Brže do diplome – teško do posla

0
865

Izmene Zakona o visokom obrazovanju ubrzaće postupak priznavanja stranih diploma i vratiti srpske stručnjake iz inostranstva, rekao je ministar obrazovanja Srđan Verbić. Ali gde će ti ljudi naći posao u Srbiji?

0,,16340531_303,00

Bojan Francuz studije je završio na univerzitetu u Viskonsinu u Sjedinjenim Državama. Od nostrifikacije je, kako kaže, brzo odustao kad je saznao da bi taj postupak mogao da košta i 1.000 do 2.000 evra. „A onda sam morao sam da se registrujem u Nacionalnoj službi za zapošljavanje. Zbog neobavljene nostrifikacije mi u radnoj knjižici piše da imam samo srednju školu. To mi je bio pravi hladan tuš kad sam se vratio kući.“

U Srbiji ne postoji sajt, agencija niti služba u ministarstvu kod koje svršeni studenti mogu da se informišu o tome kako da nostrifikuju svoju diplomu, niti postoji jedinstven postupak koji važi za sve, bilo da oni dolaze s američkih, nemačkih ili bilo kojih drugih univerziteta u svetu, žali se Francuz, a s njim su saglasni i u organizaciji „Londonski siti klub“ koja je pokrenula projekat kroz koji omogućava srpskim profesionalcima da se vrate u Srbiju. „Prema dosadašnjim iskustvima, postupak je u proseku trajao i do četiri, pet godina, a pojedinci koji su imali sreće čekali su od četiri meseca do pola godine“, kažu predstavnici ove organizacije u razgovoru za DW. „Postoje i slučajevi gde se pojedincima tražilo da polože nekoliko diferencijalnih ispita, što su oni ili prihvatali, ili, pak, pokušavali, s manje ili više uspeha, da diplomu nostrifikuju na nekoj drugoj akademskoj ustanovi u zemlji.“

Brže, jeftinije, lakše

Ttradicionalne septembarske izmene Zakona o visokom obrazovanju trebalo bi da pojednostave ovaj postupak od januara sledeće godine. Naime, Skupština Srbije je izglasala nova pravila, kojima se razdvaja priznavanje stranih visokoškolskih diploma radi zapošljavanja u Srbiji, takozvano profesionalno priznavanje, od priznavanja zarad nastavka školovanja na domaćim fakultetima, odnosno akademsko priznavanje.

Da Vas podsetimo:  Svake godine nestane grad srednje veličine: Srbija deveta u svetu po broju stanovnika koje gubi

Priznavanje u slučaju nastavka školovanja ostaje u nadležnosti fakulteta i univerziteta, koji će rešenje morati da donesu u roku od 60 dana od dana prijema zahteva, dok će za profesionalno priznavanje diplome biti potrebno najviše 90 dana i taj postupak će voditi ENIK/NARIK centar pri Ministarstvu prosvete koji će, prema najavama ministarstva, početi s radom najkasnije u januaru sledeće godine. „Taj centar je postojao i do sada“, objašnjava savetnik ministra prosvete Miodrag Popović koji je radio na izmenama zakona. „Međutim, on je bio mala jedinica u okviru Ministarstva koja je imala samo jednog zaposlenog, zbog čega je postupak dugo trajao, jer su univerziteti u nekom trenutku svakako morali da se obrate centru zbog pribavljanja informacija. Pošto će sad obim posla biti drastično povećan, moraće da bude zaposleno još nekoliko ljudi“, kaže Popović i dodaje da će onda i troškovi nostrifikacije biti manji nego ranije, a posebno za diplome sa doktorskih studija.

Izmene Zakona predviđaju i da će se diplome vrednovati na osnovu ishoda učenja, bez razmatranja formalnih obeležja i strukture studijskog programa. Međutim, zakonska regulativa je i do sada bila takva, ali su visokoškolske ustanove uprkos propisima nastavile detaljno da upoređuju studijske programe.

Pored toga, u Srbiji poseban izazov predstavlja primena međunarodnih sporazuma o priznavanju stranih diploma, koji prema Ustavu imaju jaču pravnu snagu od Zakona o visokom obrazovanju. Međutim, niti postoji jedinstven spisak sporazuma, niti su s njima upoznati oni koji o zahtevima odlučuju, pa se događa da se strana diploma, stečena u državi s kojom Srbija ima ugovorne obaveze, ne priznaje na način kako je to ugovorom naloženo.

Vratite se, sve vam je oprošteno

Ali koliko Srbiji vrede brzi vozovi bez pruga po kojima bi oni mogli da se kreću, toliko vredi i pojednostavljen postupak priznavanja diploma stečenih u inostranstvu bez mogućnosti zaposlenja.

Da Vas podsetimo:  Ostavili bečki raj i došli u srpsko selo

Komentarišući izmene zakona, ministar obrazovanja Srđan Verbić je rekao da ove mere treba da vrate stručnjake iz inostranstva, ali studenti na ovu konstataciju reaguju podsmehom, naglašavajući da problem u stvari leži na drugoj strani. „Mnogo veće pitanje je zašto se vratiti u Srbiju“, kaže Bojan Francuz. „Ja bih svakako želeo da Srbija bude zemlja zakona i prava, ali daleko je od toga. Kuća je uvek kuća, ali tamo nisam imao šansu za posao, a ovde radim za Misiju Lihtenštajna pri Ujedinjenim nacijama. Kad te svoji neće – drugi hoće.“

Međutim, studije u inostranstvu su često vrlo specifičnih usmerenja, pa studente čak i nakon uspešne nostrifikacije na putu ka poslu čekaju nove prepreke u službi za zapošljavanje, jer se tamo koriste registri iz 1990. Godine. Tako su čak i inženjeri elektrotehnike i računarstva koji su diplomirali u Srbiji neprepoznatljivi na tržištu rada. Kako bi nova zanimanja dobila šifru u evidenciji Biroa, neophodno je doneti Nacionalni okvir kvalifikacija, dokument koji definiše šta student treba da zna i šta je u stanju da uradi nakon završenih studija. Srbija je jedina evropska država koja nema taj dokument.

Profesor Miodrag Popović, međutim, tvrdi da se na tom polju radi – korak po korak. „Ako želimo da vratimo izvestan broj ljudi iz inostranstva, reforma mora da obuhvati i Nacionalnu službu za zapošljavanje, Ministarstvo za rad i druge institucije. Formiranje Nacionalnog okvira kvalifikacija je u nadležnosti ministarstva i već su pokrenute akcije da se taj proces dovrši“, kaže Popović.

Te akcije podrazumevaju nedavno raspisan konkurs za nove članove stručnog tima koji bi trebalo da razmatra i prati sprovođenje nacionalnih okvira kvalifikacija u Evropskoj uniji i predlaže konkretna rešenja, kako bi na kraju jedinstveni nacionalni okvir kvalifikacija u Srbiji konačno bio i usvojen.

Da Vas podsetimo:  Slom srpske nacionalne svesti

Sanja Kljajić

DW

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime