Da li je propao projekat „Kosovo“?

0
1349
Foto: printskrin Youtube

Visoka predstavnica Evropske Unije za spoljnu politiku i bezbednost Federika Mogerini, osamnaestog novembra ove godine, organizovala radnu večeru za premijere Zapadnog Balkana. Ova radna večera je organizovana u formatu “Zapadnobalkanske šestorke“, delu Briselskog procesa, u cilju jačanja saradnje i razmene mišljenja o najaktuelnijim temama u regionu,bio je prisutan Johanes Han evropski komesar za susedsku politiku i proširenje. I dok se u srpskim medijima raspravljalo o tome o čemu su razgovarale Ana Brnabić i Federika Mogerini, prištinski mediji na albanskom jeziku su se bavili jednom sasvim drugačijom temom, odnosno pitanjem zašto je izostala tzv. kosovska zastava u Briselu.

Na Kosovu i Metohiji albanska javnost je podeljena: neki smatraju da nema potrebe raspravljati o tome zašto se u Briselu nije mogla videti samo zastava samoproglašenog Kosova, dok drugi smatraju da se to nije moglo desiti slučajno. Bečka konvencija o diplomatskim odnosima ili prosto “diplomatski protokol“ jeste skup pravila o ponašanju u međudržavnim odnosima, ceremonijama, diplomatskom ophođenju i kurtoaziji. Postoji određeni obrazac ponašanja prema nezavisnim i dekolonizivanim državama koji je utvrđen tzv. diplomatskim protokolom ili Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima, a taj obrazac, između ostalog, podrazumeva i isticanje nacionalog grba i zastave. No, ovom prilikom to je izostalo. Neko bi rekao da je reč o “propustu“, no, ipak je neobjašnjivo kako je se taj propust desio samo u slučaju tzv. Kosova, ali ne i u slučaju drugih balkanskih država,posebno onih koje su se otcepile od Srbije, naročito ako uzmemo u obzir da su zastava EU i tzv. Kosova vrlo slične: pošto EU nema grb, ali ima zastavu sačinjenu od plave pozadine na kojoj se nalazi 12 zlatnih zvezda koja se svuda gde je potrebno predstaviti EU pojavljuje u svojstvu grba; Ono što je ključno jeste da je ova zastava inspirisala one države u kojima je već duže vreme prisutna EU kao što su tzv. Kosovo i Bosna i Hercegovina.

No, prema Ahtisarijevom planu, zastava samoproglašenog Kosova nije smela da sadrži boje nijedne nacionalne zajednice Kosova, već se sastoji od plave pozadine koja podseća na zastavu EU, ali je razlika u tome što se na zastavi tzv. Kosova nalazi i zlatna mapa Kosova, ali i šest belih zvezda koje simbolizuju šest najvećih nacionalnih zajednica na Kosovu i Metohiji- albansku, srpsku, tursku, bošnjačku, crnogorsku i romsku. Na prvi pogled, dok se rukuju Mogirenova i Haradinaj, čini se da iza njihovih leđa, sa leve i desne strane, nalaze dve slične zastave, tj. zastave Evropske unije na koju podseća zastava tzv.Kosova. Međutim, kad malo bolje pogladamo, shvatićemo da se zastava tzv. Kosova ne nalazi iza Haradinajaveih leđa, kako protkol nalaže, nego zastava Evropske unije.U maju ove godine albanske vlasti sa KiM angažovale su Martija Ahtisarija, finskog diplomatu koji je bio izaslanik UN za status Kosmeta.

Da Vas podsetimo:  Ponižavaju, maltretiraju,zajebavaju…(2)

Navodno, Ahtisari je sastavio tim koji treba da “natera“ EU da pritisne Beograd da ubrza pregovore sa Prištinom što bi dovelo do potpisivanja sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i samoproglašenog Kosova, a savetodavnu ulogu u ovom projektu trebalo bi da ima i Madlen Olbrajt, bivši državni sekretar SAD. Takođe, spekulisalo se da bi se u pregovore mogla uključiti i Kondoliza Rajs u svojstvu predstavnika Bele kuće, ali i specijalnog izaslanika za Balkan. U tom slučaju Rajsova bi imala mnogo važniji zadatak nego što je aktivno učešće u pregovorima između Beograda i Prištine: jedan od njenih zadataka bi bio da izvrši pritisak na srpske vlasti da priznaju nezavisnost Kosova i prestanu da se protive njegovom prijemu u punopravno članstvo UN, drugi zadatak bi bio eliminacija ruskog uticaja u Republici Srpskoj, kao i što brže uklanjanje Dodika sa vlasti i unitarizacija BiH.

“Još od završetka jugoslovenskih ratova, Amerikanci na Balkan nisu slali “jače“ ime od Rajsove. Reč je o ženi koja u američkoj administraciji, pre svega, važi za odličnog poznavaoca prilika u Rusiji i koja je, to vam govorim iz sto odsto proverenih izvora, godinu dana pre američkog priznanja nezavisnosti Kosova o tome lično obavestila ruskog predsednika Vladimira Putina. Ponovno aktiviranje Rajsove jedino može da znači to da će ponovo uslediti pritisci na Srbiju da prizna nezavisnost Kosova, a zatim će se verovatno angažovati na sređivanju stanja u BiH po američkom ukusu.“, objašnjava Srećko Đukić stručnjak za međunarodne odnose i bivši ambasador Srbije u Belorusiji.

“Ne možemo nastaviti sa dijalogom, ako Amerika nije za stolom.“, jednostavno je objasnio Haradinaj u emisiji “Rubikon“ na Kohavizion(KTV).

“Mogu da vam potvrdim da je potpredsednik Pens jasno izjavio da će SAD biti direktno uključene u postizanje konačnog sporazuma. Sam potpredsednik Pens biće posvećen tome i maksimalno uključen u proces.“, rekao je Tači, dodajući da će “to prekinuti zamrznuti i veoma opasni status kvo Kosova u regionu“. Nije teško zaključiti da Evropska unija ne želi da uveze problem zvani “Kosovo“, naročito ako uzmemo u obzir da pet država članica ne priznaje samoproglašeno Kosovo, a u slučaju da Srbija postane članica EU, onda bi ih bilo šest. Takođe, otkako je tzv. Kosovo proglasilo nezavisnost kao jedan od ključnih ciljeva za Kosovo navode se evropske integracije koje podrazumevaju sveopšte reforme, ali i priznavanje od strane svih država članica EU, što nije moguće, naročito ne danas, imajući u vidu slučaj Katalonije i Kipra. Kosmetski Albanci, sasvim očekivano, ne računaju na podršku EU, ali se nadaju da će SAD, kao i do sada, biti na njihovoj strani, odnosno braniti njihove interese u cilju ostvarivanja vlastitih interesa na Balkanu.

Da Vas podsetimo:  Loših 100 čine Srbiji zlo... (3)

“Postigli smo neku vrstu dogovora, ako bude pokušaja i namere da se širi format učesnika i posrednika u razgovoru između Srba i Albanaca, Beograda i Prištine, ako bi Amerikanci želeli da postanu deo tog formata. Pitali smo da li bismo smeli da kažemo da bi se sa naše strane uključila i Ruska Federacija i on(Putin) je potvrdno odgovorio. Za nas je to logično, jer Rusija nije priznala jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. Samo tražimo ravnopravan odnos po tom pitanju. O ovome nismo mogli ranije da govorimo, jer nismo imali zeleno svetlo ruskih državnih organa. Sada imamo i možemo da govorimo o tome.“, objasnio je Aleksandar Vučić nakon sastanka sa Vladimirom Putinom.

“Očigledno je da bi učešće Amerike u ovim pregovorima promenilo raspored snaga i bilo štetno za Srbiju. Naravno, SAD ne želi da se Rusija u bilo kom obliku vrati u pregovore o Kosovu, naročito ako uzmemo u obzir to što poslednjih nekoliko godina Amerika pokušava da potisne Rusiju sa Balkana. Ni EU neće blagonaklono gledati na eventualno uključenje Rusije u dijalog Beograda i Prištine.“, tvrdi Georgije Engelhard sa Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka. Jasno je zašto kosmetski Albanci žele da se u pregovore između Beograda i Prištine uključe SAD, jer bi to prosto značilo da se pregovaraju SAD i Srbija, što nikako nije dobro za Srbiju, ali ni za Brisel, jer bi to značilo da su svi prethodni potezi Brisela bili neuspešni. Ako izuzmemo ovu neprijatnost sa tzv. kosovskom zastavom, ne možemo a da ne primetimo da su odnosi Prištine i Brisela zategnuti o čemu je govorio i Hašim Tači, optužujući međunarodnu zajednicu da nije ispunila nijedno obećanje koje je dala kosmetskim Albancima kao kompenzacija za osnivanje Specijalnog suda za ratne zločine.

Da Vas podsetimo:  Tužno pismo sa Kosova i zastava na pola koplja

“Međunarodna zajednica nam je obećala da ćemo moći da apliciramo za brzo učlanjenje u Savet Evrope, da će liberalizacija viznog režima biti ubrzana, da ćemo imati široku podršku za članstvo u UNESKO, da ćemo brzo formirati vojsku Kosova i da ćemo imati nova priznanja. Kosovo je održalo reč i formiralo sud, dok međunarodna zajednica nije ispunila nijedno od ovih obećanja. Naprotiv, evroatlantski put Kosova je otežan.“, žalio se Tači, početkom oktobra ove godine. Ipak, situacija među Albancima na Kosmetu se nije promenila, pa su se setili da pokrenu inicijativu za ukidanje Zakona o Specijalnom sudu koju je potpisalo 43 poslanika.

“Odluka da se ukine Specijalni sud označila bi zaokret od vladavine prava, Evrope i Sjedinjenih Država. Kosovo , nemoj da izabereš takvu budućnost za svoju decu!“, kratko je poručio Greg Delavi američki ambasador u Prištini.

“Rusija nije deo dijaloga Beograda i Prištine, da je ona htela da bude deo toga- bila bi i uključena. Ne znam zašto bi sada to bila.“, oglasio se i Haradinaj povodom izjave Aleksandra Vučića da će Ruska Federacija, ukoliko bude pokušaja da se proširi format dijaloga i u njega se uključe Sjedinjene Američke Države, biti spremna da se uključi u ovaj dijalog. Očigledno,kosmetski Albanci nisu očekivali “kontranapad“, odnosno poziv Rusiji da se uključi u pregovore na liniji Beograd-Priština. U tom slučaju, uticaj Brisela bi bio znatno umanjen, odnosno za pregovaračkim stolom bi se nalazile dve nuklearne sile koje bi se bavile pitanjem Kosova i samim tim bi Kosovo sa jednog regionalnog pitanja prešlo na globalni teren, na svetsko pitanje, ali i ne samo to-ruska i američka koplja bi se ukrstila na Kosovu, negde baš na onom Kosovu polju koje je kao nijedno, jer je nad njim nebo, a pod njim nebo.

Mina Ćurčić

vidovdan.org

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime