Evropska unija je ozbiljno zabrinuta zbog kineskih kredita

1
786


Krediti su jedno od najozbiljnijih sredstava političke borbe. Nije bitno da li je povratni ali besplatni. Njegova snaga leži u magičnoj moći novca i uticaju koji oni imaju na ekonomiju.

Zajm od nekoliko miliona tiho i brzo pretvara se u fabriku, bolnicu, autoput ili neko drugo preduzeće. Ali takođe brzo kredit se pretvara u obavezu i oblik zavisnosti od zemlje koja je izdvojila novac. Niko ne izdvaja novac baš tako, bez razloga.

U protekle četiri godine kinska ekonomija se aktivno širi u zemlje Balkana. Razlog za to je prilično jednostavan – zemljama su potrebne stotine hiljada i milioni dolara u subvencijama, kreditima i investicijama, ali Evropska unija nemaje dovoljno slobodnog novca za to. Oni ulaze u region u obliku desetine programa, ali u nedovoljnim količinama u onim sektorima u kojima su EU zainteresovana. Naravno, i Beograd i Zagreb su veoma zainteresovani za kinske zajmove za bilo koje potrebe bez ograničenja.

Zemlje i istina dobijaju novac samo za one potrebe koje EU nikada neće platiti. Srbija dobije 943 miliona evra za gradnju treće deonice brze pruge Beograd – Budimpešta. Takođe potpisani su investicioni ugovori o preuzimanju RTB „Bor“, vredan 1,4 milijarde dolara, o ulaganju kineske kompanije „Šandong Linglong“ u fabriku guma u Zrenjaninu od oko milijardu dolara. Ukupna investicija Kine u Srbiju iznosi 4 milijarde dolara u jednoj 2018. godini, dok Evropska unija izdvajaju toliko novca za samo poslednje 3 godine.

Iznos novca koji je primljen ozbiljno je uznemirio EU. „Kina nikad ne vodi računa o tome kako i da li je zemlja sposobna da plati svoje zajmove“ rekao je evropski komesar za proširenje Johanes Han u razgovoru za Fajnanšal tajms. I ako ne mogu da plate postoji određen pritisak da se stvari prebace u njihovo vlasništvo kao kompenzacija.

Da Vas podsetimo:  Žmigavac levo, Srpska lista desno

Istovremeno, on smatra da je EU mnogo pošteniji partner. On je dodao da Evropljani možda nisu najbrži, možda se smatra da traže više od drugih ali da su verovatno na kraju svega „najviše fer partneri“. Značajan deo novca se raspoređuje na neopozivu osnovu, a ostatak se plaća strogo na osnovu budžetskih mogućnosti svake zemlje. Han je kritikovao projekat izgradnje autoputa u Crnoj Gori koji finansira Kina i koji je podigao dug zemlje na 80 odsto BDP, a istovremeno su podignuti porezi i uvedeno delimično zamrzavanje plata javnih službenika.

Nemoguće je ne prepoznati istinitost njegovih reči. Države Balkana bi trebalo da budu oprezni prema Kine, jer velikodušni krediti ne znače da oni neće morati biti vraćeni. Ali, s druge strane, Evropljani su se sami odvezli u zamku. Pokušavajući da suzbije konkurenciju, oni su stimulisali samo one sfere privrede u kojima su i sami bili zainteresovani, dok su vlade zemalja pretrpele velike gubitke. Sada su EU dobila moćnu finansijsku protivtežu i biće prisiljena na velike finansijske ustupke jer još uvek smatra Balkan kao deo Ujedinjene Evrope.

Jasna Krivokapićeva

1 KOMENTAR

  1. Regan (bivsi predsednik USA) jednim potezom pera je promenio odnos prema kreditima i nacin zaracunavanja kamate. Pa, evo do danas mi placamo i odplacujemo kredite. Nikad kraja…bas demokratski, humano.Vode racuna o nama.Pa to mogu da potvrde i Grci.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime