ви имате да положите рачун Цркви. Кога сте питали када сте оставили своју парохију и отишли у партизане?“

  2. pkb ne treba privatizovati samo da nikola lazic bude direktor dobar je prijatelj sa dragasom policija treba sve da ispita o prodaji muznih krava i tovljenix junadi sa nove farme

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime