Bus plusu ne odgovara bolja naplata karata, grad uskraćen za milijarde dinara prihoda

0
794

Piše: Snežana Đurić, Emili Samčević

Grad Beograd na pragu je potpisivanja novog ugovora o naplati karata u javnom prevozu sa starim partnerom – firmom „Apeks solušn tehnolodži“ koja se sada zove „Kentkart“ – i čiji vlasnici priznaju da su namerno „oborili broj kontrolora“ i tako smanjili naplatu karata jer im se veća naplata, jednostavno, ne isplati.

Sava Terzić, jedan od suvlasnika firme koja upravlja sistemom Bus plus, kaže za Pištaljku da ta firma profit u poslovanju pravi između ostalog i zato što je „oborila broj kontrolora”. Terzić objašnjava da je Bus plus najveće prihode od naplate imao pre osam godina i da je to bio jedini period, kako tvrdi, kada je ona dostizala 900 miliona dinara mesečno. Tada je, kaže, u kontroli radilo oko 700 ljudi.

Grad – koji je ovaj posao pre deset godina predao u ruke privatniku sa obrazloženjem da će on povećati naplatu – tako je ostao bez prihoda od nekoliko milijardi dinara godišnje. Toliko bi se zaradilo da je bilo angažovano više kontrolora, ali to za privatnog partnera znači veći trošak i manju zaradu.

Po ugovoru iz 2010. godine, koji upravo ističe pošto je aneksom produženo njegovo važenje, Terzićeva firma dobija 8,53 odsto od ukupne naplate karata. Sa tom provizijom, tvrdi Terzić, firmi se ne isplati da „juri“ veću naplatu jer je za to potrebno zaposliti mnogo više ljudi. Trenutno Bus plus posluje sa 280 kontrolora i do korone je imao prosečnu naplatu od 650 miliona dinara mesečno. Da bi naplata bila 900 miliona dinara, kao 2013. godine, potrebno je zaposliti i plaćati još oko 500 kontrolora. „To se ne isplati. Nama se ne isplati da imamo veću naplatu sa više kontrolora“, kaže Terzić.

Da Vas podsetimo:  Naivni Srbi stvorili montruma pod nazivom Hrvatska

Ali to bi se isplatilo gradu.

Prema pregledu koji je na portalu javnih nabavki objavio grad Beograd, mesečni promet je od 2017. do 2019. godine bio između 540 miliona i 744 miliona dinara. Prosek je iznosio oko 645 miliona dinara, što znači da je moglo da se zaradi najmanje 250 miliona dinara mesečno da je u prevozu bilo oko 700 kontrolora, kao 2013, kada je grad angažovao dodatne kontrolore jer je „Apeks“ na teren slao svega 250 svojih zaposlenih.

Sva vlasništva Save Terzića

Sava Terzić ušao je u vlasništvo firme „Apeks“ 2013. godine, kada je kupio udeo vlasništva od firme „Lanus“. Iste godine postao je vlasnik i firme „Proceskom“ zajedno sa Vojislavom Krstićem i Ivanom Bukelićem, a „Proceskom“ je takođe 2013. godine ušao u vlasništvo „Apeksa“. „Apeks“, koji se sada zove „Kentkart“, u vlasništvu je 51 odsto istoimene turske firme, 21 odsto je u vlasništvu „Proceskoma“, a 24 odsto u vlasništvu Save Terzića.

Terzić je zajedno sa Krstićem i Bukelićem vlasnik još dve firme – „Kompro“ i „Suprabit“, u kojoj deo vlasništva ima i sadašnji direktor „Kenkarta“ Veljko Vlahović. Sve firme se bave informacionom tehnologijom.

Preko firme „Proceskom“ u vlasništvu je i nove mobilne telefonije „Globaltel“ zajedno sa firmom Željka Mitrovića Pink. Firma po kojoj se Sava Terzić pominje u medijima je firma „Certus“, koja je ugašena 2017. godine. Danas u Crnoj Gori postoji istoimena firma, a njen direktor je Nenad Kovač, poznatiji kao „Neša Roming”. Nenad Kovač, kao što je Pištaljka već pisala, bio je osnivač „Lanusa“, firme od koje je Terzić kupio udeo u „Apeksu“.

I aneksom 4 osnovnog ugovora o kome je Pištaljka svojevremeno pisala i kojim je dodatno bila regulisana naplata – a koji je 2014. godine bio predmet istrage nadležnih organa – ovaj dodatni angažman kontrolora od strane grada trebalo je da ide na račun „Apeksa“, kome bi zarada bila umanjivana za trošak dodatno angažovanih kontrolora. Međutim, aneksom se grad obavezao da to umanjenje neće biti više od 40 miliona dinara.

Da Vas podsetimo:  Jug je pokraden a razvojnih projekata za jug nema,

Istim aneksom bio je izmenjen i član 33 osnovnog ugovora u kojem se navodi da „izvršiocu na ime naknade za ugovorene poslove pripada 8,53% (osam procenata i pedeset tri stota) od ostvarenog prihoda“. Umesto toga, „Apeksu“ je mesečno isplaćivano 40,8 miliona dinara avansno, bez obzira na naplatu. Ova sumnjiva promena desila se pošto je, prema finansijskim izveštajima „Apeksa“, naplata pala a time i prihod ovog privatnog konzorcijuma.

Zašto je Grad Beograd odlučio da menja originalni ugovor na svoju štetu nikada nije otkriveno, iako je aneks bio predmet istrage.

Sadašnja vlast svojevremeno je kritikovala uvođenje Bus plusa i obećavala da će voditi računa o interesima građana a ne vlasnika ovog sistema. Međutim, nacrtom ugovora koji će sa novim-starim partnerom biti potpisan na 13 godina destimuliše se bolja naplata karata. Ako bi „Kentkart“ odlučio da poboljša naplatu i nekim čudom prešao iznos od 900 miliona dinara mesečno, dobijao bi proviziju od tri odsto na tu dodatnu zaradu, umesto 7,92%. Osim toga, grad je novim tenderom tražio da firma ima minimalno 300 kontrolora, što je prag isplativosti za privatnog partnera. Nacrtom novog ugovora grad je preuzeo i obavezu da uposli dodatne kontrolore ako želi veći promet karata.

Suvlasnik „Kentkarta“ Sava Terzić rekao je za Pištaljku da ta firma u poslednjih godinu dana, za vreme korona-krize, ostvaruje mesečni promet od oko 500 miliona dinara. Od tog prometa njima ide provizija od oko 41,5 miliona dinara. U finansijskim izveštajima navodi se da je profit ove firme u 2019. godini bio 61 milion dinara.

Grad Beograd poverio je poslove prodaje karata firmi „Apeks“ ugovorom iz 2010. godine i za to joj dodelio proviziju od 8,53 odsto ukupnog prometa. Ovaj ugovor Pištaljka je prva objavila 2012. godine.

Da Vas podsetimo:  Mračna tajna brda Vidrak

Ugovor je istekao u septembru prošle godine, ali se saradnja grada i „Apeksa“ nastavila i trajaće dok se ne proglasi pobednik novog tendera za pružanje usluge naplate karata. Pištaljka je već pisala da je jedinu ponudu koja je odgovara uslovima tendera podnela firma „Apeks“, koja je početkom februara promenila ime u „Kentkart“.

Izvor: Pištaljka

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime