Goran Đaković: Vikend dobrog ukusa

0
1618

2014-03-23_033148

Srbija je danas siromašna agrarna zemlja, vi kao predsednik Udruženja novinara za poljoprivredu Srbije AGROPRESS, pokušavate na sve načine da radite na promociji srpske poljoprivrede.

O udruženju

Udruženje novinara za poljoprivredu AGROPRESS je nevladina organizacija čiji je osnovni cilj oživljavanje i unapređenje života na selu u Srbiji. Od 2006. godine AGROPRESS je članica Međunarodne federacije novinara IFAJ, a predsednik našeg Udruženja Goran Đaković je član Izvršnog odobora ove međunarodne organizacije sa sedištem u Parizu. Do sada, Udruženje je organizovalo više od 80 ekskurzija u zemlji i inostranstvu.

Udruženje AGROPRESS ima više od 90 članova iz reda novinara i isto toliko kolektivnih članova – kompanija. Sajt naše organizacije jedan je od najposećenijih kada je u pitanju poljoprivreda.

Članovi Udruženja mogu biti novinari koji prate poljoprivredu, s tim što postoji mogućnost kolektivnog učlanjenja kompanija koje za članove obezbežuju popust i plaćaju članarinu na mesečnom nivou. Kompanije koje ostvare pravo članstva imaju na raspolaganju mogućnost posete novinara njihovim proizvodnim celinama, objavljivanja informacija na sajtu Udruženja i prosleđivanja svih informacija koje blagovremeno dostave na e-mail Udruženja office@agropress.org.rs

Najpre bih rekao da mi nismo toliko siromašni, mi smo bogati siromasi. Imamo toliko mogućnosti za razvoj poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije da nam svakako mnogi zavide na tome. Samo se pitam, da su kojim slučajem ovde Holanđani ili Švajcarci, šta bi oni uradili sa ovom obradivom zemljom, klimom i drugim resursima koji su nam na raspolaganju. Da odgovorim na vaše pitanje, mi radimo na promociji srpske poljoprivrede kao u Srbiji tako i u svetu. Neretko mi to radimo bez ikakvih sredstava ili uz novčanu pomoć ponajviše ambasada i stranih donatora! To je po meni poražavajuća činjenica. Na prste obe ruke mogu da vam nabrojim kompanije i institucije koje su pomogle naš rad. Njima veliko hvala za sve što su učinili do sada, a poziv važi za sve uključite se i Vi ne čekajte da vam dobar imidž, što je po meni neophodno, padne sa neba. Ne znam kako neko uopšte može da zamisli prodaju naših proizvoda ako mi nismo ništa uradili na njihovoj promociji. Kada kažete Švajcarska, odmah pomislite na sir, kada kažete Francuska,  pomislite na sir i vino, kada kažete Italija, opet sir i vino. Kada kažete Srbiji verovatno će se setiti Miloševića, ili će se neki stranac setiti šljivovice. Sve to je zaista otežavajuća okolnost za plasman naših proizvoda, a uz sve to Vi imate ministra poljoprivrede koga prvi potpredsednik Vlade Srbije gospodin Aleksandar Vučić javno mora da podseti da treba da dolazi na sednice Vlade, a naročito kada se govori o poljoprivredi! To može samo kod nas da se desi, i nigde više. Ali, na stranu sve ovo, mi se borimo i borićemo se koliko možemo. Pripremili smo niz projekata među kojima bih istakao nešto sasvim novo, a to su sajmovi koje održavamo po tržnim centrima u Srbiji pod nazivom „Vikend dobrog ukusa“.

Šta je cilj ove manifestacije?

Cilj ove manifestacije je da na jednom mestu okupi poznate domaće i strane brendove u prehrambenoj industriji. Manifestacije se održavaju na modernom prostoru tržnih centara i na sajmu učestvuju izlagači iz svih delova Srbije, ali i iz inostranstva. Oni predstavljaju svoje proizvode poput pršute, vina, rakije, piva, meda, sireva, čokolada, kolača i drugih proizvoda. Posetioci mogu da degustiraju proizvode i uvere se u kvalitet domaće hrane. Ulaz je besplatan na svaki Sajam koji organizuje Udruženje novinara za poljoprivreda Agropress. Kako bismo proširili projekat i pokušali koliko možemo da doprinesemo afirmaciji našeg seljaka, prehrambene industrije i poljoprivrede internacionalizovali smo ovaj događaj tako da će ovaj sajam u maju biti održan u Parizu pod nazivom „Vikend dobrog ukusa – Pariz 2014“.

Šta izlagači ali i posetioci mogu da očekuju u Parizu?

Organizator sajma će učesnicima obezbediti infrastrukturu sajma, izgradnju štanda, tehničku realizaciju kao i podršku prevodioca. Svaki izlagački štand će biti identičan i sastojaće se od jednog stola 183×75 cm i dve stolice. Izlagačima će, po zahtevu, organizator asistirati u organizaciji sastanaka sa potencijalnim francuskim partnerima. U istoj zgradi gde će se održavati manifestacija, biće obezbeđen i prostor za sastanke. Trenutno je moguće obezbediti infrastrukturu za 22 izlagača.

Cilj ove manifestacije je da promoviše srpsku kulturu i proizvode kako sa malih gazdinstava, tako i velikih kompanija koje mogu da se takmiče na zahtevnom tržištu, kakvo je tržište Republike Francuske. Pored samog sajma u prilici ćemo biti da organizujemo sastanke srpskih privrednika sa francuskim kolegama, naročito onih koji rade nabavke proizvoda za francuske distribitivne lance. Očekuje se veliki odziv srpske dijaspore u Francuskoj kao i svih drugih naroda koji vode poreklo iz SFRJ ali i njihovih francuskih prijatelja. Organizator sajama će štampati brošure na francuskom i engleskom jeziku kao i promotivne materijale kojima će pozivati posetioce da učestvuju u manifestaciji. Planirano je da manifestacija traje tri dana tokom maja meseca, što će biti dogovoreno uz koordinaciju sa našim institucijama u Parizu i nadležnim Ministarstvima.

Kažu da sve počinje od naš samih, jedna od primarnih ideja vam je i edukaciju poljoprivrednih proizvođača i novinara.

AGROPRESS već nekoliko godina realizuje projekat “Preduzetnice u agrobiznisu”. Do sada je obuku kroz ovaj projekat završilo više od 600 gazdinstava širom Srbije. Ali nije to samo korist od ovog projekta. Naime, zahvaljujući našoj upornisti i stalnim medijskim nastpima u javnosti se dosta raširila ideja o potrebi udruživanja ali I uvažavanja rada žena na selu. Tako danas imamo brojna Udruženja i Asocijacije ali mislim da je to i dalje nedovoljno i da još jače treba raditi na udruživanju. Ne kaže se bez razloga “zajedno smo jači”

Pokrenuli ste časopis Agrobiznis,to je mesto gde proizvođači mogu dosta toga da pročitaju, ujedno nauče nešto novo?

Agrobiznis magazin je nastao iz razloga jer su se brojni časopisi koje smo imali prosto ugasili. Da li iz finansijskih razloga ili nedostatka “sveže krvi” ali tako je. Ja sam odlučio da okupim tim ljudi koji će moći da budu pravi servis poljoprivrednicima, da daju korisne informacije investitorima i da edukujemo potrošače. Mislim da smo u tome na korak od zaista velikog uspeha. Za tri godine odštampali smo milionske tiraže, poklonili oko 300.000 primeraka, napisali značajan broj stručnih tekstova koje citiraju kako domaći tako i strani mediji.

Koliko sami novinari  mogu da doprinesu razvoju poljoprivrede u Srbija?

Značaj novinara u svakom sektoru je veliki,a naročito kada je reč o poljoprivredi i hrani. Ono što je sada važno jeste to da se moramo prilagođavati novim trendovima koristeći stara i nova saznanja. Zato sada naš magazin ali i brojna druga izdanja možete čitati on – line, pratiti na FB ali i dalje najbolji vidi informisanosti jeste pretplata. Često se poredimo sa Holandijom. Evo jednog takođe ilustrativnog primera u Holandiji imate barem 10 časopisa sa nacionalnom distribucijom i jednu TV emisiju o poljoprivredi, a mi imamo dva časopisa i barem 10 emisija. Šta oću da kažem, mi više volimo da gledamo nego da učimo i radimo.

Imate iskustva , pa slobodno vas možemo pitati gde je danas srpska poljoprivreda?

Srpska poljoprivreda ide brzinom puža napred. Postoje zaista dobri primeri razvijene proizvodnje, ali ih je malo. Našoj poljoprivredi su neophodne investicije kako države tako privatnog sektora. Ja se zalažem za takve podsticaje koji će omogućiti pokretanje proizvodnje ali ne tako što ćete nekome pokloniti novac poreskih obveznika, već tako što ćete uložiti novac u poljoprivredu kroz jeftine ili beskamatne kredite. Ako nekome novac poklonite on će se sa manje odgovornosti odnositi prema njemu nego kada mu ga pozajmite. A takođe uloženi novac kada se vrati od korisnika može dalje koristiti neko drugi. Nije ovo ništa novo, to je praksa koja se primenjuje u svim zemljama koje idu ka tome ili su već razvile poljoprivredu.

Šta treba uraditi da bi počela proizvodnja u Srbiji, ali i da se građani vrate selu i poljoprivredi?

Mislim da sam upravo odgovorio kroz prethodno pitanje. Dakle još jednom nema bespovratnih sredstava već jeftin novac za investicije.

2014. godinu je  Međunarodna godina porodičnih gazdinstava, šta je  ključno za uspešan razvoj porodične poljoprivrede?

Porodična gazdinstva su važna jer štite tradicionalne prehrambene proizvode i doprinose uravnoteženoj ishrani i očuvanju biodiverzitet i održivog korišćenja prirodnog resursa. Ona takođe predstavljaju priliku za jačanje lokalnih ekonomija naročito kada se mere agrarne politike kombinuju sa merama socijalne zaštite i dobrobit zajednice.

2014-03-23_033212

Nedavno ste se vratili sa sajma poljoprivrede u Parizu, da li smatrate da bi Srbiji bila potrebna jedna ovakva manifestacija, i koliko smo mi spremni da to organizujemo?

Nažalost Srbiju smo u Parizu predstavljali dr Maja Timotijević, državna sekretarka iz Ministarstva poljoprivrede i ja. Samo nas dvoje, dakle nije bilo naših izlagača, teko nekoliko posetilaca iz Srbije koji su tu došli samoinicijativno. Smatram da moramo više da posećujemo ovakve manifestacije i da “krademo” znanje. Ovaj događaj zaista treba videti, a posebno je interesantno koliko je on prilagođen mladima. Oni svoju decu od malih nogu navikavaju na domaće životinje i motivišu da razmišljaju da se bave poljoprivredom. Pa ta deca neće reći ja ću biti doktor, učiteljica ili foto model već ja ću imati svoje krave, ovce, koze. E možda je i to razlog zbog čega je Francuska najjača poljoprivredna zemlja EU koja svojim poljoprivrednicima plasira 9 milijardi evra podsticaja, a za uzvrat dobija mnogostruko više. Koliko je ova zemlja poljoprivredno razvijena govori i podatak da uveze samo iz Nemačke poljoprivrednu mehanizaciju za 2,5 milijarde evra, ali zato izveze vina za 24 milijarde. To je već agrobiznis!

Ovakva manifestacija postoji u Srbiji, i to velika u Novom Sadu, nešto manja u Kragujevcu a tu su I brojne manje manifestacije lokalnog karaktera koje više podsećaju na vašare. Trebalo bi zaista da uradimo više u razvoju ovakvih manifestacija i da se pozicioniramo kao regionalni lideri kada su u ptanju sajmovi poljoprivrede. Imamo sve resurse da to tako bude, od nas zavisi da li ćemo ih iskoristiti. Za početak moderan makar i mali PRESS centar bio bi značajni iskorak,  a mojim kolegama i meni lično bi olakšao posao. Šta znači moderan? Solidan računar i brz internet, to već mnoge kuće imaju pa valjda može da to obezbedi i Sajam!

Za Korene

Antigona

like-button.net here

wordpress-themes.org here

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime