Dubrovačko srpsko pjevačko društvo „Sloga” (2)

0
1409

dubrD.S.P.D. „Sloga“ je sarađivala sa pevačkim društvima iz Jugoslavije. Bila je u župi „Ivo Vojnović“ Jugoslovenskog pevačkog saveza. „Sloga“ sa svojim članovima i predstavnicima i članovima ostalih dubrovačkih nacionalnih društava dočekala je „Gusle“ iz Mostara. „Gusle“ su održale koncert 20.5.1937. u atrijumu Sponze. Na banketu je pozdravio „Gusle“ sudija Svetozar Barbić, kao pretsjednik pjevačke župe „Ivo Vojnović“. (20) D.S.P.D. „Sloga“ je 1938. održala horski koncert u Sponzi. U listu „Dubrovnik” istaknuto je da je svetovni deo programa bio izraz napora da se u jedno kolo združe pesme kršnog Dinarca sa Tajčevičevim pesmama iz Stare Srbije. U programu su bile dve pesme Slavenskog „Dedo i mečkite” i „Rugalica”. Prva je pesma krševa a druga slavonskih nizina. U listu „Dubrovnik” istaknuto je : „solidnom i dobro fundiraranom radu neumornih boraca za našu narodnu pjesmu i slјedstveno tome i — za našu nacionalnu kulturu.” (21)

Mješoviti hor Dubrovačkog srpskog pjevačkog društva „Sloga“ otputovao je 1938. u Mostar na proslavu pedesetogodišnjice društva „Gusle“ iz Mostara. Putem su im se pridružili pjevačka društva iz Kotora, Hercegnovoga i Trebinja. Na proslavu je došlo 11 srpskih pjevačkih društava. Povorka pjevačkih društava, na čelu sa sokolskom muzikom i pjevačkim društvom „Jedinstvo” iz Kotora bila je oduševlјeno pozdravlјena od građana Mostara. Položeni su venci na grob Šantića i Ćorovića.

Održana je svečana akademija. U veče je bio održan koncert. Prvu tačku koncerta državnu himnu i poslednju „Oj Sloveni” pevali su zajednički svi pjevači, njih oko 600. (22) Na otkrivanje spomenika ,,Herojima za slobodu“ u Trebinju iz Dubrovnika 1938. krenulo je oko 500 lјudi. Sva nacionalna društva sa svojim zastavama, pa Opština i kompletna Dubrovačka Građanska Muzika. (23)
Prigodom parastosa kralјu Aleksandru 9 oktobra 1938. mješoviti hor „Sloge” pod vođstvom Iva Prišlina izveo je u pravoslavnoj crkvi Hrističevo „Opijelo”. Delo je bilo posvećeno žrtvama palim za Oslobođenje i Ujedinjenje.(24)

Na Redovnoj glavnoj skupštini 3 aprila 1938. u Upravni odbor Srp. Pjev. Društva „Sloga” izabrani su : predsednik dr. Đuro Orlić, I podpredsednik Stijepo Murati, II podpredsednik Uroš Berdović, I sekretar prof. Đorđe Jordanović, II sekretar Anka Kobasica, blagajnik Risto Brkan, domaćin Blagoje Samardžić, muzički referent dr. Vladimir Berdović, inspektor hora Dušan Rajačić, arhivar Blagoje Vukičević, odbornici Branko Hope i Bruno Vernaca. Zamjenici Smilјana Vezić-Berdović, Milenko Lazarević, Niko Čorbić i Branko Pejović. U Nadzornom odboru bili su : Svetozar Barbić, Kristo Dominković i Dušan Babić. Zamjenici bili su Ilija Zorić i Todor Sparavalo. (25)
Dubrovačko Srpsko Pjevačko Društvo „Sloga” proslavlјalo je svake godine svoju slavu Svetog Savu. Plan proslave objavlјen je 1939. u listu „Dubrovnik”. U crkvi mešoviti hor „Sloge” izveo je liturgiju Čajkovskog. U društvenim prostorijama u prisustvu članova i njihovih porodica, predstavnika vlasti i korporacija sečen je slavski kolač uz kratak prigodni program. Uveče se održavao svečani svetosavski bal sa koncertom u prostorijama hotela Imperijala. Formiran je naročiti odbor dubrovačke mladosti koji se brinuo o uspehu svetosavske zabave. (26) Nacionalna društva nastojala su da zbliže katolike i pravoslavne zajedničkim radom u društvima i zajedničkim proslavama. List Srba katolika „Dubrovnik” isticao je za proslavu Svetog Save : „U Dubrovniku je uvijek bio običaj da i pravoslavci i katolici, naročito omladina, proslave taj dan zajednički. I to je bilo pod Austrijom, koja je zna se sa kakvom „simpatijom” gledala na te manifestacije; ali ih ipak nije nikad zabranjivala. Od oslobođenja, nevjerovatno ali istinito, katoličkoj školskoj omladini zabranjuje se prisustvovanje proslavi Sv. Save, koja se osim crkvenog dijela, sastoji u predavanju o Sv. Savi u školi, i skromnoj večernjoj zabavi u društvenim lokalima.” (27)

Da Vas podsetimo:  Sto dana bez devet đaka i njihovog čuvara

Na skupštini Dubrovačkog srpskog pjevačkog društva „Sloga“ marta 1939. izabran je Upravni odbor društva i to: predsednik Rafo Marić, kasacioni sudija u penziji; potpredsednici Uroš Berberović i Stijepo Murati; sekretari Milan Bojanić i Bruno Vernaca; blagajnik Jefto Krcunović; domaćin Blagoje Samardžić; dr. Vladimir Berdović, muzički referent; Nikola Miloš, inspektor hora; arhivar Branko Pejović; odbornici Svetozar Barbić i Branko Hope; U Nadzornom odboru bili su dr. Đuro Orlić, Kristo Dominković i Ilija Zorić. (28)

Sporazumom Cvetković-Maček 26.8.1939. Dubrovnik je odvojen od Zetske banovine i dodelјen novostvorenoj Banovini Hrvatskoj. HSS je u Banovini Hrvatskoj odmah počeo sa progonima svih onih koje su smatrali protivnicima nezavisne Hrvatske.
U dvorani „Sloge” proslavlјene su Materice. Hor „Male Sloge”, đaci osnovne škole, građanske škole i gimnazije, pod dirigovanjem učitelјa D. Rajačića izveli su zabavni program. Atrakcija bila je četvorogodišnja beba Bilјana Milišić, koja je u krinolini sa perikom i lornjonom recitovala pesmicu o „malenoj dami sa krinolinom”. Vredne članice P. D. „Knjeginja Zorka” obule su a i neke odjenuli preko 90 siromašne dece, među kojima i mnoge rimokatoličke vere. (29)

Akademsko pjevačko društvo „Obilić” letovalo je 1940. u Kuparima. Iako je društvo imalo samo jedan deo članova na molbu Dubrovčana priredilo je jula 1940. koncert zajedno sa srpskim dubrovačkim pjevačkim društvom „Sloga“ u atrijumu Sponze. Koncert je trajao jedan i po sat, a sastojao se od deset tačaka mješovitih horova od domaćih kompozitora, pretežno od Mokranjca. Nekoliko tačaka koncerta izveli su zajednički „Obilić” i „Sloga”, a nekoliko samo „Obilić”. Dirigovao je Svetolik Pašćan-Kojanov. Burni aplauzi mnogobrojne publike bili su nagrada pjevačima i dirigentu. Poslije koncerta Dubrovčani su priredili večeru pjevačicama i pjevačima u bašti hotela Imperiala. Večera na kojoj je bilo 140 lica prošla je u vrlo intimnom bratskom raspoloženju. (30)

Da Vas podsetimo:  MIODRAG (13) JE NAJBOLJI MLADI GUSLAR U SRBIJI: Talenat je nasledio od deke, a mlađe sestre su mu najveća podrška!

Uprkos progonima u Banovini Hrvatskoj Savjet dubrovačkih kulturnih i nacionalnih ustanova (Dubrovačka Građanska muzika, Dubrovačko Radničko društvo, D.S.P.D.„Sloga”, Matica Srpska, Narodna Odbrana, O.N.O.„Nova Jugoslavija”, Pododbor društva Knjeginja Zorka i Sokolsko Društvo) proslavio je godišnjicu oslobođenja svog grada 13 novembar 1940. (31) Za Dubrovačko srpsko pjevačko društvo „Sloga“ slikar Atanasije Popović naslikao je ikonu sv. Save. Prilikom proslave ulaska srpske oslobodilačke vojske u Dubrovnik 13. novembra 1940. na svečanom blagodarenju u hramu sv. Blagoveštenja, blagoslovio je ikonu prota Mitrović, a pjevački hor „Sloge“ otpjevao je himnu sv.Save. “ (32)

D.S.P.D. „Sloga” je 1941. proslavila svoju slavu Svetog Savu, a domaćin slave bio je pretsjednik „Sloge” Rafo Marić, kasacioni sudija u penziji. Učitelј Dušan Rajačić održao je kraći govor o sv. Savi i značaju dana proslave. Četvoro dece recitovalo je prigodne pesme. Prvo je mala Traživuk recitovala pjesmu Rikarda Katalinića o sv. Savi. Recitovali su mala i mali Nikitin, a poslednja Bilјana Miličić koja je recitovala Rastko od Ilića. Uveče je u hotelu Imperial priređena akademija sa igrankom. Prisustvovao je izaslanik kralјa, pokrovitelјa društva „Sloge“. Na akademiji je pevao mešoviti hor „Sloge“ koga je izvežbao horovođa dr. Vlatko Berdović. Nastupao je čelista Koh i sopran Dora Trojanović. U listu „Dubrovnik” o proslavi : „Sama igranka pružala je nezaboravnu sliku, elitne zabave, koja je u svojoj otmenosti publike i odgovarajućeg držanja samo dobar znak, da naše srpske zabave još održavaju i čuvaju stari duh dubrovačke otmenosti i skladnosti.” (33)

Dubrovačko srpsko pjevačko društvo „Sloga“ ugašeno je 1947, a nastavilo je delovati kao dubrovačka podružnica srpskog kulturnog društva Prosvjeta koja je u Dubrovniku delovala do 80 godina 20 veka. Imovina „Sloge” sekvestirana je u korist srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” (Br. 5978/46 Odjel unutrašnjih poslova pri Oblasnom izvršnom odboru Dalmacije u Splitu). Dr. Vladimir Berdović je do 1941. vodio „Slogu“, a od 1943. do smrti 1980. vodio je hor. Od 1924. bio je stalni član Dubrovačke filfarmonije. Posle Drugog svetskog rata vodio je hor pravoslavne crkve sv. Blagoveštenija, koji je često izvodio njegove kompozicije. Od osnivanja Dubrovačkih letnjih igara dao znatan doprinos njenom razvoju a od 1954. do 1963. bio je urednik njihovog muzičkog programa. U nekadašnjim prostorijama društva „Sloga“ u „Saloča od zrcala” radi dubrovačka Narodna knjižnica. (34)

Dubrovačko srpsko pjevačko društvo „Sloga“ osnovano je 1874. u Dubrovniku. Pre „Sloge” postojalo je Srpsko pjevačko društvo. Društvo je okuplјalo Srbe katoličke i pravoslavne vere. Kao i ostala nacionalna društva nastojala je da zbliži katolike i pravoslavne zajedničkim radom u društvu i zajedničkim proslavama. Dubrovačko pjevačko društvo je od svog osnivanja usko povezano sa pravoslavnom crkvom. Hor je oko 50 puta godišnje pevao u pravoslavnoj crkvi. Hor je na početku bio muški hor a od 1925 mešoviti. Crkvenoopštinski savjet podstakao je „Slogu“ da osnuje dečji hor u crkvi. „Sloga“ je sarađivala sa pevačkim društvima iz Jugoslavije. D.S.P.D. “Sloga” je sledeći svoju nacionalnu misiju nastupalo izvan Dubrovnika. Posetila je Trebinje, Mostar, Cavtat, … . Društvo je priredilo u prvoj polovini oktobra 1936. turneju po Jugoslaviji. Posetili su Sarajevo, Oplenac i Beograd. Sarađivalo je sa ostalim nacionalnim društvima u Dubrovniku. Radilo je u reprezentativnoj dvorani na drugom spratu u palati Gučetić (Stari teatar) u ulici Od puča. „Sloga“ je ugašena 1947, a imovina sekvestirana u korist srpskog kulturnog društva “Prosvjete” koja je u Dubrovniku delovala do 80 godina 20 veka.

Da Vas podsetimo:  „Drug Marko” – Udba, naša sudba

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

Dubrovačko srpsko pjevačko društvo „Sloga” (1)

_________________________________

Napomene:

20. „Srpsko pjev. Društvo „Gusle“ iz Mostara u Dubrovniku“, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 26. juna 1937, br.22, str.3;
21. H. „Koncerat srp. pjev. društva „Sloga”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 2 jula 1938, br. 26, str.3,4;
22. „Svečanost u Mostaru”, „Sloga u Mostaru”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 2 jula 1938, br. 26, str.2, 3;
23. Izletnik, ,,Slavlјe u Trebinju“, ,,Dubrovčani na proslavi u Trebinju“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 17 septembra 1938, br. 37, str. 2, 4;
24. „Glasovito Hristićevo „Opijelo”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 8 oktobra 1938, br. 40, str. 4;
25. „Redovna glavna skupština 3 aprila 1938”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 9 aprila 1938, br. 14, str. 4;
26. „Svetosavska zabava”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 21 januara 1939, br.3, str.3,4;
27. „Dolјe sa predrasudama”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 30 decembra 1939, br. 52, str. 1;
28. „Nova uprava “Sloge”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 11 marta 1939, br. 10, str.4;
29. „Proslava Materica”, „Dubrovnik”, Kotor-Dubrovnik, 4 januar 1940, br. 1, str.4;
30. „Akad. Pjev. Društvo „Obilić”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 20 jula 1940, br. 28, str.4; „Vokalni koncerat u Sponzi”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 27 jula 1940, br. 29, str.4;
31. „Kroz grad i predgrađe”, „Dubrovnik”, Kotor-Dubrovnik, 16.novembra 1940, br.45, str.3 – 4;
32. „Ikona sv. Save”, „Dubrovnik”, Kotor-Dubrovnik, 30 novembra 1940, br. 47, str. 4;
33. „Proslava sv. Save”, „Dubrovnik”, Kotor-Dubrovnik, 1 februar 1941, br 5, str. 4;
34. Kultura Srba u Dubrovniku 1790-2010”, Beograd-Dubrovnik, 2012, str. 203, 204, 276, 336; Rade Vukomanović, „Dubrovnik”, „Almanah Srbi i pravoslavlјe u Dalmaciji i Dubrovniku”, Zagreb 1971, str. 99;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime