5.9 C
Belgrade
petak, 19. aprila 2024.
Naslovna Srbija Bolesna anglosaksonska opsednutost rusko-srpskim odnosima

Bolesna anglosaksonska opsednutost rusko-srpskim odnosima

1
1295
Vladimir MILANOVIĆ

Samo pet dana nakon formiranja Vlade Republike Srbije (formirana 29.07.2017), uprkos objavi predsednika republike Aleksandra Vučića da će premijerka Ana Brnabić biti zadužena za ekonomsku politiku, a ministar spoljnih poslova Ivica Dačić voditi spoljnu politiku, premijerka Brnabić je 3. jula dala intervju američkoj agenciji “Blumberg“, čiji je preovlađujući sadržaj spoljnopolitički. Mediji su se fokusirali na naslov dotičnog intervjua “Ako Srbija bude morala da se opredeli između Rusije i EU, izabraće EU“ (“Serbia Will Choose EU Over Russia If Forced“, July 3, 2017, 11:00 PM GMT, Bloomberg), objavljenog u agencijskim vestima pozivajući se na agenciju Blumberg, za koji je naknadno ustanovljeno da je zlonamerno i tendeciozno lansiran. Cilj je kao i nebrojeno puta do sada bio – bacanje zle krvi (nažalost, autori ovog “intervjua“ su makar imenom srpskog porekla – Miša Savić i Gordana Filipović).

Reakcije srpske javnosti na pomenuti naslov intervjua premijerke Ane Brnabić bile su dvojake, potpuno polarizovane: opravdano osuđujuće, patriotske i žestoke, sa jedne strane, i odobravajuće i snishodljive, od strane NATO pešadije. Iz spektra izjava javnih ličnosti ovim povodom navodimo samo neke (isključujući najekstremnije): “Brnabićeva nikako ne bi smela da ostane na nivou lepih želja i poželjnih izjava“– izjavio je Bojan Kostreš; “izjava Brnabićeve ogolila politiku po kojoj, pa i iznad same Srbije, stoji EU“– Miloš Jovanović;  “rusko – srpski odnosi nisu pretnja bilo kome“– ministar odbrane RS Aleksandar Vulin; “suština mudre politike je da ne dođemo u dilemu“– ministar spoljnih poslova RS Ivica Dačić; “ na evropskom smo putu, ali imamo stav“– predsednik republike Aleksandar Vučić.

Kampanja ovim povodom je svoju kulminaciju doživela nakon susreta premijerke Ane Brnabić sa ambasadorom Ruske Federacije u Beogradu, g.Čepurinom (6.jula ove godine), prilikom koje je premijerka usmeno obrazložila ambasadoru Čepurinu kompletnu novonastalu situaciju, i u prilog tome lično predala stenogram pomenutog “intervjua“ (“Zaharova: Brnabićeva tvrdi da je njena izjava pogrešno preneta, Čepurinu predala transkript intervjua“, dnevni list Politika, 7.7.2017).

Da Vas podsetimo:  ALEKSANDRA JE ROĐENA I ODRASLA U NEMAČKOJ, ALI SE VRATILA SVOJIM KORENIMA: Služi vojsku u Srbiji i zaklela se da će čuvati otadžbinu!

Nakon prijateljskog diplomatskog susreta na najvišem nivou, čija svrha je bila razjašnjenje nedoumica koje je izazvao tendenciozni intervju, usledila je lavina negativnih kritika na račun premijerke Brnabić. Stavljena je na stub srama samo zbog  želje da ne dozvoli da se uruši nešto što je stvarano vekovima – korektne i bratske odnose Ruskog i Srpskog naroda. Izdvajamo dve kritike, velike specifične težine. “Ne shvatam taj čin da se ona (premijerka Ana Brnabić) nekome pravda“- izjavio je novopečeni ministar u vladi Branko Ružić (“Završena priča – nije potreban stenogram“– dnevni list Kurir, 11.07.2017).  “Potpredsednica Vlade RS Zorana Mihajlović očitala je lekciju predsedniku vlade RS Ani Brnabić“, iskritikovavši je zbog pravdanja ruskom ambasadoru umesto dostavljanja sadržaja intervjua Vladi Srbije – istog dana nakon izjave ministra Ružića (“Rat-Zorana udarila na Anu“– dnevni list Kurir, 11.07.2017).

Da li je potrebno posebno komentarisati relaciju u kojoj potpredsednik Vlade kritikuje i “očitava lekciju“ predsedniku Vlade Republike Srbije??

