Vrednovanje ljudskog kapitala u Srbiji

0
1258

Team Work Multicultural 2U svetu se vodi borba za procenu i vrednovanje ljudskog kapitala u odnosu na finansijski kapital. Savremena tehnologija, korporativna kultura i način upravljanja, u velikim kompanijama, teži smanjenju broja zaposlenih i povećanju produktivnosti sa novim organizacijsko-tehnološkim rešenjima.

U skladu sa navedenim težnjama ,imamo sve veći uticaj i potrebu za realnom procenom ljudskog kapitala jer savremena tehnologija i nove organizacisjke strukture ne mogu uspešno da funkcionišu bez neposrednog uticaja čoveka. Neophodno angažovanje ljudskih resursa je i dalje prisutno a vrednovanje ljudskog kapitala raste u odnosu na finansijski kapital. U velikim kompanijama se taj odnos (ljudskog prema finansijskom kapitalu) procenjuje na 70%:30% što znači da je čovek još uvek dominantan faktor u odnosu na novac.

Treba imati na umu da je najpre nastao čovek (sa glavom,rukama i nogama) pa onda novac. Kao takav, on je predodređen da radi i zaradi a ukoliko nije tako onda je krivo okruženje i sistem koji mu ne dozvoljava ili ga ne tera da koristi svoje fizičke i psihičke sposobnosti.

U normalnom okruženju čovek je uspeo da se zaštiti od uticaja finansijskog kapitala i poslodavac je prinuđen da plati odgovarajuću cenu rada kako bi sačuvao kvalitetnu radnu snagu koja mu donosi veću produktivnost i profit. U takvom odnosu ljudskog i finansijskog kapitala povećavaju se potrebe za očuvanjem i primanjem radnika i konkurencija na tržištu rada.

U Srbiji je sistematski uništavan ljudski kapital iz sledećih razloga:

1. Ne postoji interno tržište i izlazak na međunarodno tržište rada. Ova problematika je prepuštena nestručnom i nesposobnom menadžmentu nacionalne službe za zapošljavanje.Uz blagonaklonost režima, ova služba je postala najobičniji administrativno-evidencioni centar za udomljavnje partijskih poslušnika.
2. Izgubljen je svaki vid motivacije kandidata za određene pozicije s obzirom da se zapošljavnje ne vrši po kriterijumu stručne sposobnosti.
3. Izgubljena je konkurencija i svaki način selekcije i izbora kandidata za, eventualno, ponuđena radna mesta.
4. Ne postoji mogućnost integrisanog univerzitetskog delovanja i povezivanja školskih i naučno-istraživačkih ustanova sa privredom i drugim oblastima
5. Poremećen je sistem vrednosti u društvu gde su izgubljeni glavni stubovi nacije (radnici,seljaci i inženjeri na čelu sa sposobnim rukovodiocima) a sve više se favorizuju razne ,,kulturne’’-turbo folk i ,,sportske’’ manifestacije sa pokrićem u psihološko propagandnom delovanju, po principu ,,ispiranja mozga’’,preko režimskih medija.

Da Vas podsetimo:  Tajna groba Arsenija III Čarnojevića

Dominante prevarantsko-pljačkaške grupacije i pojedinci nisu zainteresovane za vrednovanje ljudskog kapitala.Za njih je odličan tranzicioni sistem koji obezbeđuje uništavanje materijalnih I priorodnih resursa nacije uz paralelno uništavanje ljudskog kapitala.

Mere koje treba preduzeti za spašavanje i angažovanje ljudskog kapitala:

1. Stopiranje i obustavljanje malverzacija u ekonomsko-finansijskim sektorima društvenih,privatnih i javnih preduzeća i ustanova kroz utvrđivanje ekonomske opravdanosti realizovanih investicionih projekata i Ugovora i ličnih – megalomanskih troškova pojedinaca na različitim funkcionalnim dužnostima sa posebnom analizom odnosa plata i drugih novčanih
primanja i prinadležnosti.

2. Detaljna kontrola proglašavanja viška zaposlenih i otpuštanja radnika bez procene – Programa zbrinjavanja viška zaposlenih kako bi jasno videli da se uglavnom otpuštaju kvalitetni radnici (nosioci adekvatnog vrednovanja ljudskog u odnosu na finansijski kapital) a zadržavaju i
zapošljavaju po rodbinskoj,političkoj,nacionalnoj,švalerskoj ili nekoj drugoj vezi..

3. Stopiranje i obustavljanje dosadašnjeg načina delovanja predstavnika sindikata kojima je interes radnika i perspektiva preduzeća u drugom planu. Zajedno sa nesposobnom rukovodećom garniturom (lopovima i prevarantima), predstavnici sindikata su glavni nosioci oportunističkog ponašanja i protivnici kvalitetnih promena i dinamičkog razvoja

Živojin Gavrilović

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime