Ko i zbog čega gradi kafanu u zaštićenoj zoni Beogradske tvrđave i zašto ustanove države nisu reagovale da spreče uništavanje kulturnog nasleđa Beograda.
Gradilište na Savskom šetalištu u parku Veliki Kalemegdan, gde je planirana izgradnja kafeterije, našlo se u žiži javnosti nakon seče drveća u parkovima Ušće i Kalemegdan, zbog buduće izgradnje gondole koja će povezivati dve obale Save u Beogradu. Građani su tokom marta 2019. godine svoj protest zbog toga iskazali u nekoliko organizovanih akcija -sadnjom mladih breza u parku Ušće, sprečavanjem dalje seče drveća na Kalemegdanu i rušenjem gradilišta na kom je planirana izgradnja ugostiteljskog objekta.
Nakon potpune devastacije gradilišta na Kalemegdanu, BIRN-u je u kabinetu gradonačelnika Beograda rečeno da se „nastavak radova na objektu koji će biti kafe-galerija očekuje uskoro, kao i da on nema nikakve veze sa izgradnjom gondole“.
O slučaju izgradnje kalemegdanske kafane u parku Kalemegdan, koji ima status kulturnog dobra od izuzetnog značaja za Srbiju, BIRN je pisao u serijalu tekstova od jeseni 2017. godine.
Tada su zakupci objekta i investitori još uvek bili nepoznati, a Beogradska tvrđava, u čijoj je Kalemegdan direktnoj nadležnosti, BIRN-u ni po Zakonu nije dostavila informacije o zakupcu, kao ni kopiju ugovora o zakupu.
Poznato je bilo da je firma DN&T investing group bila angažovana da izvodi radove na Kalemegdanu. U tom trenutku to je bila kompanija specijalizovana za montažu i instalaciju IT sistema, kako je pisalo i na njihovom zvaničnom sajtu.
Godinu dana kasnije, DN&T investing group ima novi sajt na kom se hvali različitim građevinskim projektima, posebno osvetljenjem i rekonstrukcijom beogradskih fasada od zgrade Geozavoda i niza drugih zgrada u Karađorđevoj i ulici Kralja Milana, o čemu je BIRN takođe pisao.
Među mnogobrojnim fotografijama fasada „pre i posle“ na sajtu ove kompanije, nedozvoljeno se našla i naslovna fotografija BIRN-ovog teksta o obnovi fasada, a inače je autorsko delo upravo ove novinarke.
Krajem 2017. godine Republički zavod za zaštitu spomenika kulture i Republička građevinska inspekcija naložili su obustavu radova i vraćanje prostora i srušene zgrade u prvobitno stanje, zbog nepoštovanja uslova adaptacije i rekonstrukcije starog objekta koje je Zavod propisao.
Tada su saradnici Arheološkog instituta započeli dvomesečna istraživanja na ovom prostoru, nakon čega gradilište na Kalemegdanu ostaje napušteno sve do marta 2019. godine.
U razgovoru za BIRN Gajić je rekao i da bi „sutra izašao iz tog posla, ustupio bi ga odmah svakome ko hoće i da ga to uopšte ne interesuje“.
U avgustu 2018. su ponovo počeli radovi na kalemegdanskom gradilištu, ali su i brzo zaustavljeni.
Izvor BIRN-a je tada rekao da bi radovi trebalo da traju tri meseca, a da su radnike angažovali „privatnici“, ne ulazeći u detalje ko su oni niti šta se u tom trenutku radilo na gradilištu.
Izgradnja kafeterije na Kalemegdanu zaustavljena je po drugi put, nakon što su građani predvođeni predsednikom beogradske opštine Stari grad Markom Bastaćem, 14. marta 2019. godine, porušili gradilište u akciji „Odbranimo Kalemegdan“, sa ciljem da, kako oni kažu, spreče izgradnju gondole koja bi trebalo da spaja parkove Ušće i Kalemegdan.
Ana Novaković
Izvor: BIRN