Analiza ovog intervjua ponovo upozorava na to da se podmukla subverzivna politika Zapada prema Srbiji nije uopšte promenila i da se ne menja, uprkos tome što nakon petooktobarskog preokreta Srbiju predvode “demokratizovani“ kadrovi, čije jedno uho sluša Vašington, a drugo Brisel. Evidentno je da je i takvo dvanaestogodišnje podaništvo prema Zapadu pod sumnjom i Vašingtona i Brisela i poslednjih pet godina, uz salve konstantnih provokacija čiji je smisao omalovažavanje krajnje transparentnih i korektnih  srpsko-ruskih bilateralnih odnosa koji su u usponu.

Objašnjenje navedenog nepoverenja i zluradog podmetanja možda leži u činjenici što je aktuelna vlast Republike Srbije znatno unapredila namerno atrofiranu saradnju Srbije sa Ruskom Federacijom (period 2000. – 2012.). Posebno treba pohvaliti to što Srbija uporno odbija “preporuke“, odnosno ultimativne zahteve Zapada koji se tiču uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji. Ojačana saradnja između Republike Srbije i Ruske Federacije, između ostalog snažno doprinosi jačanju odbrambene moći i sposobnosti Srbije, koja u uslovima vojne neutralnosti treba i mora da odgovori postojećim i mogućim spoljnim, ali i unutrašnjim izazovima i pretnjama sopstvenoj bezbednosti. Samo neko ko je neprijatelj Srbije može biti protiv narastajuće raznovrsne saradnje Srbije i Rusije, jer Srbija osnažuje svoju oružanu silu sa isključivim ciljem da brani i odbrani sopstveno stanovništvo i sopstvenu teritoriju.

Da Vas podsetimo:  Rušenje na Slaviji uprkos protivljenju dela javnosti

Država Srbija to čini rukovođena bogatim iskustvom o tome da oružani sukobi nanose maksimalnu štetu njenom održivom razvoju, a budući da takvu mogućnost želi i svim zemljama regiona na taj način doprinosi očuvanju regionalnog mira i bezbednosti. Imajući u vidu navedene činjenice zaprepašćuje zahtev američkog Kongresa, koji je usvajanjem posebne mere naložio Ministarstvu odbrane SAD da mu dostavi izveštaje u rusko-srpskoj vojnoj saradnji. Medijima je to saopštio visoki član Komeiteta za spoljna pitanja Predstavničkog doma Kongresa, Eliot Endžel (Tanjug, Sputnjik, Novosti, 15.07.2017). Endžel u nastavku obajšnjava da je “mera koju je Predstavnički dom Kongresa  usvojio deo Zakona o nacionalnoj odbrani 2018.“. On dalje navodi da je “Rusija nedavno poklonila Srbiji oružje vredno 600 miliona dolara, uključujući šest aviona MiG-29 Fulkrum, 30 tenkova T-72 i 30 oklopnih izviđačkih vozila BRDM-2“. Posebnu zabrinutost njujorkškog kongresmena izaziva činjenica da Srbija sada poručuje sisteme protivvazdohoplovne odbrane S-300, ali i dolazeće političke odluke. „Iskreno, sve me više brinu izbori koje Beograd pravi kad je reč o vojnim i bezbednosnim pitanjima. Zato sam i napisao današnji amandman“, precizirao je Endžel. (Tanjug, Sputnjik, Novosti, 15.07.2017).

Komentarišući pomenute mere Kongresa i period srpskog donošenja nekih strateških odluka, bivši američki ambasador u Beogradu Montgomeri, izneo je otvorenu pretnju:  “Jer, implikacije te odluke snosiće narod Srbije a ne SAD! “,  koja je u kontekstu nedavne ocene vašingtonske administracije da se Srbija nalazi na liniji vatre.

Da li prethodno navedeni događaji znače da SAD, uz primer maligne manipulacije agencije “Blumberg“, smatraju državu Srbiju svojim dvorištem u kome treba sprovoditi hirove, tako lečeći sopstvene globalne strahove? Očigledno nije dovoljno što uporno pokušavaju da naprave drugu lažnu albansku terorističku državu na srpskoj zemlji –  tzv. “Kosovo“. I taj proces im kasni.

fsksrb.ru

Da Vas podsetimo:  Katastrofalni Popis 2022: Sve manje ljudi u braku, skoro trećina bez dece

1 KOMENTAR

  1. Amerikanci su u svojoj opsednutosti vlascu postali pravi zombiji. Ja bi pre odabrala vuka za komsiju nego amera.
    Svud moraju imati glavnu rec a nisu svesni da su poput gliste ranjivi. Videcete uskoro dace Bog da vecina vas dozivi nestajanje jedne krvolocne tvorevine nastale istebljejem autohtonog naroda. Ko se maca lati od maca ce da strada!
    Amin Boze!

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime