Zakonske obaveze Tužilaštva prema javnosti

0
789

tuzilastvoU Zakonu o Javnom tužilaštvu u članu 48. navodi se sledeće:

“Rad javnog tužioca i zamenika javnog tužioca je javan, osim ako zakonom nije drugačije propisano.”

U informatoru o radu Republičkog javnog tužilaštva navodi se da su neki od osnovnih ciljeva i najvažnijih zadataka tog tužilaštva „transparentnost i dostupnost“, kako bi se „omogućio pristup svim informacijama značajnim za građane“. Takođe se ističe da odnosi s javnošću predstavljaju značajnu delatnost na uspostavljanju poverenja između te institucije i građana.

Etički kodeks javnih tužilaca

Tužioci bi u svom postupanju, osim zakona koji uređuju tužilačku funkciju I nadležnosti, trebalo da se rukovode i odredbama tužilačkog kodeksa. Dve stavke su posebno zanimljive u ovom trenutku.

Nosioci tužilačke funkcije trebalo bi, bez obzira na okolnosti, da se rukovode i sledećim principima:

-vrše svoju dužnost pravedno, nepristrasno, predano i u što kraćem vremenu;
-uvek imaju na umu da postupaju u ime društva i u javnom interesu;

Osim toga, Državno veće tužilaca usvojilo je čak i komunikacionu strategiju radi kvalitetnijeg predstavljanja Tužilaštava u javnosti i veće transparentnosti. I u ovom dokumentu se kao ciljevi navode „povećanje poverenja javnosti u rad Tužilaštva, osnaživanje rada i jačanje uloge ove institucije u ostvarivanju nezavisnosti rada”.

Isti cilj se navodi i na zvaničnom sajtu Republičkog javnog tužilaštva, odnosno Odeljenja za komunikacije.

“Kako je pravo javnosti da zna suštinska mera za vrilne jednog demokratskog društva, u 2008. je osnovano ovo odeljenje s ciljem da shodno Zakonu o javnom informisanju ispuni obavezu da informacije o svom radu učini dostupnim javnosti, i to pod jednakim uslovima za sve medije”, stoji na sajtu Tužilaštva.

“Transparentnost u radu tužioca predstavlja suštinu moderne demokratije”, glasi jedna od preporuka evropskih tužilaca i Saveta Evrope, na čiju praksu se oslanja i naše tužilaštvo.

Uprkos svemu ovome, Tužilaštvo je sve zatvorenije. Dok istraga Tužilaštva mnogima po potrebi služi kao izgovor da izbegnu odgovore na pitanja, Tužilaštvo po pravilu ćuti. Slučaj Hercegovačka nije jedini, ali jeste drastičan primer ove prakse.
Istrage Tužilaštva kao izgovor

Da Vas podsetimo:  Rio Tinto ruši kuće u Nedeljicama, aktivisti sprečavaju, policija na terenu

Sačekajmo šta će pokazati istraga Tužilaštva – ova fraza sve češće se čuje umesto odgovora na pitanja, čak i kada ona nemaju nikakve veze sa zvaničnom istragom. Ubistvo gardista u Topčideru 2004. koje je još u predistražnoj fazi, dugogodišnje istrage u slučaju pobune JSO-a, zloupotreba u Kolubari i brojnim privatizacijama – samo su neki od primera dugih istraga o čijem toku javnost nije obaveštavana u dovoljnoj meri.

Ko su portparoli

Odlaskom Vladimira Vukčevića sa funkcije tužioca za ratne zločine praktično je neprimetno prošlo ukidanje Kancelarije za komunikaciju s medijima u tom tužilaštvu, koja je za kratko vreme uspela da uspostavi efikasnu komunikaciju s javnošću.

Dugogodišnji portparol Republičkog javnog tužilaštva Tomo Zorić više ne obavlja tu funkciju, a o transparentnosti rada tog tužilaštva dosta govori činjenica da se na zvaničnom sajtu i dalje Zorić navodi kao šef Odeljenja za odnose s javnošću. Nije više poznato ni ko je portparol Specijalnog suda, pred kojim se vode postupci za najteže oblike organizovanog kriminala. Posle odlaska Maje Kovačević u Vrhovni kasacioni sud, niko više ispred Specijalnog suda ne daje izjave medijima, niti je poznato ko je za to zadužen.

Za gotovo pola godine od rušenja u Hercegovačkoj Tužilaštvo nije saopštilo čak ni to koja su krivična dela su, prema njihovoj oceni, počinjena u tom slučaju. Istraga zapravo nije ni počela jer je i dalje u toku predistražni postupak, a vodi ga Više javno tužilaštvo u Beogradu.

Pitanja Tužilaštvu u vezi s ovim slučajem označavaju se kao neprimeren pritisak javnosti, a Tužilaštvo istovremeno nije doživelo kao pritisak kada su, primera radi, predstavnici vlasti komentarisali istragu u vezi s ubistvom pevačice Jelene Marjanović, pa i najavljivali hapšenje ubice

Dok Tužilaštvo ćuti u vezi sa slučajem Hercegovačka, premijer Aleksandar Vučić je pre tri meseca izjavio da iza noćnog rušenja objekata bez rešenja o rušenju stoje pojedinci iz vrha gradske vlasti. Na pitanje Insajder.neta da li će neko snositi političku odgovornost, on je rekao da će prvo sačekati da Tužilaštvo završi svoj posao.

Da Vas podsetimo:  SNS krade i od siromašnih

Ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović nedavno je izjavio da će samo Tužilaštvu biti dostavljeni rezultati unutrašnje kontrole u MUP-u sprovedene zbog toga što se Policija te noći nije odazvala na pozive građana, odnosno nije izašla na teren.

Tužilaštvo će, rekao je Stefanović, odlučiti da li će i kome dalje proslediti te informacije.

Šta je utvrdila Unutrašnja kontrola, ko je naredio Policiji da ne reaguje, jedno je od pitanja koje je Insajder.net uputio Tužilaštvu, a koje je ostalo bez odgovora. Republička javna tužiteljka Zagorka Dolovac jednu od najvažnijih funkcija u državi obavlja gotovo punih šest godina, a intervjui s njom prava su retkost. Pitanja o Hercegovačkoj nije htela čak ni da sasluša.

U Srbiji je 2012. uvedena tužilačka istraga, što znači da je Tužilaštvo to koje rukovodi predistražnim postupkom i istragom. Veća ovlašćenja znače i veću odgovornost Tužilaštva prema javnosti. Međutim, dešava se upravo suprotno – Tužilaštvo je postalo još zatvorenije.

Insajder

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime