Voz kao casus belli?

0
659

Situacija oko putničkog voza Beograd-Kosovska Mitrovica, koji je prvi put nakon 18 godina mogao da otvori „put života“ za Srbe koji žive na KiM, ali koji nije došao na odredište, još jednom je pokazala agresivnu prirodu ne samo prištinskog režima i albanskog društva samoproglašene „republike“, nego i ozbiljne promjene svjetske politike.

ponomarjova-strazbur
Jelena Ponomarjeva

U vrijeme kada čitav svijet troši ogromna sredstva za stvaranje razgranatih komunikacija, širi tranzitne koridore, stvara maksimalno povoljnu logistiku za slobodno kretanje ljudi, robe i usluga, kosovski Albanci su u vozu vidjeli prijetnju svom „suverenitetu“. Takva logika je dokaz ne samo primitivizma, izopačenosti nego i zastarjele svijesti savremenih Kosovara. To podsjeća na vladanje E. Hodže, koji je potpuno zatvorio svoju zemlju od spoljašnjeg svijeta i na decenije zaustavio razvoj Albanije. Kao rezultat toga Albanija je do sada najzaostalija zemlja Evrope, po tim pokazateljima samo je gora takozvana Republika Kosovo. E to je kao prvo.

Kao drugo, prijetnja primjene sile protiv mirnih srpskih građana, koji žele da posjete svoje poznanike i rodbinu u Kosovskoj Mitrovici, potpuno je u suprotnosti evropskim vrijednostima, o kojim tako vole da prosuđuju kosovski vlastodršci. Tolerantnost za njih samo je neizvodivost kažnjavanja za one zločine koje su počinili i svakodnevno nastavljaju da čine, uništavajući sve srpsko što je još ostalo u ovoj autonomnoj pokrajini. Zvjerska mržnja prema Srbima tjera Kosovare na najgnusnije postupke.

Kao treće, oštra pozicija srpskog rukovodstva po pitanju zaštite Srba u pokrajini od nasilja – sve do slanja oružanih snaga – pokazatelj su sposobnosti same srpske države i jedinstva srpskog naroda.

Kao četvrto, to je mogućnost prerastanja incidenta sa vozom u zapaljivu fazu, pri čemu ta mogućnost ima duboke korijene u krizi savremene Evrope. Kako je pisao M. Pavić: „Svakog puta kada se Evropa razboljeva ona propisuje lijek Balkanu“. Zaoštravanje situacije oko voza, u ovoj ili onoj mjeri, povezano je sa situacijom neodređenosti i napetosti koja se pojavila u EU poslije pobjede Trampa. Njegove izjave su već loš signal za mnoge evropske birokrate i globaliste, od kojih su mnogi stajali na izvoru savremenog kosovskog problema.

Da Vas podsetimo:  Čemu ti glava Srbine? ( III deo )
voz u raski
Voz koji je trebalo da saobraća na liniji Beograd-Kosovska Mitrovica

U takvoj situaciji, logična i oštra pozicija Beograda u zaštiti svojih građana može dovesti do preispitivanja ranije postignutih dogovora o Kosovu. Bez sumnje još jedan dokaz spremnosti niza elitnih grupa da se preispita odnos prema KiM jeste hapšenje bivšeg premijera samoproglašenog Kosova R. Haradinaja, koga su francuske vlasti uhapsile 5. januara 2017. godine. Važno je reći da je hapšenje bilo izvedeno na osnovu potjernice Srbije iz 2004. godine. Ruski analitičari se slažu u ocjeni da su oba slučaja, voz i hapšenje, direktno povezani sa dolaskom na vlast D. Trampa u SAD i neizbježan gubitak međunarodnih pozicija „klana Klintonovih i njihovih saveznika tzv. bankstera (od riječi banka i gangster)“.

Hapšenje Haradinaja može se smatrati kao signal pristalicama Trampa da „zločini bračnog para Klinton i njihovih saveznika“ ne mogu ostati bez odgovarajuće istrage i istorijske ocjene. Važna je, u vezi s tim, i pozicija predsjednika Srbije T. Nikolića koji je naglasio da rukovodstvo EU vrši pritisak na sudske organe Francuske u slučaju Haradinaj i uputilo je direktive svim svojim članovima da sudski ne gone Kosovara. Ovdje treba napomenuti da je kosovska vrhuška predosjećala da će smjena administracije Bijele kuće imati negativne posljedice po njih, pa je otvoreno podržavala H. Klinton. Ulog je izgubljen i sad se mnogo, veoma mnogo stvari – na Kosovu i ne samo na Kosovu – može promijeniti.

Kao zaključak željela bih da podvučem da pokazivanje „tvrde moći“ jeste posljednji argument kada su svi ostali već iskorišćeni. Za sad, pak, Beograd kao i Priština, šalju svoje izjave – ne samo svojim građanima nego i svijetu. Prije svega Briselu, Vašingtonu i Moskvi. Da li će SAD i Brisel ostati glavni advokati kosovskih separatista i koliko će se aktivno pokazati Moskva po pitanju zaštite Srba – uskoro ćemo saznati. Sada je očigledno jedno – kosovsko pitanje nije riješeno i znači doći će vrijeme njegovog preispitivanja.

Da Vas podsetimo:  Šteta što nije viši ili Spomenik Stefanu Nemanji kao znamenje vremena

Jelena Ponomarjeva

Sa ruskog posrbila: Milana Babić

www.stanjestvari.com

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime