Zašto nam je potreban Institut za istraživanje ratnih zločina na Kosovu i Metohiji

0
1417

Više puta sam se obraćao dopisima gospodinu Aleksandru Vučiću, kako pismeno tako i elektronskom poštom, sa zahtevom da se formira sličan Institut za istraživanje ratnih zločina na Kosovu i Metohiji i kod nas, ali nikada nisam dobio odgovor. Svest o srpskim žrtvama i dalje spava

Bojan Đokić

Bojan Đokić

Vlada tzv. Republike Kosova uspostavila je Institut za istraživanje ratnih zločina na Kosovu i Metohiji. Ovaj Institut je javna istraživačka ustanova čiji je cilj prikupljanje, sistematizacija, obrada, arhiviranje i objavljivanje svih dokaza i podataka za „zločine protiv mira, ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocida izvršenih na Kosovu” i Metohiji od 1998. godine pa do juna 1999. Ova institucija deluje u okviru Ministarstva pravde tzv. Republike Kosova i počela je sa radom 1. juna 2011. godine.

Iza formiranja ove institucije krije se opasna politička ideja albanske elite. Vlada tzv. Republike Kosova ima nameru da jednog dana tuži Republiku Srbiju za navodni „genocid” izvršen nad licima albanske nacionalnosti tokom oružanog sukoba 1998/1999. godine na Kosovu i Metohiji.

Institut je, i pored velikih materijalnih sredstava, imao skromne rezultate. Za nekoliko godina postojanja uspeo je da objavi nekoliko knjiga napisanih uglavnom na osnovu već objavljenih izveštaja OEBS-a za period 1998/1999. godine. Takođe su koristili i postratna svedočanstva, a ona ne spadaju u izvore prvog reda. Zbog toga se Institut našao na udaru kritike albanske javnosti, jer nije uspeo da dokumentuje nijedan ratni zločin tokom poslednjih šest godina svoga postojanja.

Pre nekog vremena, albanski list na Kosovu i Metohiji „Koha” preneo je informaciju da će se uskoro formirati pri Ministarstvu pravde tzv. Vlade Republike Kosova „Odeljenje za dokumentovanje ratnih zločina”. Odeljenje će činiti isti tim koji sada radi na pomenutom Institutu. Upravo je cilj osnivanja ovog Odeljenja „povećanje efikasnosti i bolja koordinacija u dokumentovanju ratnih zločina”. Institut će raditi u okviru novog Odeljenja, a na sajtu Ministarstva pravde tzv. Republike Kosova navedeni su njegovi saradnici: prof. dr Ismet Salihu, prof. dr Fejaz Drangolj, mr sc. Fetnete Ramosaj, ma. Abedin Selimaj, mr sc. Baki Svirca, Ilir Ulaj i Edon Huma.

Da Vas podsetimo:  Čiji je naš Tesla?

Pokazalo se da navedeni Institut nema kapacitete odnosno kadrove koji mogu da iznesu jedan tako komplikovan posao kao što su ratni zločini. Takođe, pokazalo se da je Institut pristrasan što je vidljivo po tome što se bavio samo zločinima koji su izvršeni nad licima albanske, ali ne i nad licima srpske nacionalnosti. Pristrasnost i politizacija Instituta vidljivi su i po tome što nije multietničan već jednonacionalan, kao i po tome što istraživanje ratnih zločina hronološki doseže samo do juna 1999. godine. Upravo zato da bi se izbeglo istraživanje zločina izvršenih nad licima srpske i ostalih manjinskih nacionalnosti tokom juna, jula i avgusta 1999. godine, a za koje ja lično smatram da su – istražujući i lično prisustvujući na terenu – bili u funkciji etničkog čišćenja i posebno genocida nad srpskim narodom, jer je postojala namera istrebljenja.

Više puta sam se obraćao dopisima tadašnjem predsedniku Vlade Republike Srbije, a današnjem predsedniku Republike Srbije, gospodinu Aleksandru Vučiću, kako pismeno tako i elektronskom poštom, sa zahtevom da se formira sličan Institut i kod nas, ali nikada nisam dobio odgovor. Svest o srpskim žrtvama i dalje spava. Bojim se da probuđena ne okasni. Dobar primer za to su Jasenovac i Srebrenica.

Bojan Đokić, istoričar, stručni saradnik Muzeja žrtava genocida

stanjestvari.com

 

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime