BEOGRAD – Režiser Emir Kusturica ocijenio je da revizijom događaja koji su prethodili Prvom svjetskom ratu i načinom na koji tretira djelo Gavrila Principa Sarajevo spaljuje suštinu iz koje su muslimani u Jugoslaviji doživjeli emancipaciju.
„Pucnjem Gavrila Principa počela je emancipacija muslimana u Jugoslaviji, ali su Bošnjaci vratili sat unazad dolaskom na vlast Alije Izetbegovića“, rekao je Kusturica.
On je za beogradske „Večernje novosti“ napomenuo da je Izetbegović brižljivo razvijao ekstremnu sklonost ka islamu, prezentujući javnosti lažni profil građanina.
Kusturica je istakao da je ta laž učinila da on javno govori o multietničkom Sarajevu dok protjeruje Srbe, misleći pritom na Islamsku deklaraciju, koju je „držao ispod jastuka“.
Proslavljeni režiser je ocijenio da je razlog uklanjanju obilježja koja podsjećaju na Principa i pripadnike pokreta „Mlada Bosna“, čija je politička ideja bila oslobađanje od ropstva, to što „svi ovi koji su bili robovi neće da ostanu slobodni, jer im je rečeno kako da se ponašaju“.
On je ocijenio da Sarajlije trpe sramnu reviziju istorije zato što im je rečeno da je to njihov interes, jer im je obećano da će stalnim tihim „ratom“ protiv Srba učvrstiti politički stav koji mora povezati 1914. i 1992. godinu.
„Njima je stalo da svijetu kažu: `Srbi su bili i ostali zli, mi smo bili i ostali pravedni i dobri`. Samo nisu računali da će se naći na istoj slici sa Hitlerom“, rekao je Kusturica, podsjećajući na nedavno otkrivenu fotografiju Hitlera sa skinutom i oskrnavljenom pločom Principu.
On je ukazao da „veliki“ imaju potrebu da se „operu“ od istorijskih zlodjela, a da je metod koji primjenjuju „opasno poigravanje sa sviješću dijela populacije“.
Kusturica je upozorio na činjenicu da je Franc Ferdinand, kome Sarajevo hoće da podigne spomenik, bio čovjek za koga se vezuju antisemitske, antiprotestantske i antikapitalističke ideje.
„Održavanje carevine, prema stavovima ovih ljudi, podrazumijevalo je vladavinu lišenu svih etičkih normi“, ukazao je Kusturica.
Na pitanje gdje je korijen bošnjačko-srpskog sukoba oličenog u dvije različite manifestacije obilježavanja početka Prvog svjetskog rata, Kusturica je odgovorio da nas dijeli „faktično stanje od 1912. do 1914. godine“.
„Srbija je imala državu, Ustav, parlament, kralja, predsjednika Vlade i bila prva južnoslovenska zemlja oslobođena od turskog ropstva. Bosna je, s druge strane, bila posljednja kolonija koju je trebalo osloboditi pod upravom turske porte i okupacijom Austro-Ugarske, koja je nelegalno držala Bosnu“, rekao je Kusturica.
On je ocijenio da je Sarajevo danas etnički počišćen grad, a da Srbe i Sarajevo dijeli istorijski montiran sukob.
„Nas i Sarajevo dijeli istorijski montiran sukob, krivica Srbije što se oslobodila Turaka je vječna, Englezi i Nijemci su planirali da Turska mnogo duže ostane tu. Uspinjanje Srbije nije moglo proizvesti naklonost velikih sila i trebalo je spriječiti prodor Rusije u Evropu, nametnuti joj trajnog neprijatelja“, rekao je Kusturica.
Osvrnuvši se na to što je pominjanjem „žute kuće“, u kojoj su Albanci vadili organe otetim Srbima, postao nepoželjna osoba na Kosovu i Metohiji, Kusturica je rekao da je on nepoželjna osoba u „dvije-tri `države` i u nekim pravim državama, uključujući i Tursku“.
„Nepoželjan sam tamo gdje se gaje ekstremna nacionalna osjećanja. Zašto bih ćutao o `žutoj kući`? Neću. Specijalni izvjestilac Savjeta Evrope /Dik Marti/ dao je svoj izvještaj, a to što je neko Srbima namijenio da budu `genocidni`, a drugima da budu žrtve, mene ne zanima“, rekao je Kusturica.
On je istakao da su Srbi žrtve „žute kuće“ i da je svaki otpor Prištine, svako onemogućavanje da se stigne do istine – ozbiljan udarac kosovskoj „demokratiji“.
„Po Evropi sada kucaju srca uzeta od ubijenih Srba. Sama će progovoriti ili ćemo mi to učiniti za njih ako nema usta koja će kazati istinu…“, poručio je Kusturica.
Srna / NSPM
