Građani zaustavili uništavanje bare Reve u Beogradu

0
384

Proteklog vikenda građani su preprečili pristup dovozu građevinskog šuta kojim je zatrpavano zaštićeno područje na levoj strani Dunava

Foto: Vladimir Simović

Nekoliko desetina komšija i aktivista u petak je onemogućilo pristup kamionima koji su svakodnevnim istovarivanjem tona građevinskog otpada pretili da potpuno devastiraju baru Revu. U nedelju je na istoj lokaciji organizovan protestni skup i sastanak udruženja za zaštitu životne sredine, nakon koga su građani u protestnoj akciji deo otpada u vrećama isporučili ispred gradske skupštine.

Njihova poruka je da zatrpavanje bare Reve mora prestati i da se ona ne sme pretvarati u deponiju građevinskog otpada.

Bara Reva je prirodno stanište na levoj obali Dunava, udaljeno desetak kilometara od centra Beograda. Dom je preko 300 biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i mnoge zaštićene, a u njoj se gnezdi i retki orao belorepan, zbog čega spada u međunarodno prepoznata IBA područja.

Po mišljenju stručnjaka bara Reva zaslužuje viši stepen zaštite. Umesto toga, njom se neadekvatno upravlja u dužem periodu, a šutom se intenzivno zatrpava od avgusta prošle godine. Naročito ugrožena je postala od kada su gradske vlasti ovde isplanirale takozvano „postrojenje za tretman, odnosno skladištenje i ponovno iskorišćenje neopasnog građevinskog otpada“ koje JKP „Gradska čistoća“ gradi za potrebe Grada Beograda.

Kako svedoče očevici, desetine kamiona svakodnevno istovaruju šut, trajno devastirajući područje i ugrožavajući živi svet u njemu. Na obali je već posečeno desetine stabala, a planirano je i dalje nasipanje i raščišćavanje terena. Aktuelno se deponija prostire na 30ha, a u planu je da se proširi na čak 80.

Udruženja za zaštitu životne sredine višekratno su alarmirala javnost i nadležne. Od potonjih nisu naišli na razumevanje. Po oceni gradskih vlasti sporna dešavanja su formalno legitimna i ne izlaze iz okvira planske dokumentacije.

Tako se u ovih dana izdatom saopštenju Sekretarijata za zaštitu životne sredine objašnjava da se nasipanje terena i istovarivanje šuta sprovodi u skladu sa Rešenjem o privremenoj građevinskoj dozvoli koje je u januaru izdao Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove Gradske uprave Grada Beograda. Samo postrojenje, konstatuje se, gradi se „u funkciji pripreme agregata za nasipanje buduće Slobodne zone Beograda“, na za to predviđenoj lokaciji.

Da Vas podsetimo:  Nikada otvorena, preskupa fabrika vakcina u Zemunu: Ćorak obavijen misterijom

Iz Sekretarijata u saopštenju tvrde i da se postrojenje gradi da bi se suzbila pojava divljih deponija građevinskog otpada, u skladu sa principima održivog razvoja i vodeći računa o životnoj sredini.

Za aktiviste i lokalno stanovništvo to nije dovoljno.

Foto: Vladimir Simović

Zato su u petak blokirali pristup kamionima, a u nedelju organizovali protestni skup i sastanak ekoloških udruženja. Inicijatori blokade su lokalne organizacije sa leve obale Dunava: UG Bela čaplja, UG Kotež i UG Komšija, a pridružili su im se Združene inicijative i pokreti, ORSP, inicijativa Pravo na vodu, Savski nasip, Blok 70 – zajednička akcija, inicijativa Odbranimo Teslu, Građanske inicijative, Novi optimizam, pokret Solidarnost, Internet radnici Srbije i mnoge druge.

Na dalje protestne akcije su se odlučili da bi na problem skrenuli pažnju rukovodstva grada, koje se, kako kažu, nije obratilo građanima povodom blokade, niti odgovorilo na njihove zahteve.

„Blokada traje od petka bez ikakve reakcije gradske uprave. Zato su se aktivisti odlučili da pokupe deo otpada i odnesu ga pred vrata Skupštine Grada Beograda.“

Zabrinute komšije i aktivisti su najavili nastavak blokada do ispunjenja njihovih zahteva i pozvali građane da im se pridruže u što većem broju.

Izvor: Mašina

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime