Uspešna kolonizacija Srbije

1
1542

Stalno gledam na TV-u i slušam na radiju o uspesima naše vlasti u dovođenju stranaca u Srbiju, i nikako da se načudim njihovoj iskrenosti u hvalisanju koliko su doveli stanih investicija i kako će to da poveća bede-pe Srbije. Dal` ovo pe nakon bede ima neko mistično značenje, ne znam.

Čudim se i kada kažu kako je Srbija za novu krizu spremnija nego 2008. Kada pogledam javni dug, on je u septembru 2008. iznosio 8,7 milijardi evra i činio je 24,4 bede-pea, a u novembru 2018. javni dug iznosio je 24,1 milijardi evra i bio je na 56,2% od te bede. Verujem im, ali nikako ih ne razumem.

Ima MMF bazu podataka link o stranim investicijama, po zemljama kol`ko je ušlo a koliko izašlo investicija iz svake zemlje. Prikupio sam podatke po zemljama i imam se čime ponositi: Srbija je imala najbrži rast investiranog kapitala u širem regionu Balkan+Mađarska! Od 2010 uloženi kapital u Srbiju povećan je čak za 81% i tek nam moćno Kosovo i Metohija diše iza leđa sa 61,4% porasta. Oće Šiptari taksu 100%, al` sprečiće ove strance da dođu, a koji su svima gde su došli mnogo toga dobrog doneli. Pad stranih investicija u dolarima imali su Hrvatska i Grčka.

Ima MMF i podatke o bede-peu, i srpski je povećan za 6,1%. Najviše je povećan u Rumunije (27,1%), pa na Kosovu i Metohiji (21,5%), a od Srbije manji imali su Bosna i Hercegovina (+5,9%) i Hrvatska i Grčka kojima je u dolarima smanjen. Ovo su tekući dolari pa kursne promene mogu da mutiraju stope i pravac rasta i razvoja, ali samo su tekući bitni kada stranci odluče da povrate ovaj uložen novac.

Kada stavimo u odnos strane investicije sa bede-peom dobijamo njihov udeo u toj bedi. Naše vlasti, i sadašnja i prošle, bile su najuspešnije u kolonizaciji Srbije, u odnosu na sve druge vlasti u odabranim zemljama i otetim nam Kosovom i Metohijom. Strane investicije su u 2012. učestvovale sa 54,4% u BDP-u a u 2017 sa 90,8%. Sa povećanjem udela od 37,5 bedepe-a Srbija je ubedljivo najbrže uvećala udeo stranaca u svojoj ekonomiji. Daleko iza nje je Albanija sa 15,5%, pa Kosovo i Metohija sa 14,8% i Mađarska sa 14,6%. Rumunija je imala najveći porast bede-pea, ali je samo za 1,6% povećala udeo SDI u BDP. To znači da su domaći investitori jednako brzo uvećavali BDP kao i strani.

Da Vas podsetimo:  Vojska možda, ali policija nikako: Koja institucija među građanima Srbije uživa najviše poverenja?

U Srbiji su strane investicije povećane za 81% a realni BDP za 5,3% od 2010. Od 2012. su povećanja bila 69,6% stranih investicija i za 3,2% realnog BDP-a. Znači, tačno za 23% je potrebno uvećati vrednost kapitala stranaca u Srbiji da bi se bede-pe povećao za 1%! Koliko se to mora otvoriti fabrika i zaposliti desetina hiljada ljudi da bi srpska ekonomija, merena bede-peom porasla za 1%?

Manji rast bede-pea od Srbije imali su samo Hrvatska i Grčka, kojoj je smanjen za 22,8%. Šta bi se sa Srbijom dogodilo da nije imala ovoliki porast stranih investicija?

MMF ima odvojene podatke o tim stranim investicijama o tome da li predstavljaju vlasnički kapital ili kredite. Strane investicije su u Srbiji, od 2010, povećane za 16,8 milijardi dolara, ali je vlasnički kapital povećan za 10,6 milijardi, a dužnički instrumenti za 6,2 milijarde dolara. Udeo zaduživanja je iznosio 37,1%. Dug stranih kompanija u Srbiji prema inostranstvu povećan je sa 3,7 na 9,9 milijardi dolara. U drugoj tabeli izlistao sam zemlje stranih investitora prema promeni duga. Najviše su se zadužile kompanije iz Holandije, za 2,2 milijardi dolara, pa iz Švajcarske (451,8 miliona), UK (443,9), Nemačke (439,9) i Slovenije (306,4 miliona dolara). Kompanije se zaduže u inostranstvu, naraste spoljni dug Srbije, i šta se desi kada izbije kriza? Strane kompanije bi da iznesu pare vraćajući dugove matičnim kompanijama i nastane oskudica deviza i to se onda zove dužnička kriza.

Ali, verujući našim vlastima, da su one uspešne u dovođenju stranaca, svaku pomisao na krizu smatram zlonamernom. A treba reći da su kompanije iz Austrije, Crne Gore, BiH i Grčke smanjile svoje dugove.


Miljan Vukomanović
Izvor: makroekonomija.org

1 KOMENTAR

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime