Ambasador BiH u Moskvi Željko Samardžija: Afera s ikonom Svetog Nikole smišljena da se diskredituje Milorad Dodik!

0
207

Dragi prijatelji, danas vam predlažemo neuobičajeni pogled na politiku. Razgovor sa Njegovom ekselencijom, izvanrednim i opunomoćenim ambasadorom Bosne i Hercegovine u Ruskoj Federaciji gospodinom Željkom Samardžijom su vodile zajedno tri osobe — glavni urednik portala „O Srbiji na ruskom“ Dmitrij Nekljudov, novinarka Tanja Milenović-Kosturkov i glumica pozorišta na Taganki Polina Nečitajlo. Pokušali smo da vam prikažemo gospodina ambasadora ne samo kao državnika, no i kao osobu koju zanima ruska istorija, kultura i umetnost.

Vaša ekselencijo, veliko Vam hvala što ste pristali da date intervju za naš portal. Kako se završila priča, koja izazvala senzaciju, ali posle se smirila, o ikoni koju je Milorad Dodik poklonio Sergeju Lavrovu?

Cijela ta afera sa poklon-ikonom je iskonstruisana u nekim zapadnim centrima kako bi se politički diskreditovao predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik i kako bi se narušili bliski i prijateljski odnosi koje Republika Srpska ima sa Rusijom. Čak je i ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine pokrenula krivični postupak protiv svog ustavnog šefa, što nije zabilježeno u političkoj praksi. I gospodin Dodik i ja smo dali izjave u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine povodom tog nerazumnog postupka ali sve je to bila jedna velika predstava za domaću publiku željnu afera i senzacija. Ništa tu nije bilo sporno, pa ni porijeklo same ikone Svetog Nikole Čudotvorca, koju niko nije potraživao, niti potražuje. Zbog pojave medijskih spekulacija u Bosni i Hercegovini, ruska strana je diplomatskim putem ikonu vratila poklonodavcu kako bi se ispitale i otklonile bilo kakve moguće dileme oko porijekla ikone. Ja sam ikonu Svetog Nikole Čudotvorca lično vratio srpskom članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i nisam dozvolio nikakvo dodatno skrnavljenje u Sarajevu i njen najavljeni povratak u Ukrajinu, kao navodnom stvarnom vlasniku, što apsolutno nije tačno i rezultat je unaprijed osmišljenog scenarija.

Vlasti Federacije Bosne i Hercegovine često izjavljuju o neophodnosti ulazka Bosne i Hercegovine u NATO, dok vlasti drugog entiteta, Republike Srpske, izjavljuju da to neće dozvoliti. Da li je moguće da se Bosna i Hercegovina pridruži NATO-u i antiruskim sankcijama?

Bosna i Hercegovina ne može postati članica NATO bez saglasnosti Republike Srpske i to je potpuno jasno svima u međunarodnoj zajednici i zato postoje toliki pritisci na Republiku Srpsku i njene institucije. Zbog specifičnosti u kojima se već 30 godina nalazi Bosna i Hercegovina i prisustva snaga NATO na tim prostorima, mi smo prinuđeni sarađivati sa NATO-om ali priča o članstvu je nešto sasvim drugo. Bosna i Hercegovina nije i neće se pridružiti sankcijama EU protiv Rusije zato što predstavnici iz Republike Srpske u zajedničkim institucijama Bosne i Hercegovine to nikada neće dozvoliti, jer smatramo da su sankcije jednostrane, tendenciozne i ničim opravdane.

Kakve su prepreke nastale za isporuku vakcina protiv korona virusa, a posebno „Sputnjik V“, u Bosnu i Hercegovinu?

Nažalost, situacija sa korona virusom u Bosni i Hercegovini je vrlo složena i teška. Tome je doprinio i izostanak masovne imunizacije stanovništva. U početku se Bosna i Hercegovina oslonila na KOVAKS program EU, međutim, taj projekat je zakasnio a nabavka ruskih vakcina se iskomplikovala zbog složenih procedura nabavke u jednom dijelu Bosne i Hercegovine, Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je Republika Srpska dosta ranije ušla u proceduru nabavki ruskih vakcina i tu postoji određena dinamika nabavke. Nije dobro što se iz Sarajeva mogu čuti nekorektne političke izjave o navodnim ruskim opstrukcijama za isporuku vakcina jer to zaista nije tako. Ruski fond za direktne investicije je krajem januara, po zahtjevu vlasti iz Federacije Bosne i Hercegovine, dao vrlo povoljne uslove, prije svega cijene i rokove, ali to je dugo čekalo u Sarajevu bez odgovora. Zašto je to tako najbolje znaju oni kojima je ta ponuda upućena. Vakcina je roba, kao i svaka druga, ali ovoga puta vrlo bitna za spasavanje života ljudi i niko nema pravo na političke spekulacije. Zašto do danas nema dovoljno vakcina u Bosni i Hercegovini niko nije kriv sa strane, osim onih koji o tome treba da brinu u Bosni i Hercegovini.

Da li je Bosna i Hercegovina rešila problem isporuke poljoprivrednih proizvoda u Rusiju?

Da Vas podsetimo:  Pismo sa Kosova ili sledi li dobrovoljni albanski egzodus

Kao što znate Bosna i Hercegovina se nije pridružila sankcijama EU protiv Rusije i to je naša šansa za izvoz vrlo kvalitetnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine na veliko rusko tržište. Tu postoje velike mogućnosti kroz dodatno zajedničko ulaganje u proizvodne kapacitete i neiskorištene poljoprivredne potencijale i u Republici Srpskoj i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Istina, aktuelna pandemija je usporila sve procese oko dogovaranja zajedničkih projekata zbog otežanih putovanja ali očekivati je da će uskoro doći povoljnija vremena.

Naš portal često čitaju biznismeni koji planiraju posao na Balkanu. Na koja biste im polja privrede preporučili da obrate pažnju?

Veliki broj biznismena se javlja i nama i raspituje o mogućnostima saradnje sa firmama u Bosni i Hercegovini. Mislim da postoje velike mogućnosti za ulaganje u infastrukturne projekte, energetske projekte, rekao sam već i saradnja u razvojnim projektima u poljoprivredi a posebno treba imati u vidu saradnju u oblasti turizma.
Veliki broj turista iz Bosne i Hercegovine je zainteresovan za putovanje u Rusiju a sve je veći interes ruskih turista da u okviru balkanskih turističkih tura posjete i destinacije širom Bosne i Hercegovine. To treba obostrano koristiti kao značajan potencijal. Isto tako, interes za vjerskim turizmom je svakim danom sve veći.

Kako ruski turisti mogu doći u Bosnu i Hercegovinu? Da li su im potrebne vize ili pozivnice za to?

Kad je riječ o uslovima putovanja na snazi je bilateralni dogovor o bezviznom režimu do 30 dana za građane Bosne i Hercegovine i Ruske Federacije. U pripremi je bilateralni ugovor koji će produžiti bezvizni boravak na 90 dana ali taj sporazum još nije potpisan.

Gospodine Ambasadore, recite nam koje ste gradove Ruske Federacije već posetili?

Ja sam u Moskvi tek devet mjeseci i, nažalost, zbog pandemije koronavirusa i ograničenih putovanja nisam obišao gradove koje bih volio vidjeti, zbog njihove istorije i kulture ali evo situacija se normalizuje i vjerujem da dolaze bolji dani i da će se moje želje ispuniti da upoznam Rusiju od Krima do Kamčatke.

Ispričajte nam svoje utiske o poseti hramu Oružanih Snaga u parku „Patriot“. Da li ste sretali nešto slično u drugim zemljama?

U Moskvi sam obišao dosta hramova i svi su veličanstveni ali hram Oružanih Snaga u parku „Patriot“, posvećen Vaskrsenju Hristovom, je ostavio snažan dojam na mene. To je duhovni simbol Rusije koji predstavlja veličanstvenu pobjedu života nad smrti i istinski duhovni, naučni i prosvjetni centar za vojnike, pravoslavne sveštenike i građane Rusije. Imao sam tu čast da prisustvujem jednoj svečanoj liturgiji i čak da sa ljubaznim sveštenikom, ocem Andrejem, obiđem najveći dio prostorija pa i sami vrh hrama i toranj sa čitavom kompozicijom zvona, koja svojim zvukom stvaraju nevjerovatan osjećaj. Na istom lokalitetu možete vidjeti jedinstven muzejski kompleks gdje se nalaze važni istorijski eksponati iz Velikog otadžbinskog rata. Malo je reći, ali čovjek naprosto ostane bez daha.

Poznati ste kao veliki znalac ruske kulture i umetnosti. U vezi sa time recite nam koja ste pozorišta već posetili? Šta ste videli? Koja predstava je bila posebno upečatljiva? Ko od glumaca vam se svideo?

Iako su za vrijeme pandemije mnogi kulturni događaji otkazani i zaustavljeni ja imam sreće da ovdje u Moskvi mogu da prisustvujem mnogim kulturnim događajima kao što su promocije, izložbe i pozorišne predstave. Moskva ima zaista veliki broj teatara i ja sam imao sreću da obiđem tek njih desetak a posebne utiske nosim iz Teatra Jevgenija Vahtaganova, gdje je jedan vrhunski glumački ansambl na čelu sa mladim i velikim glumcem Maksimom Sevrinovskim, odigrao Šekspirovu dramu, Ričard treći. Ovakvi spektakli se mogu vidjeti samo u Rusiji, jer je to ukorijenjeno u viševjekovnom kulturnom nasljeđu.

Da li je vam bilo teško da naučite ruski? Recite nekoliko reči našim čitaocima na ruskom.

Meni je veliko zadovoljstvo da naučim ruski jezik i nadam se da ću u tome i uspjeti jer radim svaki dan na tome. Kao učenik u osnovnoj školi učio sam ruski jezik ali moram priznati da ga dugo nisam koristio a jezik se mora redovno obnavljati, to je slično kao biti aktivan sportista, to znači trenirati svaki dan i biti u kondiciji.

Da Vas podsetimo:  Šalju srpske vojnike u Sloveniju da ponize Srbiju

„Dlя Vas i Vaših čitateleй s nailučšimi poželaniяmi s prazdnikom Hristovogo Voskreseniя!“

Koje je jelo srpske kuhinje vaše omiljeno? Molimo podeliti recept sa čitaocima našeg portala.

Ja predstavljam Bosnu i Hercegovinu, državnu zajednicu dva entiteta i tri ravnopravna naroda. Svi mi imamo svoje tradicionalne kulturne običaje ali i gastronomske specijalitete. Neki od njih su dosta slični ali svi narodi imaju i svoje specifičnosti. Ja sam Srbin iz Republike Srpske i mogu govoriti da je srpska kuhinja jako ukusna i kvalitetna. Mogao bih izdvojiti neka vrlo jednostavna jela kao što su srpski pasulj sa slaninom ili suvim svinjskim rebrima, dimljena vješalica, sarma, razne vrste pita… Ja volim da spremam gulaš od mesa i taj recept je vrlo jednostavan, isti omjer luka i mesa, junetina ili svinjetina, luk se dobro izdinsta i dodaje se meso, malo crnog vina i začina po želji, kuva se par sati dok ne dobro ne ukuva meso i to je vrhunska i zdrava hrana.

Iz diplomatskih izvora naš portal je saznao da ste udomili mače koje pronašli u Moskvi. Kako se to dogodilo?

Da, priznajem da u Istočnom Sarajevu imam dosta kućnih ljubimaca i da mi nedostaju u Moskvi ali to je cijena ovoga posla i velike udaljenosti. No, ja sam zaista udomio jednog malog mačora, kojeg je spasila jedna humana djevojka, kćerka od mog prijatelja i koji se zove Toma Moskvič, postao je popularan među mojim poznanicima i prijateljima i on će tako ostati još jedna moja živa uspomena iz Moskve, jer će se, naravno, istekom mandata i on trajno preseliti u Istočno Sarajevo.
Bez obzira što smo daleko od kuće mi ovdje živimo nekoliko godina i imamo svoj privatni život i on je mnogo ljepši uz kućne ljubimce.

U čemu je jedinstvo slovenskog sveta?

Slavenski jezik i kultura imaju dosta toga zajedničkog, samo su se vremenom i promjenom istorijskih okolnosti stvari mijenjale, stvarao novi geopolitički raspored u svijetu i prestrojavanje ljudi, kultura i načina obrazovanja. I pored svega toga slavenski svijet je u mnogo čemu jedinstven a tu prije svega mislim na velika književna djela koja su stvarali velikani od Balkanskog poluostrva pa sve do Sibira.

Vi pažljivo proučavate ruski jezik i književnost, mnogo čitate na ruskom. Kako je rekao Pitagora: „Da biste saznali o običajima bilo koje nacije, pokušajte prvo da proučite njen jezik“ i „Jezik je duša naroda“. Šta vam otkriva ruski jezik i da li pomaže otvaranju ruske duše?

Mi smo još kao djeca u osnovnoj školi učili da je ruski jezik poetski jezik a pjesnici su duša naroda. Ako su pjesnici duša naroda onda je i jezik u pravom smislu izraz njegove duše. Ne možete do kraja upoznati jedan narod sve dok ne upoznate njegov jezik, jer preko jezičkog izraza otkrivate sve ljepote kulture, običaja, umjetnosti i običnog svakodnevnog života. Vi kada čitate Puškina, Jesenjina, Majakovskog, Čehova … kako to gordo zvuči! Možemo samo da žalimo što ti ljudi nisu imali sreću da žive i stvaraju duže jer bi danas svijet bio mnogo bogatiji za neka velika književna djela.

Aleksandar Kuprin je napisao: „Jezik je istorija naroda. Jezik je put civilizacije i kulture“. Kako sačuvati jezik i veru?

Opšte poznato je da rusko-srpski odnosi imaju viševekovnu tradiciju. Učeni ljudi i monasi iz Srbije su još u 14. i 15. veku odlazili u Rusiju i tamo nastavljali svoju delatnost. Zatim su ruski prosvetitelji u 18. veku podržali srpsku kulturu kada su za nju nastala teška vremena. Pod austrijskom vlašću, kao i pod Turcima, pravoslavno stanovništvo je bilo progonjeno. Naprimer, Srbima je bilo zabranjeno da slave Savindan, da pevaju stare srpske pesme, da sviraju nacionalne melodije i nose narodnu nošnju. Sve je to austrijska vlast doživljavala kao oblik političkog protesta protiv nje. Zato je bilo vrlo teško očuvati jezik kroz tešku istoriju jednog naroda, posebno kada je riječ o srpskom narodu koji je vijekovima bio pod okupacijom. Jezik je mnogo više od same komunikacije, to je temelj nacionalnog identiteta, izražajnosti, književnog nasljeđa i kulture.
Sa druge strane, ruski jezik, književnost, umjetnost i kultura su svojom veličinom i stvaralačkom ljepotom osvojili svijet. Velika je bila i uloga pravoslavne crkve u očuvanju jezika, kroz cijelu njegovu istoriju. Veliki srpski svetac i prosvjetitelj Sveti Sava (Rastko Nemanjić) je začetnik srpske književnosti. Od njega dakle počinje istorija književnog jezika kao izražajnog oruđa književnog stvaranja i on je rodonačelnik pisanja na srpskoslavenskom jeziku. Ovo kažem iz razloga što mislim da su jezik i vjera nerazdvojni i što je jezik dio istorije naroda, njegove kulture i ukupnog stvaralaštva, i to kroz duži period stvaranja civilizacija.

Da Vas podsetimo:  Pismo sa Kosova ili čekajući slobodu

Na osnovu teške situacije u Rusiji, na Balkanu, u svetu — u čemu može biti nada i podrška?

Danas je zaista svijet u jednoj nevjerovatno teškoj situaciji, kao da je na sceni neka civilizacijska drama za koju niko ne zna kako i sa koliko tragičnim posljedicama će se završiti. Naprosto svaki djelić zemaljske kugle danas ima isti problem a to je korona virus. Ja moram reći, iz onoga što vidim mjesecima unazad u Evropi i svijetu, da Rusija kao država se odlično izborila sa svim teškoćama koje je donijela izolacija i prekid komunikacija, a osim toga je dodatno opterećena nepravednim sankcijama sa zapada. To može samo zemlja sa velikim resursima, jakom infrastrukturom i mudrom politikom. Cijela ova situacija sa pandemijom jasno poručuje da moramo gajiti više empatije jedni prema drugima, svijet se mora okrenuti dijalogu jer mir nema alternative. Ne mogu da razumijem, niti da prihvatim, da neko zbog osvajačkih aspiracija želi da svijet dovede na rub katastrofe. Nada je u razgovoru razumnih ljudi, a ima ih oko nas dosta, ja vjerujem u to i uvijek sam optimista.

U okviru međunarodnog projekta „Ruska reka“, posvećenog deci iz naših zemalja koja žive u inostranstvu, kako uspostaviti kulturnu razmenu sa svojom domovinom da ne bi bili otrgnuti od svojih korena?

Svaki projekat u kojem su djeca i omladina glavni junaci treba pozdraviti i podržati. Posebno djeca koja su odvojena od rodne grude ili su rođena u nekoj drugoj zemlji moraju imati vezu sa svojim korijenima. Odnedavno postoji ideja da u Moskvi počne sa radom škola na srpskom jeziku, što će biti veoma dobro za veliki broj ljudi iz Republike Srpske koji žive i rade u Moskvi da na taj način sačuvaju vezu sa svojim korijenima.

Šta je potrebno da bi postali ambasador (za decu koja sanjaju da postanu diplomate)?

Poruka za svako dijete je da sluša roditelje i dobro uči u školi a svako zanimanje koje steknu u životu je časno i služi svom narodu i otadžbini. Diplomatija je lijepo zanimanje, ali i vrlo odgovorno, jer predstavljate svoju državu na najvišem nivou u drugim državama. Naravno, postoje i savremene škole za diplomatiju koje daju osnovno znanje, ali diplomatski posao je zanat koji se najbolje oblikuje u praksi.

„Genije, um i duh nacije se nalaze u njenim izrekama“, — primetio je Frensis Bejkon.

Da li imate izreku koja Vam uvek pomaže?

Pa veliki i umni ljudi su kroz vijekove ostavljali snažne poruke koje su i danas aktuelne bez obzira na veliki napredak civilizacije. Jedna ruska izreka kaže, da tajna čovjekovog bića nije u tome da živi, nego zašto živi. A veliki srpski pjesnik Jovan Dučić nekad davno reče, da je velika nesreća kad čovjek ne zna šta hoće, a prava katastrofa kad ne zna šta može. To bi trebale biti smjernice u životu svakome od nas, biti aktivan i znati šta možeš, uvijek težiti ka znanju.

Autori: Dmitrij Nekljudov, Tanja Milenović-Kosturkov, Polina Nečitajlo
Prevod: Tanja Milenović-Kosturkov

Lektura/korektura, naslov: Hronograf

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime