Gdje će Crna Gora smjestiti iznenadne goste

Crna Gora je ove godine na udaru značajnog broja izbjeglica sa Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike, koji na putu ka EU sve više koriste tzv. novu balkansku rutu koja ide iz Grčke i Albanije preko Crne Gore, BiH dalje ka Evropi. Po mišljenju analitičara Igora Damjanovića, migranti bi mogli da dodatno zakomplikuju ekonomsku situaciju u Crnoj Gori.

Prema evidenciji nadležnih službi, broj ilegalnih prelazaka crnogorske granice skoro pet puta je veći nego prošle godine. Zvanična Podgorica ne krije da je već stupila u intezivnu saradnju sa Fronteksom (Agencija za kontrolu granica EU), a pominje se i da postoji mogućnost sporazuma prema kojem će Fronteks moći da raspoređuje svoje timove u područjima Crne Gore koja se graniče sa EU, a to su granica na zapadu prema Hrvatskoj, odnosno na jugu, na moru sa Italijom.

Takođe, u opticaju je i mogućnost da se u Crnoj Gori otvori i prihvatni centar za migrante u blizini granice sa Albanijom, što je potvrdio i premijer Duško Marković. U pitanju je, po svemu sudeći, projekat sanacije jedne stare jugoslovenske karaule, za šta je već zatražena pomoć Evropske komisije.

Evropska unija je očigledno riješena da učini sve kako da priliv migranata preusmjeri sa svoje teritorije, a to potvrđuje i činjenica da austrijska Vlada već neko vrijeme pregovara sa zemljama Zapadnog Balkana o uspostavljanju centara za protjerivanje ilegalnih migranata, o čemu je nedavno izvijestio i bečki dnevnik „Prese“.

Prema navodima lista, „genijalni“ plan Beča podrazumijeva da nepoželjna lica treba privremeno da budu „parkirana“ u nekoj za migrante „manje atraktivnoj zemlji“, a u čemu naročito treba da pripomogne i agencija za kontrolu granica EU — Fronteks, pa se neki analitičari pitaju da li je to zemljama Zapadnog Balkana od strane Brisela namijenjena uloga „deponije Evrope“.

Iako zasad i dalje nema zvanične potvrde, sve upućuje da su vlasti u Podgorici prilično kooperative sa ovakvim planovima Beča i Brisela. To potvrđuje i izjava crnogorskog premijera data austrijskom javnom servisu ORF, koji je istakao da Crna Gora trenutno radi na svim poljima „kako bi se smanjio pritisak na granice Evropske unije“.

Da li to znači i da je Crna Gora već pristala na izgradnju pomenutih centara za migrante još je neizvjesno, ali sigurno je da se teren za neku sličnu nepopularnu objavu u medijima naklonjenih vlastima u toj zemlji već priprema.

Analitičar Igor Damjanović smatra da „Crna Gora ni u kom slučaju ne bi smjela omogućiti stalan boravak izbjeglica sa Bliskog istoka i iz Sjeverne Afrike na svojoj teritoriji“, i to prije svega jer je ekonomska situacija u Crnoj Gori, kako kaže „fatalna“, dok je i stopa nezaposlenosti već godinama među najvišim u Evropi.

„Migranti iz bilo kog kraja svijeta našu očajnu ekonomsku situaciju bi dodatno zakomplikovali. Ne treba zanemariti ni činjenicu da bukvalno niko od migranata ne želi trajno da ostane na Balkanu. Podsjetiću da je dnevni list ’Dan‘ intervjuisao jednog migranta, jemenskog državljanina, koji je poručio ’da bi za njega bilo bolje da je poginuo u domovini nego da trajno živi u Crnoj Gori‘“, kaže Damjanović za Sputnjik.

On upozorava i na potencijalna opasnost da se preko izbjegličkog talasa u Crnoj Gori infiltriraju pripadnici DAEŠ-a ili drugih terorističkih grupa.

„Podsjetiću da je nekoliko građana Crne Gore već stradalo u terorističkim formacijama u Siriji. Stoga je opravdan strah da bi terorističke ćelije mogle da se obrazuju i na našoj teritoriji, jer njihove ideje odavno nailaze na prijem među nezaposlenom omladinom na sjeveru Crne Gore“, smatra Damjanović, za kojeg je „indikativna dobrodošlica migrantima od strane crnogorskog državnog vrha“.

„Ne bi me iznenadilo da predsjednik Đukanović i premijer Marković migrante vide kao resurs za zloupotrebu u nekom budućem izbornom procesu, odnosno, prepoznaju mogućnost za manipulaciju sredstvima i fondovima koje je Evropska unija obećala da će obezbijediti za zbrinjavanje izbjeglica koje ona odbija da primi“.

Sa druge strane, naš sagovornik smatra da bi sve nevoljnike koji su primorani da napuste sopstvena ognjišta trebale upravo da prihvate i zbrinu države koje su za njihovo stradanje neposredno najviše odgovorne.

„Tu mislim na SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Saudijsku Arabiju, Katar i Ujedinjene Emirate, zemlje koje su 2011. godine izvršile agresiju i razaranje Libije. Iste zemlje takođe već godinama provociraju nestabilnost i građanski rat u Siriji. Veliki broj današnjih migranata je bez doma i egzistencije ostao nakon uništenja Libijske Džamahirije. Milioni siromašnih Arapa i Afrikanaca, koji danas rizikujući živote hrle ka Evropi, radili su kao kao gastarbajteri u Libiji u vrijeme Moamera el Gadafija i imperijalni interesi pobrojanih zemalja osnovni su uzrok njihovog sadašnjeg stradanja“, navodi Damjanović.

Na kraju razgovora za Sputnjik, naš sagovornik zaključuje da izuzev donekle Francuske, nijedna od prebogatih zemalja agresora na Libiju nije primila migrante. „Stoga, ako je Crnoj Gori potrebno izgraditi izbjegličke kampove za nevoljnike iz Sjeverne Afrike i sa Bliskog istoka, smatram da bi prostrana dvorišta ambasada SAD i Velike Britanije u Podgorici za to bile najprikladnije lokacije“, jasan je Damjanović.
nci i Senegalci.

Nebojša Popović

rs.sputniknews.com