Titoizam kao mit i stvarnost među Srbima

0
2133

Vucic - Tito„Deca komunizma“ na vlasti

Danas Srbijom vladaju „deca komunizma“, bilo kao potomci ili kao naslednici političkih metoda koje je primenjivao Tito stvarajući fenomen u svetu i bivšoj Jugoslaviji i Srbiji, pod nazivom „titoizam“. Koliko nove generacije rođene 90-tih i 2000-tih godina znaju ko je bio Josip Broz Tito, i šta je on značio za Srbe? Ovo pitanje danas je malo tretirano u udžbenicima u školama i gimnazijama, ali i sve manje u porodicama, javnoj politici i literaturi. Mnogo je knjiga o Josipu Brozu Titu napisano iz različitih uglova i naučnih izvora, ali nema jasne i određene slike o Titu i titoizmu. Tako je napisana dobra monografija profesora Todora Kuljića „Sećanje na titoizam“ kao i „Sociologija generacija“, koje dosta objektivno analiziraju moć i uticaj titoizma na razne generacije, počev od onih iz 20-tih godina prošlog veka, pa do onih rođenih posle smrti Josipa Broza Tita. Generacije koje danas imaju od 15 do 25 godina veoma malo znaju o Josipu Brozu Titu, njegovoj vladavini i odnosu Srba prema njemu. Sve su to rezultati raspada bivše Jugoslavije, urušavanja socijalističkog sistema nestajanja Saveza komunista i nakaradne „detitoizacije“ politike, društva i istorijske nauke. Današnje leve partije počev od SPS, Pokreta socijalista i drugih, veoma malo govore o ličnosti i politici titoizma i načina definisanja njegove vlasti koja je stasala u Drugom svetkom ratu i trajala kroz politički sistem do 1990. godine. Tito je danas popularan na društvenim mrežama, raznim suvenirima i značkama, i strani turisti npr. su naročito zainteresovani za znamenja posvećena Titu.

Nove generacije i „titoizam“

Poslednje generacije „titoizma“, rođene ranih sedamdestih i ranih osamdesetih godina, koje su danas u vlasti Srbije, imaju određene predstave i iskustva o titoizmu kroz razne ideološke, obrazovne i državne forme. Titoistička „reformisana“ generacija danas vlada u Srbiji i na prostorima bivše Jugoslavije, bilo kroz forme levih ili desnih političkih programa. Titoizam nije bio klasičan kult kao što je bio Staljinov kult koji se održao u SSSR i u današnjoj Rusiji u određenim formama. Ruski predsednik Vladimir Putin daje pozitivnu ocenu za Staljinovu politiku tokom Drugog svetskog rata i odnosima prema ruskoj geopolitici. Putinova politika negde prećutkuje staljinistički fenomen gulaga i Staljina izdiže u očuvanju i širenju rusko-sovjetske imperije. Srbi su veoma rezervisani danas prema titoizmu, jer je građanska Srbija od 1945. stradala u građenju Titove vlasti. Srbija je bitno devastirana i usporena u razvoju u bivšoj Jugoslaviji i plaćala je cenu stvaranja i sloma Versajske Jugoslavije iz 1918. godine ili građanskog rata i Nedićeve uprave. Najveće primedbe koje dolaze iz Srbije na račun Titove vlasti su vezane za oblike diskriminacije Srbije i srpskog naroda i njene žrtve u Drugom svetskom ratu i slabljenu srpske države i ekonomije. Srpske žrtve u Drugom ratu, prekrivene su konceptom bratstva i jedinstva. Sa druge strane, generacije pre 90-tih u Srbiji, izražavaju „pozitivan“ odnos prema Josipu Brozu Titu, kada je reč o socijalnoj stabilnosti države i pre svega nižih društvenih slojeva odnosno „radničke klase“. Danas nema više ni radničke klase, niti socijalne države titoističkog modela.

Da Vas podsetimo:  Lex specialis za milijardu evra za EXPO 2027 i Nacionalni stadion

Vučić epigon titoističke doktrine vlasti

Nove generacije titoizmu i Titu prilaze kao popularnoj osobi, „diktatoru“; kao vladaru nepoznatog porekla i „dvojniku“ sa puno mistifikacija, pseudoistorijskih informacija. Razumeti titoizam i Josipa Broza nije samo istorijsko i političko, već i civilizacijsko kulturološko pitanje, koje podrazumeva „razumevanje“ i pamćenje novije istorije. Može se uočiti da i modernim političarima na Balkanu i u Srbiji je, u mnogim segmentima vladavine ugrađen „čip“ titoizma i načina šire političke manipulacije nacijom i javnošću. Josip Broz nije bio ni „demon“ ni politički „svetac“ koji je izbačen na površinu balkanske i svetske politike. Titoizam je dosta ugrađen u literaturu, filmove, način života i neke oblike „društvenog folklora“. Nove generacije koje nisu stasavale pod ideologijom „titoizma“, treba da budu upućene u prošlost prethodnih generacija, kako bi spoznale svoju blisku prošlost, ali i pojave i ličnosti u sadašnjosti u Srbiji i na Balkanu. Srbija i nije izvršila „detitoizaciju“ jer jer brzo prešla u drugi oblik negovanja autoriteta vođa od 1990. do danas. Tačnije, od Miloševića do Aleksandra Vučića, „tinja“ titoizam u nekim oblicima lične vladavine. Nije ni čudo što se u nekim anketama Vučić definiše kao najveći autoritet u Srbiji posle Tita i što se predsednik vlade Srbije javno utrkuje da više „izgradi“ Srbiju nego što je to uradio Tito i titoizam. Tako je Vučićeva politička doktrina, mnogo bliža neokomunističkoj titoističkoj matrici sa primesama neoliberalnog i protestantskog. Tito je suštinski bio „politički protestant“ komunističke vlasti, jer se suprostavio kultu Staljina i preko tog političkog kapitala iz 1948. godine, dobio je zapadnu podršku i više od 100 milijardi dolara pomoći. Titoistička politika oseća se i u vladavini Predsednika Srbije, kao i ministra spoljnih poslova Ivice Dačića. Titoistička politika je i vojna neutralnost i odnos prema spoljnoj politici, ali u potpuno drugojačijim istorijskim i geopolitičkim uslovima. Danas bi bilo nužno imati ili raditi na institutu titoizma i izučavanju vlasti Josipa Broza i njegovih „saboraca“, izučavati politiku i tehnologiju vlasti i odnosa Srba prema ličnosti Josipa Broza Tita i svih posledica njegove vlasti po Srbiju. Tako bi nove generacije imale realniju sliku o titoizmu koji živi u mnogim glavama i dušama građana Srbije i bivše Jugoslavije i posle 36 godina od njegove smrti. Tito je vladao 35 godina Srbima i bivšom Jugoslavijom, ali i nakon 35 godina od smrti, njegov duh živi u milionima građana Srbije i onima na vlasti. Dosta stidljivo, ali realno.

Da Vas podsetimo:  Albanska golgota najveća je podvala Srbima koja je do danas proslavljena kroz udžbenike.

Tomislav KRESOVIĆ

www.vidovdan.org

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime