OD 3. do 7. septembra na više lokacija na području Srpske, Federacije i Brčko Distrikta održaće se vojna vježba pod nazivom „Brzi odgovor 2018.“.
U vježbi, kako je najavlјeno, učestvuju višenacionalni batalјon Eufora, elementi rezervnih snaga iz Austrije, Bugarske, Italije, Rumunije i Velike Britanije, kao i Taktički rezervni batalјon iz sastava NATO-a na Kosovu, koji dolazi da bi podržao ovu vježbu.
Vježbom „Brzi odgovor 2018.”, kako je javnost obaviještena, agencije za sprovođenje zakona BiH, Oružane snage BiH i Eufor, u okviru realističnog scenarija, zajedno će uvježbavati i provjeravati svoje planove za krizne situacije.
Na prvi pogled, reklo bi se, ništa neobično. I ranijih godina održavale su se vojne vježbe u BiH pod sličnim nazivima: „Brzi odgovor 2017.“,„Brzi odgovor 2016.“. I ništa.
Andrićevski rečeno, strane vojske dođu i odu iz Bosne, a narodi koji u njoj vijekovima žive jedni kraj drugih, nastavlјaju dalјe. Da ovog puta stvari izgledaju drugačije pobrinuo se Gavin Vilijamson, britanski ministar odbrane, koji je, kada je nešto ranije uputio 40 pripadnika specijalnih snaga u BiH, izrazio zabrinutost za predstojeće izbore u BiH i mogućnost ruskog uticaja na iste. A ruski uticaj trebalo bi da spriječe i demokratske izbore omoguće britanske specijalne snage.
Kako izgleda kada oružane snage, posebice NATO, brinu o demokratiji vidjeli smo na primjerima Libije i Sirije. U Srpskoj su britanske specijalce doživjeli kao obavještajce, a pročulo se da se radi o djeci migranata sa prostora eks Jugoslavije te za njih jezička barijera, inače česta prepreka za strane trupe u BiH, neće predstvlјati problem. Svi, naime, govore, ko srpski, ko hrvatski, ko bošnjački.
Reakcije iz Srpske su bile oštre, a reagovalo se i iz Srbije.
Da bi učestvovale u „Brzom odgovoru“ britanske snage su na sarajevski aerodrom pristigle 23. avgusta u večernjim satima, a ne u popodnevnim, kako je bilo najavlјeno. Mjera opreza, prokomentarisali su brojni novinari koji su iščekivali britanski kontigent.
Britanski padobranci stižu na sarajevski aerodrom
Zahvalјujući pedantno uređivanom sajtu britanskog ministarstva odbrane saznajemo da je u BiH stigao Drugi batalјon Padobranske regimente britanske vojske. Došli su iz Kenta, sa sjedištem u Kolčesteru, gdje su izvodili vježbe održavanja javnog reda. Tako da se u BiH pojačavaju britanske snage vjerovatno srazmjerno brizi o ruskom uticaju na izbore.
Briga o ćelijama Al Kaide i Islamske države se ne ispolјava i pored provjerenih saznanja o brojnim paradžematima, vehabijskim enklavama, i povratnicima sa sirijskog ratišta, koji kao tema više i ne postoje u bh političkom i bezbjednosnom diskursu.
Ni Britanci uoči dolaska u Sarajevo nisu izvodili vježbe na temu kako neutralisati terorističku grupu.
Ako Padobranska regimenta ponovo, odnosno po završetku „Brzog odgovora“, iz Kolčestera bude poslana u Bosnu kako bi pomogla snagama EUFOR-a, operacija će imati kodni naziv ELDžIN (ELGIN), a budući da bi se to moglo odvijati samo u vanrednim situacijama, Britanci bi preuzeli komandu nad snagama EUFOR-a.
U tom kontekstu potpukovnik Danken Men, komandant 2. padobranskog batalјona (2 PARA) iz baze u Kolčesteru u Engleskoj, rekao je: ”Kao jedinica visoke borbene gotovosti sa iskustvom rada sa multinacionalnim partnerima, 2. padobranski batalјon se prirodno uklapa u Operaciju ELDžIN. Obučeni smo i spremni za razmještanje u Bosni ako se to od nas zahteva, i imam puno povjerenje u vještine, zrelost i fleksibilnost naših padobranaca.”
Da prisustvo britanskih snaga u BiH nije novina podsjetio je ministar odbrane Vilijamson izjavom da su britanske trupe u BiH prisutne već 25 godina, što znači od ratne 92. O tome svjedoči i žrtva 59 britanskih vojnika.
Prema pisanju sarajevskog „Oslobođenja“, monsinjor Mato Zovkić iz Sarajevske nadbiskupije 8. avgusta održao je pomen u rezidenciji britanskog ambasadora Fergusona na Kovačima, u kojoj se nalazi i memorijalni spomenik. Položeno je cvijeće i služena misa za vojnike koji su poginuli u BiH od 1992. do 2004. godine.
Britanski mediji poput „Gardijana“ uporno traže, i začudo „pronalaze“ Ruse u Banja Luci.
U kasarni u Zalužanima, trening centru Mup-a, kako je oni nazivaju, „nalaze“ ruske specijalce i instruktore, što frapantno svjedoči o „malignom ruskom uticaju“.
Jedino što u Banjoj Luci sigurno mogu pronaći jeste velika lјubav prema Rusiji, u koju će britanski novinari i onih 40 obavještajaca moći da se uvjere 17. septembra prilikom polaganja kamena temelјca za Rusko-srpski kulturni centar sa veličanstvenim hramom.
Da bi se operacija ELDžIN realizovala neophodno je da dođe do pogoršanja bezbjednosne situacije. Tada bi prethodnica od 40 obavještajaca poslala izvještaj da je stanje „izmaklo kontroli“.
Dragan Mektić, tzv. ministar bezbjednosti BiH, uporno daje doprinos takvom scenariju. Kontinuirano u javnost plasira optužbe i neistine o MUP-u Srpske, a u poslјednjem istupu ukazao je da će „vlast Banja Luku držati u strahu“.
– Za ove izbore vlast priprema incidente teškog karaktera koji neće ići daleko od pokušaja ubistava kada se Banja Luka psihološki slomi. To su pouzdane informacije. Poručujem građanima Banja Luke koja se želi disciplinovati metalnim šipkama, da se ne boje, da su ovo najobičniji jadni miševi i da su ovo njihovi poslјednji trzaji. Postoje osnovana saznanja da vlast i dalјe sprema atmosferu linča, da će se ovo nastaviti – kazao je Mektić.
Da li je operacija ELDžIN jedna od KOIN (COIN) operacija?
KOIN operacije (nazivaju ih protivpobunjeničkim) su specijalne operacije u postkonfliktnim područjima u cilјu pridobijanja lokalnog stanovništva za stečeno stanje, a britanske snage su ih izvodile u kolonijalnim zemlјama Afrike kao i u Avganistanu.
Uostalom, kako saznajemo sa sajta Ministarstva odbrane BiH, 29. marta ove godine u Sarajevu je završen petnaestodnevni KOIN kurs „sa akademskim programom koji ima za cilј proširiti razumijevanje protivpobunjeničkih operacija“.
Dakle, kada je riječ o bezbjednosnoj situaciji u BiH, klјučno pitanje glasi: Da li se Britanci pripremaju da u Banjoj Luci izvedu KOIN operaciju?
Da li je to cilј svih tendencionih informacija o pogoršanoj bezbjednosnoj situaciji u Banjoj Luci, u čemu pored pojedinih domaćih prednjače i britanski listovi?
I na kraju, možemo li napad na novinara BN Televizije Vladimira Kovačevića, i zolјu ispalјenu 31. marta na zgradu Euroherca u Banjoj Luci, posmatrati u tom kontekstu?
Predrag Ćeranić
sveosrpskoj.com
