Gazivode pripadaju Zubinom Potoku

0
9487

Najveću nasipnu branu u Evropi, Gazivode u opštini Zubin Potok, izgradila Srbija!

Брана и ХЕ Газиводе припадају Зубином ПотокуZubin Potok – opština je formirana 1987. godine, mada je kao opština postojala sve do 1965. godine u današnjim granicama, kada je ukinuta i pripojena opštini Titova Mitrovica

Brana počela da se gradi  u drugoj polovini februara 1972. a akumilacija počela da se puni decembra 1977. godine.

– Srpska domaćinstva još nisu ostvarila pravičnu nadoknadu za oduzetu zemlju.

– Još uvek daleko od navodnjavanja planiranih 77.000 hektara kosovskih polja.

– Izgrađena kreditom od 45 miliona američkih dolara.

Apsolutno nema nijednog argumenta da brana Gazivode ( jezero i HE Gazivode) u Ibarskom Kolašinu padne pod kapu Prištine. Pre svega, mesno brana pripada opštini Zubin Potok, Srbija je vraćala kredit Međunarodnoj banci iz Vašingtona a Srbi čija su imanja uzeta u bescenje a srpski narod, bukvalno proteran sa područja akumulacije, još nije ostvario do danas pravičnu novčanu nadoknadu.

p.txt
Jezero Gazivode dugačko je 23 kilometra.

Prošlo je više  od četiri decenije od početka  gradnje najveće nasipne brane u Evropi, Gazivode na reci gornjeg toka reke Ibar u Ibarskom Kolašinu na severozapadu Kosova i Metohije. Brana je građena  kreditom Međunarodne banke iz Vašingtona od 45 miliona američkih dolara  sa rokom vraćanja od 24 godine, odnosno do 2000. godine. Tadašnja Federacija je preuzela obavezu vraćanja kredita.

Prevashodni cilj  izgradnje ovog  kapitalnog objekta je bio navodnjavanje  više od 77.000 hektara plodnih kosovskih polja, zatim korišćenje tehničke vode za potrebe Kosovskih termioelektrana u Obiliću kao i proizvodnja električne energije na HE Gazivode instalisane snage 36 MW. Pored  tadašnje velike nasipne brane na Ibru građena je istovremeno i mala brana Pridvorice , kilometar ispod, za potrebe navodnjavanja kosovskih polja i za potrebe TE u Obiliću…

Da Vas podsetimo:  Hrvati — narod koji se sakrivao od istorije

No, kako mnogi tvrde pozadina izgradnje brane Gazivode, u čisto srpskoj sredini, je bila da se planski iseli srpsko stanovništvo pored Ibra od Gazivoda do Ribarića i da se srpska sela na Mokroj Gori odseku od sveta.! Taj plan u praksi je skoro  u potpunosti postignut!

Брана Газиводе

Kada se ovome doda da je  stanovništvu, kome je oduzeta imovina za potrebe akumulacije, isplaćivana nepravična novčana nadoknada za oduzetu imovinu, jedan ar vrednosti kutije cigareta,  i da nijednom domaćinstvu nije obezbeđen adekvatni smeštaj nakon potapanja kuća onda slika o planskom proterivanju Srba iz vekovnog  srpskog kraja postaje jasnija.

Ekspropiracija, bolje reći otimanje najplodnije srpske zemlje pored Ibra  na mestu akumulacije, obavljena je za 1.050 hektara.

Vode akumulacije  jezera  Gazivode potopilile su 60 domaćinstava sa blizu 400  stanovnika a selo Čpilje je u potpunosti izbrisano  sa lica zemlje kao i delovi sela Rezala i  Brnjak. Brojna domaćinstva ni do danas nisu dobila nikakvu nadoknadu za oduzetu imovinu.

Stanovništvo  se pod prinudom iseljavalo, po ciči zimi decembra 1977. godine kada je akumulacija počela da se puni a domaćinstva su bila bez ikakvog unapred obezbeđenog smeštaja. Od mraza i tuge  gorštacima je  duša pucala!  Zabeležen je i slučaj smrzavanja u kamionu zemljoradnika  Radoja Galjka iz Rezala nakon napuštanja kuće.

Lake

Skupština opština Zubin Potok više puta je zvanično tražila od najviših republičkih organa da se istorijska nepravda, prema silom prilika proteranom srpskom narodu sa područja jezera Gazivode, obavi ponovna pravična novčana nadoknada ali  sve je ostalo na tome. Nije mogao da se ostvari ni zahtev Zubinog Potoka da se sedište “Ibra Lepenca“ iz Prištine premesti u Zubin Potok i da  siromašna opština  ubira sredstva od svog prirodnog bogatstva. I danas opština Zubin Potok od svog najvećeg bogatstva skoro da nema nikakve koristi osim tridesetak zaposlenih u HE Gazivode.

Da Vas podsetimo:  Država nije ni Janko ni Marko ni Vučić...

Od planiranih 77.000 hektara navodnjavanja kosovskih polja nije ostvareno ni dva odsto  pa tako nije ostvaren ni glomazni projekat o navodnjavanju kosovskih polja, nazvan “Ibar – Lepenac“.

zoranvlaskovic-lid

Autor: Zoran Vlašković

Dugogodišnji je novinar lista „Jedinstvo“ koji se do 1999. godine štampao u Prištini. Višestruki je dobitnik nagrade matičnog lista za najboljeg novinara godine. Autor je tri knjige o Kosovu i Metohiji.

Prvi je obišao karaulu Košare posle okupacije KiM od strane NATO-a, prvi fotografisao nemačke vojnike okupatorskih snaga na bunkerima iz Drugog svetskog rata koje su takođe Nemci sagradili na severu KiM. Danas je saradnik mnogih glasila u Srbiji ali i širom sveta gde se izdaju listovi na srpskom jeziku.

Rođen je i živi u Kosovskoj Mitrovici.

КМ Новине

PODELI
Prethodni tekstKako do posla
Sledeći tekstIdolopoklonstvo u Srba

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime