Dan kada je „Milosrdni anđeo“ centrom Niša „sijao“ kasetne bombe: Ubijena i trudnica

0
321
foto: printscreen

7. maj 1999. godine zauvijek će ostati upamćen po najvećem i najbolnijem stradanju grada na Nišavi tokom 78 dana NATO bombardovanja bivše SRJ.

Stanovnici centra Niša preživjeli su pravi pakao. Oko 11.20 u samom centru grada, kod Tvrđavske pijace i pored zgrade Univerziteta, NATO avijacija bacila je više tovara sa kasetnim bombama. „Milosrdni anđeo“ je „zasijao“ u punom „sjaju“, bezdušno uzimajući živote nevinih.

Nigdje u blizini nije bilo nijednog vojnog objekta, koji bi mogao da posluži kao opravdanje za bombardovanje.

Život je izgubilo 15 civila, među kojima i Ljiljana Spasić (26) u sedmom mjesecu trudnoće. Sahranjena je 11. maja, u 11.30. U isti dan i isti čas kada se vjenčala. Više desetina Nišlija lakše je i teže povrijeđeno.

Samo pet dana kasnije, 12. maja oko 15 časova, u naseljima Duvanište, Trošarina i na Bulevaru Nemanjića ponovo su izbacili više od 1.000 kasetnih bombi.

Tokom tri mjeseca bombardovanja, sirene za vazdušnu opasnost u Nišu oglasile su se 129 puta. Grad je bombardovan 40 puta – 28 puta noću i 12 puta danju. Tokom vazdušne kampanje poginulo je 56 Nišlija, a više od 200 je ranjeno. Na grad je tokom vazdušne kampanje ispaljeno 324 razornih projektila: 161 avio-bomba, 36 kontejnera kasetnih bombi, 71 krstareća raketa, 8 grafitnih projektila. Srušeno je oko 120 objekata, a preko 3.400 stambenih, poslovnih i vojnih objekata je oštećeno.

Pol Polanski, američki pisac i istoričar, prikupljao je dokumentaciju za knjigu o bombardovanju Niša kasetnim bombama, i uradio intervju sa 30-ak svjedoka bezumlja Alijanse. Imao je veliku želju da svoje sunarodnike upozna sa ovim i ostalim nepočinstvima NATO. 

Nažalost, 26. marta, nakon kraće i teške bolesti, Polanski je preminuo.

Uvjereni smo da neće „umrijeti“ istina o NATO zločinima bez kazne, te da će naći put do običnog, „malog“ čovjeka na svim meridijanima, kojem se antisrpski narativ „servira“ decenijama sa vodećih mas-medija.

Da Vas podsetimo:  DA SE HEROJ NIKADA NE ZABORAVI: Branislav je dao život za Kosovo, njegove kosti nikada nisu pronađene!

Izvor: Iskra

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime