Zar Srbija nije procvetala…

2
1598
Nebojša Katić/ Foto: izmedjusnaijave.rs

Zar Srbija nije procvetala od kada je veliki deo privrede u pouzdanim, stranim rukama

STRANE INVESTICIJE, DOMAĆE ILUZIJE I BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
  • BDP (bruto domaći proizvod) nije pouzdana mera kvaliteta života niti blagostanja građana jedne zemlje.
  • Što je veći udeo stranaca u domaćoj ekonomiji, to je BDP nepouzdaniji pokazatelj stvarnog ekonomskog stanja Srbije.
  • BND (bruto nacionalni dohodak) je kao ekonomski pokazatelj potcenjen i sklonjen u stranu ponajviše zbog toga što dovodi u pitanje globalizacijske bajke po kojima su strane investicije ključni faktor razvoja i ekonomskog uspeha.

Dok strane investicije kuljaju u Srbiju, domaći zvaničnici egzaltirano predviđaju da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2018. biti veći od 4%. Ta stopa je toliko visoka da će čak dostići najnižu godišnju stopu rasta koju je Srbija imala u periodu 2001 – 2008. U tom osmogodišnjem periodu je prosečna stopa rasta bila oko 6%, dok u periodu 2009 – 2017. ta stopa nije premašila ni 0,5%.

Navođenje ovih komparativnih podataka ne služi da pohvali ekonomsku politiku s početka milenijuma. Privredni rast do 2008. generisan je na nezdrav način, stimulisanjem uvoza i potrošnje i ogromnim zaduživanjem privrede i građana. Takva politika je na kraju 2008. dovela do ekonomskog sloma i dobrim delom je iznudila ekonomsku politiku u poslednjoj deceniji.

Pokazatelji rasta BDP-a su varljivi

Smisao prethodnih poređenja je da ukaže koliko su pokazatelji rasta BDP-a varljivi i kako se njima lako manipuliše, pogotovo kada javnost ne razume šta pokazatelji zaista znače.

U svetskoj stručnoj javnosti već godinama traju rasprave o problemima vezanim za metodologiju obračuna BDP-a, kao i kontroverze o samoj izveštajnoj vrednosti tog pokazatelja. Važno je razumeti da iako korelacija postoji, BDP nije pouzdana mera kvaliteta života niti blagostanja građana jedne zemlje.

Da Vas podsetimo:  "Autoput mira" - ili korupcije i heroina

Tema ovog teksta je znatno uža od pomenutih teorijskih problema i kontroverzi i odnosi se isključivo na vezu BDP-a i stranih investicija. O ovom odnosu se u Srbiji uglavnom ne govori.

BDP se može definisati na tri načina i svaki od njih bi na kraju morao dati isti konačni zbir. Za kontekst ovog teksta BDP će biti definisan „prihodovno“, kao zbir svih plata, dividendi, kamata i renti ostvarenih u jednoj godini, u okviru jedne zemlje. U konceptu BDP-a je nebitno da li prihode ostvaruju stranci ili domaća lica.

Stranci investiraju u Srbiju da bi iz nje izneli više nego što su uneli. Svejedno je da li stranci otvaraju nove pogone, kupuju postojeće, uzimaju koncesije, grade zagrade i saobraćajnice, daju kredite, da li dolaze sa Istoka ili sa Zapada.

Da bi zarade stranaca bile što veće, potrebno je da plate, porezi i ostali lokalni troškovi budu što manji. Što je veći udeo stranaca u domaćoj ekonomiji, to je BDP nepouzdaniji pokazatelj stvarnog ekonomskog stanja Srbije. (Stranci, ili domaća lica koja se prave da su stranci, izneće deo zarade i kroz fiktivno uvećanje inostranih troškova poslovanja i time će smanjiti BDP, ali to je druga tema i nije bitna za poruku ovog teksta.)

Bruto nacionalni dohodak (BND) bolji pokazatelj ekonomskog uspeha

Za nerazvijene države koje su neto uvoznice kapitala, korisniji pokazatelj ekonomskog uspeha je bruto nacionalni dohodak (BND). Za taj pokazatelj nije od značaja teritorija na kojoj se dohodak ostvaruje, već da li dohodak ostvaruju domaća ili strana lica. BND Srbije tako obuhvata sve prihode koje domaća lica (srpska preduzeća i građani) ostvare kako u Srbiji, tako i u inostranstvu. (Doznake dijaspore nisu deo srpskog BND-a, budući da dijaspora ne živi u Srbiji.)

Da Vas podsetimo:  Katarina i Branka odgajile 65 napuštene dece

Prema poslednjim raspoloživim podacima, apsolutni iznos BND-a Srbije je u 2016. bio manji od BDP-a za oko 6%. Pri tome je i stopa rasta BND-a niža čak i od jadnjikave stope rasta BDP-a. U evrima je BND bio manji od BDP-a za oko dve milijarde. Godišnji „manjak“ od dve milijarde evara za nejaku Srbiju nije zanemariva cifra.

Bilo bi logičnije i da se koeficijenti visine javnog duga, spoljne zaduženosti zemlje, udela penzija i sl., izračunavaju u odnosu na BND, a ne BDP kao sada. Tako iskazani pokazatelji bi bolje odslikavali stvarno stanje i finansijske rizike nerazvijenih država.

BND je kao ekonomski pokazatelj potcenjen i sklonjen u stranu ponajviše zbog toga što dovodi u pitanje globalizacijske bajke po kojima su strane investicije ključni faktor razvoja i ekonomskog uspeha. Nažalost, Srbi vole bajke i veruju u njih.

Naravno, ova blasfemična problematizacija stranih investicija se može lako osporiti – da, stranci će uzeti deo kolača, ali su taj kolač stranci učinili mnogo većim, pa će i „našima“ ostati mnogo više nego da stranci nisu došli.

Uostalom, zar to nije vidljivo po visini domaćih plata i penzija kao i po njihovom eksplozivnom rastu?

Zar se danas ne živi mnogo, mnogo bolje nego u socijalizmu kada stranaca nije bilo?

Zar trend emigracije nije zaustavljen?

Zar dijaspora ne hrli nazad u Srbiju?

Zar Srbija nije procvetala od kada je veliki deo privrede u pouzdanim, stranim rukama?

Zar zlatno doba Srbije nije upravo počelo? Zar …?

……………….

Blog Nebojše Katićahttps://nkatic.wordpress.com/

2 KOMENTARA

  1. ПЕНЗОСИ НЕ ДАЈТЕ СЕ!

    Да ли пензионери треба да се радују доласком мисије ММФ? Боље им је да сачекају. ММФ са нашим вођом су највећи гробари пензионера. Неки нови докторанд треба да истражи колико је пензионера нестало због отимање им зарађене, а не поклоњене, пензије. Када будем добио писма захвалности ΛV вратићу му га, уместо да га умокрим, а за узврат очекујем од њега да буде једном човек, да врати отете пензије.
    ♣ Када ми отме пензију дође ми да кукам. Када треба да почне да је враћа дође ми да полудим.
    ♣ Изгледа да може да се живи и са овом пензијом. Доказ су гладни пензионери, а живе.
    ♣ Успешно смо савладали “Теорију релативитета”, а сада освајамо “Теорију ријалититета”
    Не брините, пензоси су издржљива жива бића, има контејнера, народне кухиње и сналазе се на милион начина, а чека их већа пензија но икад? Паре од отете пензије ни су бачене, већ корисно употребљене за покривање личних дебакла, подупирање страних, а богатих, инвестиција, за борбу у врху измишљеног релативног БДП у Европи (Србија дели друго место), а када се прерачуна у стварности, Србија је на дну Европе са 6.234,40 $/становнику. Упоређења ради, мали Луксембург са БДП 110.000 $/становнику, а тако велики по стандарду. Где смо ми, ненадмашни ΛV?

  2. DA LI JE TO BAŠ TAKO?

    Gospodine Nebojša Katić, vi ste naveli više kriterijume za ocenu ekonomskog napredka. Kao parametar za praćenje ekonomske snage jedne zemlje, najčešće se koristi BDP (bruto domaći proizvod). BDP u Belgiji u 2017. godini bio je 47.000 $/stanovniku i porast je 1,7%, u Luksemburgu, koji ima 600.000 stanovnika, imao BDP u 2017. 110.000 $/stanovniku i porast je 3,4%. Srbija imala je porast BDP za 1,9% i iznosi 6.234,40 $/stanovniku. Po relativnom pokazatelju Srbija po porastu BDP u drugom kvartalu 2018. godini od 4,8% deli drugo mesto iza Poljske. Ako se uporedi, da bi stigli Belgiju po BDP nama treba porast od 7,54 puta ili 754%. BDP u Srbiji, a sa porastom od 4,8% u apsolutnom iznosu je 6.534 $/stanovniku (broj stanovnika 7.020.858). Po procentualnom porastu BDP, Srbija je u vrhu Evrope, a po apsolutnoj vrednosti, ono što stvarno je na raspolaganju, je na dnu Evrope, a prosečna neto plata u junu 2018. godine je 49 226 дин, 417 евра i prosečna penzija 24.980 dinara, 211 evra, i samo smo ispred Albanije i Makedonije. O povećanju penzije, kao papagaji, političari se utrkuju već devet meseci, a o otimačini penzije i vraćanje otetog ni reči. Niko nije zabranio da se narod zamajava nelogičnostima. Da nije zlatno doba stiglo u Srbiju, pokazuje beda, gladi i jadi, standard najniži je u Evropi, na nivou podsaharske Afrike. Znači da je stiglo, ne zlatno doba, već rđavo.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime