Emigracija mlade generacije sa Balkana i uloga Zapada

1
2930

 

Dr. Rudolf Hänsel / Foto: www.psychologische-menschenkenntnis.de

Egzodus sa Balkana kontrolisan je od strane razvijenih država Evropske unije

Već nekoliko decenija mladi i visoko obrazovani  ljudi emigriraju iz balkanskih država ka Zapadu. Posledice za nacionalne ekonomije i ljude u zemljama jugoistočne Evrope su katastrofalne: već godinama nedostaje stručna radna snaga, zdravstveni sistemi kolabiraju, smrtnost raste, dok natalitet opada, plate ostaju niske, nezaposlenost  je i dalje visoka, a ne nazire se kraj ovog iseljavanja. Kao siromašne zemlje sa jeftinom radnom snagom one nisu u stanju da zadrže mladu generaciju i intelektualnu elitu u  zemlji. Bogate države Evropske unije  doprinele su ovom bednom stanju, jer su godinama uticale na egzodus sa Balkana u svoju korist, a da nisu obeštetile i zemlje porekla. Njihove nevolje postajale su teže, a zavisnost se povećala. Ovakvo ponašanje zapadnih zemalja liči na izrabljivanje, a izrabljivanje je metoda neokolonijalizma. Građani zemalja kandidata za Evropsku uniju zbog toga se sve češće se pitaju da li je stvarno dobro težiti tom članstvu.

Cela jedna generacija napušta Balkan put Zapada

Noviji izveštaji o egzodusu sa Balkana su alarmantni : sve više talentovane radne snage i mladih naučnika napušta Balkan i traži posao u bogatim zemljama EU poput Nemačke, jer nemaju šanse u svojoj domovini. Bile članice EU ili ne, sve zemlje jugoistočne Evrope bore se protiv ogromnog odliva mozgova (brain drain), kako se naziva  nestajanje talenata, odnosno i odlazak naučnotehničke i medicinske elite. Kako navodi beogradski demograf , Vladimir Greig, iz Srbije je protekle dve decenije otišlo u inostranstvo čak 300.000 , tek iškolovanih mladih ljudi, među njima 40.000 fakultetski obrazovanih, , i sa sobom odnelo  obuku koja je  ovu osiromašenu zemlju koštala 12 milijardi evra. (1)

Ne ide samo jedan određeni obrazovani sloj, nego jedna čitava generacija. Jedino stari ostaju. Za Rumuniju masovni egzodus je nacionalna katastrofa, zato što se stanovništvo od preokreta 1989. smanjilo  za 3 miliona. Od ulaska u EU 2013. Hrvatska je gubila 25.000 stanovnika godišnje, često i cele porodice. U zemljama bivše Jugoslavije dugogodišnji ratovi i sankcije 90.godina prošlog veka trajno su uništili industriju. Samo u Srbiji od 1990. Ugašeno je  blizu milion radnihesta u industriji, a to na 7 miliona stanovnika. S tim u vezi, kvalifikacije zaposlenih su smanjene.i. Tako, mnogim mladima kao alternativa za nezaposlenost ili zavisnost od roditelja preostaje samo segment niskih  primanja u Nemačkoj. Put do tamo uvek postoji. (2)

Kao naročito kobno pokazalo se masovno iseljavanje lekara i zdravstvenih radnika. Najpopularnije destinacije su Nemačka i Austrija, slede Skandinavija i Velika Britanija. 2014. godine  iz Rumunije se iselilo 2450, a iz Srbije oko 500 lekara. 2015. e po jednoj anketi, 80% mladih lekara i studenata medicine iz Srbije i Bugarske hteli bi što pre da se presele  u inostranstvo. (3) Pogotovo mladi stručnjaci beže od zapuštenog zdravstvenog sistema svoje domovine, sa bankrotiranim bolnicama, teškoćama u snabdevanjulekovima i medicinskom opremom, sa cvetajućom korupcijom, kao i od nezadovoljavajućih primanja. U Srbiji, lekar specijalista zarađuje do 900 evra mesečno, dok su u Nemačkoj i Austriji početne plate i do 2200 evra neto.

Da Vas podsetimo:  Ne interesuje ih šta kaže Vučić!

Ali i veće šanse za napredovanje u karijeri, dobri uslove obrazovanja svoje dece, politička stabilnost zemalja odredišta, kao i nada u bolju budućnost podsticaji za novi početak u inostranstvu. U bogatim zemljama Evropske unije doseljenici su veoma dobroošli. Prema podacima Nemačke lekarske komore, broj prijavljenih stranih lekara u Nemačkoj kroz priliv iz inostranstva u 2016. porastao je za neverovatnih 9,7%, na ukupno 46.721. Dolaskom njenih 218 lekara, Srbija zauzima treće mesto u tom porastu. Od 2000.e i broj zdravstvenih radnika stalno se povećava, sa nešto manje od 1000 na danas preko 1100 na 100.000 stanovnika. Shodno tome, u zemljama jugoistočne Evrope taj broj je opao ili stagnirao, zato što je pomladak otišao. (4)

Društveno-ekonomska šteta i ljudska patnja su ogromni

Ovakva pustošenje kroz egzodus lekara i medicinsko-bolničarskog osoblja, do temelja je zatreslo  već ugrožene zdravstvene sisteme balkanskih zemalja. Zato mnogima preti kolaps. Ispaštaju uglavnom stariji ljudi, kojima sve češće nredostaju  lekari i medicinska zaštita. A u Srbiji su svi uzrasti pogođeni. Od Nato-agresije 1999. i protivzakonite   upotrebe uranske municije (10-15 tona), ova zemlja ima veliku stopu leukemije i različitih vrsta raka. Posle latentnog perioda od deceniju i po, broj oboljenja od raka eksplodirao je, a smrtnost je znatnoporasla. (5) Ovaj trend  traje do danas.

Još jedna druga okolnost opterećuje privredu Balkana. Lekari i medicinsko osoblje obično tek nakon završetka veoma skupog obrazovanja, koje su finansirali poreski obveznici , napuštaju svoju  zemlju.. Zato što zemlje odredišta ne plaćaju naknade, zemlje porekla ostaju na troškovima obučavanja u milijardama. U Nemačkoj, poreski obveznici za studije jednog licenciranog lekara moraju da obezbede oko 200.000 evra. Ako se obrazovanju dodaju sa tim usko povezani troškovi naučnog istraživanja, investicije u celu obuku se skoro udvostruče. Tridesetogodišnja lekarka, koja ode  u inostranstvo, košta nemačkog poreskog obveznika više od milion evra, kako navodi minhenski Ifo-institut (6).

U ovoj računici privatna izdaci porodice, kao što su dažbine za studiranje i novac za smeštaj i ishranu u često dalekim univerzitetskim gradovima nisu uračunati. Posle niza godina punih oskudica, sin ili kćerka napušta porodicu i dom. A nada da će se ovi obrazovani emigranti jednoga dana vratitikako bi svoje znanje i iskustvo preneli u domovinu, retko se ispuni. Brzo su se navikli na način života u novoizabranoj domovini. Ako se zaista vrate, uvide da su kroz usavršavanje u drugim zemljama naučili mnogo toga, što stručno nadmašuje njihove nadređene  – i onda idu zauvek.

Osiromašene zemlje ne mogu da zadrže mladu generaciju

Da Vas podsetimo:  Rat moguć i van granica Izraela

Po mišljenju stručnjaka za Balkan u fondaciji Nauka i politika , Dušana Reljića, ovaj region bio je naročito pogođen krizom evra i dužničkom krizom. Za razliku od država EU, balkanske zemlje nisu dobili pomoć, što je dugove tih država još više povećalo. Istovremeno, strane banke kontrolišu 90% bankarskog sektora u regiji. (7) Tome treba dodati da  šest iromašnihzemalja kandidata nemaju pristup fondu za strukturni razvoj EU, koji inače treba da poravna  neravnotežu između siromašnihi bogatihemalja Isto tako, kao pretpristupni  uslov, , ne smeju da naplaćuju u carinu na robu iz EU. A oni ne mogu da ponude i prodaju svoje proizvode i usluge tim razvijenim zemljama. Tako se životno važna roba iz EU prodaje u siromašnim zemljama, i trgovinski deficit prema razvijenim zemljama konstantno raste, pogotovo prema Nemačkoj. Taj deficit mora da se kompenzira skupim kreditima. A onda nema sredstva za investicije za izgradnju sopstvene industrije, koja bi jednog dana bila konkurentna i koja bi mogla da zadrži mladu generaciju u zemlji.

Ovom jadnom stanju su doprinele i same vlade balkanskih zemalja. Države EU im prebacuju da kao poluautokratske vlasti nisu dosledno uspostavile „vladavinu prava i demokratsku transformaciju“ kao i da nisu dovoljno smanjile korupciju, da  privatizuju dobitke, a socijalizuju gubitke, dok su za posao i dalje dve kvalifikacije najvažnije: srodstvo i partijiska knjižica. (8) Zato sve zemlje zavise od novčanih dotacija  iseljenika Te dotacije  iznose između 20 i 50 odsto bruto domaćeg proizvoda zemalja Balkana. Ove novac ne obezbeđuju samo izdržavanje onih koji su ostali, nego stvarakupovnu moć – ali za evropsku robu. Pošto kompetencija, mladost i kapital napuštaju te zemlje, preostaju samo sivo beznađe i nemerljivo razočaranje stanovništva u to , šta su im stvarno doneli sloboda i demokratija.

Vlade balkanskih zemalja ćute na ovaj talas iseljavanja, jer od toga očekuju manju nezaposlenost. Zapravo ne žele da naljute bogate države EU, pošto smatraju da će pristupanje EU, iako leži u daljoj budućnosti, rešiti ekonomske probleme. Kako bi se intenzivirao kontakt sa dijasporom, Srbija je osnovala Kancelariju upravljanje migracijma,  i započela programe, da bi  informisala  zemljake u inostranstvu (samo u Nemačkoj živi 300.000-500.000) i  olakšala dobijanje ličnih dokumenta i možda privukla da se vrate. . (9) Međutim, razvijene zemlje nisu zainteresovane ili voljne da zaustave egzodus, pošto migracija radne snage  istok čini siromašnijim, ali zato Zapad čini bogatijim.

Razvijene države EU kontrolišu iseljavanje

Zapadne zemlje EU ne samo da ne sprečavaju egzodus sa Balkana, nego  naprotiv njime  rukovode i imaju uticaj kroz reklamu, posebna pravila za dozvole za rad i specijalnu kulturu dobrodošlice. Na primer, nemačke i austrijske bolnice na sajmovima zapošljavanja i  internet-portalimamame visokim početnim platama. I uobičajeno stavljnaje na raspolaganje  službenog stana spada u to. Ne pridržavaju se 2010-te od Svetske zdravstvene organizacije (WHO) usvojenom kodeksa vladanja, koji je 2010. usvojila Svetska zdravstvena organizacija, po kojem bi trebalo da odustanu od regrutovanja zdravstvenih stručnjaka iz pojedinih zemalja.

Da Vas podsetimo:  Strašna izjava austrijskog NATO lobiste: Felinger poziva na bombardovanje Beograda

Takođe, za građane trećih zemalja poput Srbije, zakonske odredbe za pristup nemačkom tržištu rada 2015. su ublažene.. Od 1.1.2016. do 31.12.2020. građani ovih zemalja mogu da dobiju dozvole boravka za sva zvanja i obrazovanja kao i za sve pomoćne poslove. To važi i kad nemaju kvalifikaciju  ili ako im nisu priznate kvalifikacije u Nemačkoj.  „Centralna direkcija za posredovanje radne snage“ i „Virtuelni centar dobrodošliceer“ raznim uslugama pomažu  pri traženju posla. Uz priloženu obavezujuću  ponudu za rad iz Nemačke, dodeljuje se dozvola za boravak. Do kraja 2016-te za zemlje zapadnog Balkana izdato je  50.000 radnih viza. (10)

Zato je strah u regionu od posledica masovne emigracije mladih sve veći. Kako u mnogim državama i natalitet opada, postavlja se pitanje, ko će ubuduće  finansirati penzije. Države Balkana upadaju kroz ovakav razvoj u još veću zavisnost od bogatih članica EU. Po principu „podržati i i zahtevati“ (11) privredna i tehnička kao i politička zavisnost se održava  i  dalje i produbljuje pošto  je taj princip socijalne politike u suštini eufemističko opis principa „kolača i kandžije“: Slušaj me, pa ću ti učiniti dobro, ako se protiviš,  loše ćeš proći.!

Postupci bogatih zemalja EU  kojima, radi sopstvenog profita,  snažno  utiču na iseljavanje mlade generacije -pogotovo intelektualne elite- iz siromašnih i slabijih zemalja, zbog čega se  beda i zavisnost tih zemalja povećavaju, graniče se sa  izrabljivanjem, a izrabljivanje je metoda neokolonijalizma. Zat se za građane zemalja kandidata za Evropsku uniju, s obzirom na imperjalističke tendecije bogatih članica EU,  sve češće postavlja pitanjeda li zaista treba težiti ulasku u ovu zajednicu, koja sebe rado  vidi kao jemca slobode, mira i blagostanja.

Dr Rudolf Henzel

http://www.psychologische-menschenkenntnis.de

________________________

(1) http://www.dnn.de/Vesti/Politika/Poslednji-gasi-svetlo

(2) http://www.swp.de/bietigheim/vesti/politika/cela-generacijanapušta-balkan-15462122.html?

(3) Farmaceutski Vesnik onlajn „Balkan: Nemačka profitira od begstva lekara“ od 19.1.2015.

(4) www.bdc.de: „Statistika lekara 2016.: Broj lekara u porastu“ od 25.4.2017.

(5) Prof. Dr. med. Slobodan Čikarić u „Blic“ onlajn od 13.12.2013.

(6) Deutsche Eliteakademie (DEA) „Koliko koštaju Nemačku studije medicine“ od 20.7.2017. i VELT N24 „Zašto ‚odliv mozgova‘ opterećuje Nemačku“ od 25.4.2010.

(7) Špigl onlajn od 12.7.2017.: „EU podržava  perspektivu pristupanja zemalja Zapadnog Balkana“.

(8) http://www.euractiv.de/sekcija/eu-spoljna-politika/vesti/zigmar-gabrijel-želi-više-da-podrži i-zahteva-od-zapadnog-balkana/

(9) VELT N24 „Iseljavanje za istok je katastrofa“ od 31.1.2014.

(10) Nemačko ministarstvo inostranih poslova: Raditi i živeti u Nemačkoj, avgusta 2017.

(11) http://www.euractiv.de/sekcija/eu-spoljna-politika/vesti/zigmar-gabrijel-želi-više-da-podupre-i-zahteva-od-zapadnog-balkana/

1 KOMENTAR

  1. Mladima su uspeli da prodaju pricu o zapadu u zlatu i luksuznom zivotu, a zapravo tamo zavrse radeci za strane gospodare od jutra do mraka kako bi platili neku kutiju od stana. Ako je nekome uspesan zivot to sto ce imati moderan telefon i malo noviji auto onda nam spasa nema. Umesto da se ta „pamet“ i snaga iskoristi da se u svojoj zemlji promeni sistem i stvori neki novi, u kome ce svima biti bolje. Pa da makar deci ostavimo neki bolji svet, ovako cemo im ostaviti strane gospodare koji ce da ih tlace bilo ovde bilo u inostranstvu u potpunom rasulu i haosu.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime