Demografska slika Srbije: Da li smo na putu bez povratka?

2
208
izvor:shutterstock

Svakim danom sve nas je manje, a na ukletom putu smo da nestanemo. Proračuni svetskih i domaćih demografa i sociologa istraživača tvrde da će 2050. godine u Srbiji živeti četiri ili, po optimističnijoj proceni, pet miliona stanovnika koji će se skućiti u Beogradu i Novom Sadu. Bukvalno će ostati pusti delovi zapadne i centralne Srbije, veliki deo Vojvodine i jugoistočni delovi Srbije. A tek planinski delovi zemlje…

Srbija je peta zemlja na planeti u kojoj se broj stanovnika smanjuje najvećom brzinom. Na osnovu priraštaja stanovništva od 2011. do 2022. godine Srbija je izgubila pola miliona žitelja. Prema procenama Republičkog zavoda za statistiku u 2021. godini dnevno se rađalo 170 beba, a umirale su 374 osobe, pa smo zbog toga godišnje gubili grad srednje veličine.

Statistika Ujedinjenih nacija dolazi do podatka da se nalazimo na 32. mestu od dvestotinak zemalja po padu stanovništva. Isti izvor kaže da listu predvode Litvanija, Letonija i Ukrajina, dok se u grupi od prvih deset svetskih zemalja po padu stanovništva nalaze još BiH, Hrvatska, Moldavija, Japan i Albanija.

Mada podaci o rezultatima popisa stanovništva za Srbiju još nisu statistički obrađeni, prvi rezultati ukazuju da će naša zemlja imati oko 700.000 stanovnika manje u poređenju sa 2011. godinom…

Ove sumorne podatke beležimo u godini koja donosi senzacionalnu vest da se u poslednjih 50 godina broj stanovnika na planeti udvostručio, a u kojoj je pre neki dan rođena beba koja je zaokružila broj žitelja na osam milijardi!

Foto: pixabay.com

Pad stanovništva u našoj zemlji poslednjih godina povećala je pandemija Kovida 19, što nas vraća podacima da se u Srbiji od 1956. godine ne rađa dovoljno dece za prostu reprodukciju, kao i surovoj činjenici da od 1992. godine imamo negativan priraštaj – više je umrlih nego novorođenih stanovnika…

Svi pomenuti podaci za širu javnost nisu nepoznati. Međutim, na njih valja svakodnevno misliti i podsećati u nadi da ćemo se opametiti!

Da bismo hranili ovu ideju, podsećamo da dugoročne prognoze kažu da će 18 od 25 oblasti u našoj zemlji do kraja ovog veka izgubiti više od polovine stanovništva.

Pa još: Republički zavod za statistiku beleži da je od 2000. godine prosečna starost stanovništva u Srbiji sa 40,2 porasla na 43,5 godina, dok je u ukupnoj populaciji udeo dece mlađe od 16 godina u istom periodu sa 16,1 procenta pao na 14,3.

To govori da je svaki peti žitelj Srbije stariji od 65 godina, odnosno da je u statistici njihov broj za dve decenije porastao sa 16,6 na 21,3 odsto, dok je tek svaki sedmi stanovnik mlađi od 16 godina.

Nimalo utešne podatke za Srbiju saopštavaju iz Populacionog fonda UN povodom rođenja osmomilijarditog stanovnika na planeti, da su neki delovi Azije i Afrike poslednjih decenija beležili pravu „bebi eksploziju“: prednjače Demokratska Republika Kongo, Egipat, Etiopija, Nigerija, Pakistan, Filipini, Tanzanija…

Da Vas podsetimo:  Priče malih naprednjaka o đubrivu za laku noć

To nas dovodi da prastarog saznanja da se u siromaštvu od davnina rađalo više dece nego u bogatim zajednicama. Evropa je baš „stara dama“ koja je iz svojih plodnih godina poodavno izašla. Žene u Zapadnoj Evropi rađaju 1,6 dece, a u jugoistočnoj Aziji 1,7 dece. U Istočnoj Evropi i Severnoj Americi 1,8 u Latinskoj Americi 2,2 deteta, u južnoj Aziji 2,3.

Delovi Afrike jesu priča za sebe. U supsaharskoj Africi žena u proseku rađa 4,6 dece. Primat drži Niger gde žena u proseku rodi sedmoro dece. U toj zemlji u bračnu zajednicu stupaju devojčice pre puberteta…

Kina, donedavno najmnogoljudnija zemlja u svetu, ima 1,48 milijardi stanovnika, pre sedam godina suočila se sa neprijatnim posledicama državne politike koja je porodicu ograničavala na jedno dete. Danas Kineskinje i dalje rađaju jedno ili nijedno dete. Pokušavaju da se vrate slobodnom izboru porodica da rađaju decu po sopstvenoj volji, ali to za sada ne daje rezultat.

Pomenutu teoriju da sirotinja rađa više dece od bogatih porodica potvrđuje Japan. Bogata i vodeća zemlja naprednih tehnologija suočava se s neprijatnim saznanjem da prosečna Japanka rodi 1,3 deteta.

Zanimljiv je i primer Rumunije. Naš najmnogoljudniji komšija pre nekoliko godina imao je više od 22 miliona stanovnika (podatak iz 1992), a u dijaspori još šest miliona. Rumunija je u ekonomskom smislu poslednjih godina najbrže napredovala, a pominjana je kao balkansko ekonomsko čudo.

Međutim, ova zemlja koja je već dugo članica EU i NATO, prema popisu iz ove godine ima jedva 18 miliona stanovnika. Još dve zemlje, Bugarska i Hrvatska, koje su takođe članice EU i NATO, imaju katastrofalnu genetsku sliku.

Hrvatska, koja je početkom 1990. imala oko pet miliona stanovnika, danas ima nešto iznad 3,5 miliona. Populacija se smanjila za skoro deset odsto u poređenju sa popisom iz 2011. U nekim županijama taj pad ide između 17 i 20 odsto. Osim Zagreba, čak u deset većih hrvatskih gradova populacija je u padu izeđu dva i tri procenta.

Kod Bugara je još gore, broj stanovnika je alarmantno mali, čak i glavni grad Sofija je u minusu. U polovini naseljenih mesta živi između jednog i 199 stanovnika…

Nije nimalo utešno što su zemlje u komšiluku u radikalno goroj poziciji od nas.

Moćne ekonomske zajednice kao što su Sjedinjene Američke Države i Nemačka problem nataliteta rešavaju efikasno. Amerika ima porast crnačkog stanovništva, dok belci imaju slične probleme kao i ostatak sveta.

Taj problem rešavaju tako što imaju izrazito visok procenat migracionog stanovništva koje u SAD prispeva iz svih krajeva sveta. Nemačka, pak, problem niskog procenta novorođene dece rešava takođe iz migracionog „bojlera“. U prvom talasu velike migracije pre nekoliko godina tadašnja kancelarka Angela Merkel primila je milion migranata.

Ranija praksa Nemačke povećavala je broj stanovništva kroz gastarbajtersku populaciju koja je u ogromnom procentu dobijala državljanstva, tako da su im tu rođeni i deca i unuci. Pomenimo da su manjak domicilne novorođenčadi u Nemačkoj nadomestili samo gastarbajteri iz Turske za više od deset miliona ljudi u poslednjih nekoliko decenija. Tu su, između ostalih, brojni gastarbajteri iz Albanije, Italije i Srbije…

Da Vas podsetimo:  OBNAVLJA SE RODNA KUĆA VOJVODE VUKA: Srpskog ratnika koji je poginuo na Kajmakčalanu meštani zavičaja ne zaboravljaju!

Vladimir Nikitović iz Instituta za društvene nauke u razgovoru za BBC podseća da uz Nemačku i SAD, Francuska i Velika Britanija imaju sličan problem sa padom nataliteta poput Srbije. Međutim, ove zemlje nisu upale u zamku uvoza radne snage. U te zemlje doseljava se radno sposobno stanovništvo u reproduktivnim godinama i tako jednim udarcem ubijaju „dve muve“ – dolazi im radna snaga koja pospešuje natalitet.

Unutrašnja migracija u Srbiji jednako je opasna kao i pad nataliteta. Snežana Lakičević, pomoćnik direktora u Republičkom zavodu za statistiku, upozorava: „Ako ovaj problem analiziramo na nivou jedinica lokalne samouprave, najniže negativne vrednosti prirodnog priraštaja tradicionalno beležimo u Crnoj Travi, Babušnici i Rekavcu.“

Demografi upozoravaju da uz pad nataliteta u provincijama mladi ljudi napuštaju sela i odlaze za poslom i sigurnijim životom u Beograd, Novi Sad, Niš, što viđamo već godinama. Sela ostaju beznadno pusta, a ovi gradovi rastu, prenaseljeni su, pa nacionalnu politiku o populaciji treba usmeriti u pravcu da se spreči pustošenje sela, manjih gradova i naselja.

Zvanična statistika nema tačne podatke ni o broju iseljenih mladih i obrazovanih ljudi („odliv mozgova“) jer nadležne službe u Srbiji još nisu usavršile mehanizme koji bi mogli egzaktno odgovoriti na ovo pitanje. Istina, Ministarstvo za brigu o porodicu i demografiju pre nekoliko meseci saopštilo je da je Srbija u 2021. izgubila više od 74.000 stanovnika. U ovu brojku ulazi tradicionalno nepovoljan trend rađanja i umrlih što je Kovid 19 znatno pospešio.

Ozbiljno zabrinjavajuće: Natalitet u Srbiji najmanji u poslednjih 10 godina

Neko od demografa je crnohumorno primetio da svakih 15 minuta Srbiju napusti jedan čovek. U ovim pričama vraća nam se saznanje da je odlazak mladih i obrazovanih najveća opasnost. Koliki je taj broj?

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u poslednjih 11 godina Srbiju je napustilo oko 600.000 obrazovane radne snage prosečne starosti oko 30 godina. U OECD veruju da se taj broj na godišnjem nivou kreće između trideset i šezdeset hiljada. Prosta logika govori – da je taj broj mladih ostao u zemlji – mi bismo imali dodatnih četiri stotine beba u istom razdoblju, zdraviju u inventivniju radnu snagu i ukupno bolju energiju.

Vladimir Nikitović veruje da bi preciznija saznanja o broju iseljenih mladih ljudi mogao da donese ovogodišnji popis stanovništva. Jer u popisnom listiću stoji i pitanje ko se iz porodice odselio i nije se vratio u poslednjoj godini?

U popisu 2001. taj broj je došao do 400.000, a 2011. bio je niži za sto hiljada? Koliki će biti ove popisne godine, videćemo. Istina on nije egzaktan jer porodice neretko to prećutkuju, a ima i primera da su se cele porodice odselile, pa nema ko da prijavi pomenute odlaske.

Da Vas podsetimo:  Nije džabe napisan slogan ,,SAMO SLOGA SRBINA SPASAVA” koji kroz vekove nismo dobro razumeli

Naravno, ima i onih koji se posle izvesnog vremena iz raznih razloga vraćaju u zemlju. Premijerka Ana Brnabić je u proleće ove godine govorila da se taj broj povećava. Stoji i činjenica da se nemali broj IT stručnjaka, od programera do naučnika zadržao u Srbiji. Te brojke nikako nisu male jer Srbija je baš potentna u ovoj oblasti, a u Beogradu, Nišu, Novom Sadu, moćne svetske firme poput Majkrosofta imaju svoje snažne ekspoziture.

Šta radi Vlada Srbije da bi promenila ili usporila sumorne prognoze kad je reč o našem demografskom opstanku? Profesor dr Darija Kisić, nova ministarka u Vladi Srbije za brigu o porodici i demografiju, poručuje u intervjuu „Politici“ da „borba za natalitet nije mrtvo slovo na papiru“!

Ona kaže da se u Vladi razmišlja o uvođenju velikog broja mera, počevši od pomeranja početka porodiljskog odsustva, podrške mamama preduzetnicima i roditeljima dece koja su prevremeno rođena. Gospođa Kisić podseća da je država uradila mnogo da stimuliše mlade da stvaraju porodice i da nam se rađaju deca.

Zakonom o finansijskoj podršci porodicama sa decom, izdvojeno je dvadeset milijardi dinara, ali država neće tu stati. Predsednik Vučić najavio je da će od decembra, pored dosadašnje podrške potpomognutoj oplodnji, država omogućiti vantelesnu oplodnju doniranim reproduktivnim materijalom…

Sociolog Srećko Mihajlović, na naše pitanje zbog čega su svi dosadašnji pokušaji pomenutog ministarstva dali mršave rezultate, odgovara da je pitanje demografskog stanja u zemlji veoma teško i kompleksno da bi ga radilo jedno ministarstvo.

„Ako se istinski želi nešto promeniti, to je posao za mnogo ljudi, a nikako za jednog čoveka. Treba videti svetska iskustva, kao i naša, angažovati sve profile stručnjaka koji bi mogli uticati na promenu demografske slike zemlje, a tek medije…“, kaže Mihajlović.

Florens Bauer, direktorka Regionalne kancelarije Populacionog fonda UN za Istočnu Evropu i centralnu Aziju, nedavno u izjavi za medije kaže: „Vlade imaju tendenciju da se fokusiraju na i povećanje nataliteta davanje finansijskih podsticaja ljudima da imaju više dece… Iskustvo govori da ovakve mere ne funkcionišu. Potreban je širok spektar mera koje omogućavaju ljudima da grade budućnost u svojoj zemlji, umesto da traže šansu za boljim životom u drugim mestima i da imaju dece koliko žele.“

Domaći demografski stručnjaci uglavom se slažu sa ocenom gospođe Bauer. Vladimir Nikitović je mišljenja da sve mere, i već viđene i one koje se najavljuju, mogu eventualno da uspore pad nataliteta, a nikako da ove trendove zaustave. Drugim rečima, nosi nas „reka bez povratka“ (asocijacija na film Ota Premingera iz 1954. sa Robertom Mičamom i Merilin Monro). Ukoliko svet u međuvremenu ne izmisli nekakvu moćnu medicinu.

2 KOMENTARA

  1. Да има мозга само за ову глобалистичку ујдурму са увозом јајних ћелија и сперме из Шпаније заслужили су да их народ најури са власти.

  2. Zato cemo da dobijemo infuzuju iz Spanije. Valjda ce to da pomogne nasoj posrnuloj demografiji, i nazovi eliti (Basara….i njemu slicni). A nasim zenama ce da pomogne rodna ravnopravnost i LGB. Za nassu decu se ne brinite ima ko ce o njima da vodi racina . Nude se belosvetski pedofili ……koza najbolje cuva kupus. Kod nas se nazovi drogirana i pijana elita trudi da sve okrenu naopacke, suprotno zdravom razumu. To je sve u skladu sa…… zelenom agendom. Bice, Malo morgennn.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime