Bela Crna reka

0
310

Zanimljivosti jedine ponornice u Srbiji koja teče ispod manastira Crna Reka kod Zubinog Potoka na KiM

Crna, postaje i “Bela reka“

Crna je postala “Bela reka“

U Crnorečkoj klisuri istoimene reke raste cvet Srpska ramonda, kolačić ili cvet feniks

Ispod jedinstvenog pećinskog manastira u Srbiji, Crna Reka u istoimenoj Crnorečkoj klisuri sa severne strane planine Mokra Gora kod Zubinog Potoka, na krajnjem severozapadu Kosova i Metohije, teče jedina ponornica u Srbiji Crna reka, dužine 3,5 kilometara. Do manastira se stiže na krajnjem završetku jezera Gazovode kod Ribarića i onda četiri kilometara uzvodno uz Crnu reku istoimene klisure.

Legenda kaže kada se u ovom manastiru u srednjem veku podvizavao sveti Joanikije Devički, a da se zbog buke reke nije mogla čuti molitva monaha, pa je on u jednom trenutku uzviknuo : “Umukni Crna reko“! I od tada, legenda kaže, reka je presahla da teče ispod manastira. Četiri stotine metara uzvodno od manastira reka je počela da uvire da bi 200 metara ispod manastira ponovo izvirala. Od maja do novembra reka je uglavnom ponornica a u ostalim mesecima je kao prava reka.

Tako je i danas. Ali, kada su obilne padavine, i u proleće kada se sneg topi na prostranoj planini Mokra Gora, reka prestaje da bude više ponornica već, kao i sada, ponovo teče ispod manastira i ispod mosta kojim se samo može ući u svetinju koja je kao lastavičje gnezdo okačena na strmim stenama.

Zbog velikog strmog pada niz Crnorečku klisuru reka je sada prosto bela, pa bi se mogla nazvati i Belom rekom.

Da Vas podsetimo:  JASENOVAC MIT, ZATOČENICIMA PUŠTALI OPERE: Sramni navodi u Hrvatskoj – Skandalozne teze finansiralo Ministarstvo branitelja
Ispod manastira sada teče “Bela reka“

Crnorečka klisura je poznata i po tome što na njenim stranama raste cvet Srpska ramonda, kolačić ili cvet feniks (lat. Ramonda serbica).

Manastir Crna Reka je monaška isposnica sa severne strane planine Mokra Gora i pripada Eparhiji raško-prizrenskoj Srpske pravoslavne crkve. Tek od skora, izgradnjom mosta na jezeru kod Ribarića i popravkom prilaznog puta, manastir Crna Reka, kao redak dragulj srpske srednjovekovne kulture, izlazi iz relativne anonimnosti u kojoj obitava već punih 700 godina. Manastir je aktivan, muški i o njemu brinu monasi.

Pećinski manastir izuzetne lepote

U manastiru se nalaze mošti Svetog Petra Koriškog, jednog od poznatih srpskih podvižnika iz 13. veka. U manastiru postoji pećina u kojoj je smeštena crkva, u toj pećini postoji kameno udubljenje, 2 – 3 litra vode, u kome se voda skuplja kap po kap. Voda je, kako kažu vernici, lekovita i naročito pomaže kod bolesti očiju, zato je narod naziva „vodom Svetog Arhangela Mihaila”.

Ispod ćivota svetog Petra Koriškog ko zaspi dobiće isceljenje vele u mananstiru

Postoji još jedna svetinja u manastiru koja privlači veliku pažnju vernika, a to je grob prepodobnomučenika Haritona, nekadašnjeg sabrata crnorečkog. Prepodobnomučenik Hariton, sabrat manastira Svetih Arhangela kod Prizrena, mučenički je ubijen od strane OVK terorista u okolini Prizrena 15. juna 1999. godine.

Grob oca Haritona u Crnoj Reci.

Tekst i fotografije: Zoran Vlašković

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime