Gori more, tope se planine, plave se doline: slika klimatskih promena leta 2021. godine

Ekstremne vrućine, požari, poplave … sve je manje ljudi koji iskustveno nisu tokom svog života osetili klimatske promene. Pitanje je šta ćemo uraditi kako bismo u budućnosti sprečili prirodne nepogode koje su sve češće.

1
164
Arhivska fotografija; Poplava u Ćereviću; Foto: Marko Rupena / Kamerades

Trideset stepeni u hladu,
Lagano konzumiram limunadu
Sedim kod kuće jer
Napolju je suviše vruće

Ovako je repovao Gru pre nekih 25 godina, a u međuvremenu se klima toliko promenila da se danas tokom letnjih meseci trideset stepeni smatra podnošljivom čak i prijatnom temperaturom. Ovog leta su maksimalne dnevne temperaturure dostizale i četrdeset stepeni u hladu meterološke kućice, dok je na otvorenom suncu bilo znatno toplije.

Gotovo neizdržive vremenske prilike koje utiču na sve od zdravlja ljudi do poljoprivredne proizvodnje, još jednom podcrtavaju urgentnost borbe protiv klimatskih promena ali i infrastrukturalno prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove.

Izmena globalne klime

Izmišljena ali sasvim realna priča ide ovako: razgovaraju roditelj i dete o vrćini koja je zahvatila gotovo celu severnu hemisfereu u poslednjih par nedelja. Dete kaže da je ovo najtoplije leto koje je iskusilo u celom svom životu, na šta dobija realistični ali i depresivni odgovor da je ovo verovatno najhladnije leto u ostatku njegovog života.

Ova priča nije tu da zaplaši jer strah samo kratkoročno motiviše ljude, već samo da prikaže surovu realnost promena klime koje se svakodnevno dešavaju. Nekada su meteorolozima bile potrebne decenije i vekovi pažljivih istraživanja kako bi utvrdili i najmanje anomalije u promeni klime. Danas je čak i mladim ljudima iskustveno jasno da se klima brzo menja, da su leta toplija, da zimi ima manje snega, a da su pljuskovi jači i da se svakog proleća plašimo poplava.

Kalendarski nismo stigli ni do polovine leta a temperature širom sveta ponovo obaraju svoje rekorde. Nakon požara koji sve učestalije pogađaju Severnu Ameriku i temperature su se vinule u neslućene visine. U Portlandu, glavnom gradu Oregona, postavljen je novi rekord za najvišu temperaturu ikada izmerenu u ovom gradu sa preko 46 °C. Dok je u malom mestu Liton u Kanadi 29. juna izmereno 49.6 °C, što je za preko 4 °C više od prethodno najviše izmerene temperature na teritoriji Kanade.

Stanovnike skandinavskog poluostrva zateklo je toplo vreme od preko 30°C potpuno neočekivano za ovo podneblje, dodatni proble predstavlja to što većina domaćinstava nema sisteme za hlađenje jer do sada nisu ni bili potrebni. S druge strane u Češkoj koju krasi umerana klima imali smo pojavu do sada najrazornijeg tornada koji je delimično uništio selo Hruški. Za promene klime je karakteristično i to da duge sušne periode prekida ekstremno nevreme, praćeno neprekidnom kišom, bujicama i poplavama, poput onog koje je su nedavno pogodile Nemačku, Belgiju i Holandiju. Samo u Nemačkoj je stradalo više od 170 ljudi, a i nakon povlačenja vode još uvek se stotine ljudi vode kao nestali.

Da Vas podsetimo:  LEPE VESTI, MENJA SE DEMOGRAFSKA SLIKA SRPSKIH SELA: Za dve i po godine oživelo 2.650 seoskih kuća!

Da osim kopna može i more da gori pokazo nam je događaj iz meksičkog zaliva. Pre par nedelje bili smo svedoci vatrenog prstena u moru koji je nastao usled curenja gasa iz cevovoda postavljenog na dnu mora. Ovaj događaj još jednom je pokazao ranjivost infrastrukture za transport fosilnih goriva kao i nebrigu kompanija, koje upravljaju ovim gasovodom, prema životnoj sredini.

Pablo Ramirez, aktivista za energiju i klimu u Greenpeace Meksiko, rekao je za Climate Home News da je nemoguće izračunati uljenični otisak nastao usled curenja gasa jer ne postoje javne informacije o količini gasa koji se obično transportuje cevovodom. Dok je Lorne Stokman, analitičar u kompaniji Oil Change International, rekao je da je cevovod mogao cureti neko vreme pre nego što se gas zapalio. Globalni uticaj metana na zagrevanje tokom 20 godina je 84 puta veći od uticaja ugljen-dioksida, koji nastaje pri sagorevanju.

Pemex, kompanija odgovorna za cevovod iz koga je iscureo zapljeni gas, jedna je od dvadeset kompanija koje su istorijski najodgovornije za globalno zagrevanje. Prema pisanju Gardijana dvadeset najvećih kompanija koje posluju u sektoru fosilnih goriva istorijski je odgovorno je za oko 35% svetske emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Kada je u pitanju doprinos globalnom zagrevanju iz sektora fosilnih goriva pokazalo se da gotovo nema razlike između privatnih i kompanija u državnom vlasništvu, jer maksimizacija profita po bilo koju cenu ostaje glavni motiv poslovanja. Upravo jurnjava za profitom dovodi do incidenata poput curenja gasa i vatrenog prstena na sredini mora, ali i do dugoročnih promena klime.

Izvor: pxfuel.com

I budi nas najtopliji dan

Klima uređaji koji su do skoro predstavljali privilegiju postaju nužnost u sve toplijem svetu. Srbija spada u deo planete koji se čak i brže zagreva od globalnog proseka.

Da Vas podsetimo:  GRAD KOJI NESTAJE

Novi temperaturni rekord je postignut 24. juna kada su u mnogim gradovima širom Srbije izmerene najviše dnevne junske temperature. Najtoplije je bilo u Smederevskoj Palanci gde je termometar pokazivao 39,9 °C.

Na osnovu podataka Republičkog hidrometerološkog zavoda Srbije, godina 2019. sa prosečnom temperaturom od 14.7ºС bila je najtoplija od početka rada meteorološke stanice (1888. godine) u Beogradu. Pre toga je 2018. godina sa srednjom temperaturom od 14.5ºС bila najtoplija godina. Četrnaest od petnaest najtoplijih godina u Beogradu registrovano je nakon 2000. godine, što nedvosmisleno pokazuje da se klima u Beogradu i Srbiji menja. Srednje godišnje temperature za teritoriju Republike Srbije u periodu 1998-2017. godine porasle su u proseku između 0.5 i 1.5 °C.

Uprkos tome što je ratifikovala klimatski Pariski sporazum Srbija nikako ne radi dovoljno da ublaži efekte promena klime. Tek skoro je donet Zakon o klimatskim promenama, za koji se još uvek čeka da postane funkcionalan. Dok se još uvek čeka na Strategiju niskougljeničnog razvoja Republike Srbije, koja bi trebala da bude dokument koji će trasirati put ka smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i dostizanje niskougljenične ekonomije. S druge strane u Nacrtu prostornog plana Republike Srbije od 2021. do 2035. godine, planirana je izgradnja šest termoelektrana ukupne snage 3,3 GW. Izgradnjom ovih termoelektrana Srbija bi završila godinama vezana za ugalj i daleko od klimatske neutralnosti.

Posledice ne reagovanja plaćaju se kroz smanjenje poljoprivrednih prinosa, štetu koju ekstremni vremenski uslovi ostavljaju na infrastrukturu, porastom broja zaraznih bolesti i sve lošijim javnim zdravljem. Takođe posledice ne činjenja mogu biti još veće jer EU uveliko najavljuje uvođenje nove granične carinske takse na ugljenik (The Carbon Border Adjustment Mechanism). Uvođenjem ove takse izvozni proizvodi iz Srbije će postati značajno skuplji jer je za njihovu proizvodnju upotrebljena prljava energija.

Da Vas podsetimo:  PROFESORKA IZ UŽICA ODUŠEVILA SRBIJU: Ivana koračajući putevima srpskih vladara sa đacima uči istoriju!

Klimatske promene iako su postale dosta vidljivije u medijijima i dalje su sporedna tema u Srbiji, ali ostaje nada da će buđenje ekoloških pokreta doprineti i da ova tema dobije na političkom značaju. Odgovor na klimatske promene mora doći i sa političkog nivo i mora biti jako brz jer prema izveštaju međuvladinog panela za klimatske promene (IPCC) iz 2018. ostalo nam je možda samo još 12 godina da brzo reagujemo pre nego što promene postanu prevelike.

Šuma u naselju Braća Jerković u Beogradu; Foto: inicijativa “Uništavanje zelenila – Jerković”

Odgovor na promene klime

Često se za uticaj klimatskih promena govori kako je on sveopšti i kako smo svi zajedno u jednoj velikoj oluji. Možda jesmo svi u oluji ali nismo svi na istom prevoznom sredstvu u toj oluji, jer neki su na jahti, neki u gumenom brodu, a neki se dave na otvorenom moru. A zapravo oni koji se dave su najmanje doprineli oluji klimatskih promena, dok oni na jahtama koji su najodgovorniji za sada još uvek mirno plutaju.

Prosečna globalna temperatura danas je za oko 0.7 °C viša nego u periodu 1951-1980. Nivo ugljen-dioksida njaznačajnijeg gasa efekta staklene bašte uskoro će dostići 420 ppm, dok je nivo mora porastao u odnosu na 1990. za gotovo 70mm. Izgubljeno je 4040 gigatona ledene mase, a svake godine se Artička ledena masa smanjuje.

Činilo se da 2020. godina može biti presudna u borbi protiv klimatskih promena jer je ostvareno rekordno smanjenje emisije gasova staklene bašte, ali sada sve više izgleda da se sve nastavlja po starom. Globalni napori da se smanje emisije i dalje su daleko na nižem nivou nego što je potrebno i umesto da se radi na sistematskoj promeni čekaju se čudesna tehnološka rešenja koja će rešiti problem.

Klimatske promene, iako su prirodni proces, su u potpunosti društveno izazvane i samo se društvenom promenom mogu ublažiti. Tek kada dođe do promene u društvu kojom će biti odbačena ideja stalnog eksponencijalnog materijalnog rasta zarad profita manjine, u društvo jednakih u kojem manje znači više, moguće je ublažiti i promene klime.

Autor: Predrag Momčilović

IZVOR: Mašina

1 KOMENTAR

  1. https://youtu.be/a6w2Ubspbrs 52min.Naziv ovog projekta je HAARP (High-frequency Active Auroral Research Project) – Program istraživanja visokofrekventnih aktivnih polarnih svjetlosti. Službeno se predstavlja kao civilni znanstveni projekt čiji je cilj pomoću umjetnih promjena temperature u ionosferi istražiti njezine karakteristike. Projekt financira američko zrakoplovstvo, američka mornarica i sveučilište Aljaske, a sjedište mu je u Gakoni na Aljasci. Postrojenje se sastoji od divovskog sustava antena koje su raspoređene i usklađene na takav način da djeluju kao jedna velika antena.

    Javna je tajna kako je riječ o najvećem vojnom projektu vojske SAD-a sa zastrašujućim karakteristikama kao što su kontrola uma i manipulacija ljudskom psihom i emocijama, kontrola vremenskih prilika (klime), umjetno izazivanje potresa (Meksiko, Čile, Haiti, Kina, Indonezija, Iran…), tsunamija (Indonezija), uragana (Katrina), poplava, suša (Venezuela, najgora suša u zadnjih sto godina, kakve li slučajnosti)… HAARP je usko povezan s chemtrailsima (kemijskim tragovima), a vjerojatno će biti i glavno sredstvo za skorašnju realizaciju projekta „Blue Beam“, završnoj fazi sotonskog svjetskog poretka.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime