Velika Albanija i “kosovska“ zastava

0
1875

Poslanica bošnjačke zajednice u tzv. Skupštini Kosova, Duda Balje, oglasila se povodom obeležavanja devetnaest godina od “oslobođenja“, odnosno od povlačenja srpskih vojnih i policijskih snaga sa KiM.

“Poštovani građani Prizrena, čestitam vam dva javna praznika našeg grada 10. i 12.juni. Da bismo danas slavili i bili ponosni  na ove praznike, pored albanskih oslobodioca, veliki doprinos  dali su Bošnjaci i ostali. Povodom proslave ovih praznika, navikli smo da vidimo kako se u Prizrenu vijore zastave svih autohtonih zajednica koje vekovima žive tu. Sada, posle deset godina od proglašenja nezavisnosti Kosova, po prvi put nismo videli zastave ostalih zajednica. Gde je zastava našeg Kosova i gde je moj Ljiljan?“, napisala je Duda Balje na “Fejsbuku“. Sa druge strane, Građanska inicijativa Goranaca zatražila je od Vlade Srbije i visoke predstavnice EU Federike Mogerini da se za opštinu Gora na Kosmetu obezbedi status distrikta.

“U rešavanju konačnog i trajnog statusa Kosova najvažnije je da se vodi računa o interesima svih etničkih zajednica kako bi se obezbedio trajni mir i zajednički suživot. Status distrikta za opštinu Gora predstavlja garanciju stabilnosti i uvažavanja različitosti od strane EU i međunarodne zajednice koja je najodgovornija rešavanje statusa Kosova.“, navodi se u saopštenju. Predsedništvo Građanske inicijative Goranaca ističe da je za Gorance, kao specifičnu etničku zajednicu, veoma važno da očuvaju svoj identitet i da kroz status distrikta razviju ekonomiju i privredu, posebno stočarstvo, poljoprivredu i turizam. U srpskim i albanskim medijima je glavna tema odnos Srba i Albanaca na Kosmetu, kao i insistiranje zvaničnog Beograda da se formira Zajednica srpskih opština. Zajednicu srpskih opština kosmetski Albanci vide kao pokušaj stvaranja nove Republike Srpske na teritoriji KiM. Aljbin Kurti, lider radikalnog albanskog pokreta “Samooopredeljenje“ tvrdi da “zajednica neće imati karakter nevladine organizacije, ali da će dovesti do “bosanizacije“ Kosova“. Prema njegovim rečima, nekadašnji slogan “Kosovo je Srbija“ Vlada Srbije zamenjuje sloganom “Kosovo je Bosna“, poredeći Zajednicu srpskih opština sa načinom stvaranja Republike Srpske.

Da Vas podsetimo:  Oteta crkvica u Rakitnici

“Dvadeset šestog aprila 1991.godine 14 opština u BiH napravilo je svoju Zajednicu opština koja je 9.januara 1992. proglasila nezavisnost, a 28.februara te godine dobila svoj Ustav.“, rekao je Kurti za beogradski “Eskpres“. Jasno je da je među Albancima na Kosovu i Metohiji najvažnije pitanje formiranje ZSO i posledica toga, jer se albanski lideri svojski trude da dokažu kako bi na Kosovu sve bilo u redu da kosmetski Srbi pod uticajem politike iz Beograda ne odbijaju da se “integrišu“, misleći pod tim na severne delove KiM, i konačno pomire sa tim da ne žive na u Srbiji, na Kosovu i Metohiji, već u Republici Kosovo. Čim se spomene neki drugi problem sa kojim se suočavaju Albanci, još glasnije počinje da se govori o kosmetskim Srbima i “opasnom uslovu za stolicu u UN“  odnosno ZSO. Kako su pritisci na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova sve veći i kako razni američki stručnjaci sve češće govore o formiranju “Vojske Kosova“  kao o sasvim realnoj stvari koja ne predstavlja bezbednosnu pretnju za tamošnje Srbe, nečemu što je neophodno Kosovu da bi učestvovalo u međunarodnim mirovnim misijama, jasno je da su se pripadnici ostalih zajednica sa pravom zapitali imaju li budućnost na tom Kosovu; Uoči desete godišnjice jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova u Prištini se povela polemika o albanskoj zastavi koja se nalazi na jednom od kružnih tokova na ulazu u grad, a koja je pre neko godina zamenila “kosovsku“ zastavu dolaskom Špenda Ahmetija iz “Samoopredeljenja“ na mesto gradonačelnika Prištine. Tom prilikom, kosmetski Albanci su skrenuli pažnju gradonačelniku Prištine na ovaj “propust“ da bi im on odgovorio da “veruje da se zna da je deseta godišnjica državni događaj“, ne navodeći na koju državu misli. Mnogima je odavno jasno da je u svesti mnogih kosmetskih Albanaca Srbin isto što je u svesti Srba Turčin; Arhetipski neprijatelj, simbol zla, no, šta se dešava sa ostalim narodima na Kosovu i Metohiji? Kako je Zapad odlučio da u što kraćem, preko srpskih leđa, reši “kosovsko pitanje“, ostali narodi su se zapitali šta će biti sa njima ako tzv. Kosovo konačno postane nezavisna država. Do sada je bilo lako, čini se, jer je Srbija ipak odolevala  pritiscima, no, nekako se čini da u poslednje vreme popušta, miri se sa sudbinom, spremajući se da odustane. Turci, Bošnjaci, Goranci i Romi sa KiM odjednom postavljaju pitanje: šta će biti sa nama na “Kosovu“? Da li postoji “Kosovo“? Ako ne postoji, šta ćemo onda? Jasno je da ne postoji, ali ne zato što se Srbija protivi, već zato što Albanci kada kažu “Kosovo“ misle “Velika Albanija“. Zato što “Kosovo“ nije izmišljeno radi kosmetskih Albanaca, nego radi svih onih Albanaca sa Balkana koji maštaju o velikoj državi u kojoj žive svi Albanci. I pred “ Kosovom “su teški dani, jer ono što Srbi traže, a što je mnogo manje od onoga što zaslužuju, tražiće svi oni koji žive na Kosovu i Metohiji, a kojih se albanski lideri sa KiM sete samo onda kada treba da opravdaju “multiečnost“ tzv. Kosova, koja postoji u teoriji, ali ne i u praksi.

Da Vas podsetimo:  Od godišnjice do godišnjice "kosovske nezavisnosti": Srbima je sve gore, da li je Albancima bolje

M. Ćurčić

Vidovdan

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime