Čekaju nas teška iskušenja

0
75

Čemu da se nadamo u ovoj godini: Pročitajte, pa sami procenite

Srpska ekonomija se nalazi pred velikim iskušenjima u ovoj godini. Negativni signali dolaze sa svih strana: statistika beleži pad društvenog proizvoda (BDP) u trećem kvartalu prošle godine, država je prinuđena da sklopi obavezujući stend-baj aranžman sa MMF-om jer na finansijskim tržištima ne može da obezbedi povoljne zajmove, a inflacija je u oktobru dostigla 15 odsto.

Na prilike u našoj privredi (negativno) će uticati i nizak očekivani rast po procenama Evropske komisije od svega 0,3 odsto u EU, koja je naš najveći spoljnotrgovinski partner.

Međunarodna pozicija Srbije se dodatno komplikuje zbog zaoštravanja međunarodnih odnosa usled rata u Ukrajini. Rastu pritisci Zapada za uvođenje sankcija Rusiji, a istovremeno se najavljuje da u proleće treba da se postigne „konačno“ rešenje statusa Kosova i Metohije.

Privreda „žestoko“ ukočila u trećem kvartalu

Statistički podaci o kretanju društveni proizvoda u III kvartalu pokazuju da nas čeka teška godina. Međugodišnji rast pao je na svega 1%, što je čak i niže od poslednje projekcije Narodne banke od 1,1%.

Treći kvartal je doneo pad društvenog proizvoda od 0,7% u odnosu na prethodni, što može da bude najava recesije (recesija podrazumeva da u dva uzastopna kvartala dođe do pada BDP-a).

Ako pogledamo strukturu (pada) društvenog proizvoda, teško da može biti razloga za optimizam u ovoj godini.

Vanrednim okolnostima (velika suša) može se objasniti pad od 7,7% u poljoprivredi, ali je ova godina veoma neizvesna, pošto je pitanje da li će poljoprivrednici koristiti optimalne količine veštačkih đubriva zbog visokih cena; to može da ugrozi poljoprivrednu proizvodnju čak i ako bude prosečna klimatska godina.

Građevinarstvo je zabeležilo veliki pad od 12,4%, što nije neočekivano posle velikog rasta u 2021. godini; pad u građevinarstvu će se nastaviti i ove godine jer će državne investicije, koje su imale veliki uticaj na rast jednostavno „prikočiti“.

Da Vas podsetimo:  Posle hapšenja Novice Antića - Da li se pakuje srpski Drajfus

MMF je ograničio maksimalnu visinu javnog duga i budžetski deficit, pa je država primorana da u naredne dve godine odustane od većih projekata koji do sada nisu počeli da se realizuju.

Siromašenje stanovništva usled velike inflacije sigurno će imati negativan efekat na potrošnju u ovoj godini. Prošle godine opšti standard stanovništva nekako je „spasio“ nagli porast doznaka iz inostranstva od čak 60 odsto, ali veliko je pitanje da li će se toliki priliv nastaviti i ove godine.

Vlada (optimistički) očekuje rast društvenog proizvoda od 2,5 odsto, što je pad od 1,5 procentni poen u odnosu na projekciju iz Fiskalne strategije koja je usvojena pre samo nekoliko meseci. To pokazuje i da vlast „uviđa“ da preovlađuju negativne tendencije i da ekonomija jednostavno klizi nizbrdo.

Teška iskušenja oko vraćanja dugova

Samo za vraćanje dospelih obaveza i pokriće tekućeg deficita ove godine treba izdvojiti 919 milijardi dinara (7,8 milijardi evra). Toliki novac više nije moguće obezbediti pod povoljnim uslovima na finansijskim tržištima.

Kamata na 10-godišnje državne evro obveznice je pre vesti o zaključenju aranžmana sa MMF-om bila preko 8 odsto, da bi u trenutku pisanja ovog teksta bila na i dalje veoma visokom nivou od 7,2 odsto.

Država će morati da isplati samo za kamate preko 30 milijardi dinara više nego prošle godine; nagli rast troškova za kamate će se nastaviti i 2024. godine. Vreme olakog državnog zaduživanja i trošenja je prošlo i sasvim izvesno je da nas očekuje veliko ograničenje državne potrošnje u narednih nekoliko godina.

Javna preduzeća i dalje prave krater u budžetu

EPS i Srbijagas će i naredne godine praviti velike probleme za javne finansije: iz budžeta će biti dato 275 miliona evra direktnih subvencija plus još oko 800 miliona evra iz stavke nazvane „nabavka finansijske imovine“.

Da Vas podsetimo:  Politički darvinizam i "drugo poluvreme"

Ako se poveća proizvodnja uglja u Kolubari do kraja godine i otvori termocentrala Kostolac B3, došlo bi do značajnog poboljšanja situacije, ali bi se pravi boljitak osetio tek 2024. godine.

Tada će EPS morati da krene u novi investicioni ciklus, ali će za to biti potreban veliki novac iz budžeta; usled velikog uvoza skupe struje i prodaje po niskoj ceni na domaćem tržištu, EPS je prezadužen i nema nikakvih mogućnosti za investicije iz sopstvenih izvora.

Pored toga, poskupljenje struje i gasa će negativno uticati ne samo na standard stanovništva nego i na privredu, a izvesno je da januarsko poskupljenje od 10, odnosno 11 odsto neće biti jedino do kraja godine.

Teška godina predstoji

Po pravilu, stara godina se ispraća uz optimističke najave za sledeću godinu, ili bar želju da naredna godina bude bolja. Nažalost, ovu godinu teško možemo da ispratimo uz imalo realnog optimizma.

Politička situacija je loša i na spoljnom i na unutrašnjem planu. Posle više od deset godina vlasti Aleksandar Vučić se očigledno istrošio i ne može da ponudi rešenje ni za jedan od problema sa kojima smo suočeni.

Usled niza grešaka u spoljnoj politici doveden je (kao i cela zemlja) u ćorsokak oko kosovskog pitanja i sankcija Rusiji, gde se ne vidi povoljan izlaz. Na nevolju, u ovom trenutku na političkoj sceni ne postoji nikakva realna alternativa – čak i da se opozicione stranke koje su protiv Vučića ujedine ne vidi se kako bi mogle da formiraju iole koherentnu vlast, pošto oko malo čega mogu da postignu saglasnost.

Pritom, za neke od opozicionih stranaka se sa manje ili više osnova pretpostavlja da su spremne da budu deo Vučićeve vlasti.

Da Vas podsetimo:  Nikada otvorena, preskupa fabrika vakcina u Zemunu: Ćorak obavijen misterijom

Šta god Srbija da uradi, ne može da očekuje značajniju spoljnu podršku u sledećoj godini. EU je suočena sa velikim unutrašnjim problemima; proširenja EU neće biti (sve i da se ispune svi mogući i nemogući kriterijumi) sve dok ne dođe do reforme u procesu odlučivanja unutar Unije, što ni najveći optimisti ne očekuju da će biti sprovedeno u narednoj deceniji.

U ekonomiji su počeli da duvaju olujni vetrovi uz najavu moguće recesije u Evropi. Daleko su vremena u kojima je bilo novca u izobilju i kada je Srbija

uhvatila (bez svog značajnijeg doprinosa) deo toga talasa.

Zatezanje monetarne politike svih vodećih centralnih banaka dovelo je do naglog rasta kamate na državni dug. Sve to se dešava uz veliki rast deficita tekućeg računa do koga je došlo zbog povećanog uvoza, što može da dovede do teškoća u održavanju nivoa deviznih rezervi kao i kursa dinara.

Teško da bi imali imalo razloga za optimizam u 2023. godini i da imamo neuporedivo bolju i sposobniju vlast. A od istrošenog Aleksandra Vučića i nekoliko njegovih trabanata, tek ne možemo ništa dobro očekivati u ovoj izazovnoj godini.

Autor: Bogdan Petrović

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime