Gruzija kao opomena Srbiji šta je čeka ako pokuša da primeni norme zakona SAD o stranim agentima

0
132

OPOMENA-PRETNjA STIGLA JE IZ IZ VAŠINGTONA I BRISELA, A NE IZ MOSKVE I PEKINGA

Vašington (Foto: Vikipedija1

* Parlament Gruzije usvojio nacrt zakona „O transparentnosti stranog uticaja“, a planirao i drugi – „O registraciji stranih agenata“. Slični su, ali među njima postoje razlike. Prvi je mekši, a zovu ga i „gruzijskim“. U skladu sa njim, za agenta stranog uticaja može proglašeno samo pravno lice ako više od 20 odsto prihoda ostvaruje iz inostranstva. Drugi nacrt zakona u Tbilisiju zovu i „američkim“ jer je blizak zakonu SAD o registraciji stranih agenata, usvojenom 1938. godine koji je još uvek na snazi. On se odnosi i na pojedince i dsozvoljava i krivičnu odgovornost

* Povod za pobunu bila je mekša – gruzijska verzija. Vlast je unapred saopštila da usvojiti oba, pa ih proslediti Venecijanskoj komisiji Saveta Evrope da ona proceni koji je demokratskiji. Uprkos tome, neko je pristalice Gruzije sa stranom agenturom organizovao i izveo na ulice. Sa parolom „Ne ruskom zakonu!“

* Zvanični Vašington i Brisel odmah su stali na stranu demonstranata, upozoravajući Tbilisi da će – usvoji li zakon o stranim agentima – ugroziti svoj „evropski put“ i odnose sa SAD i celim Zapadom. Tako je Zapad Gruzinima otvoreno poručio: ne dirajte naše agente

* Sjedinjene Države zapretile su Gruziji kaznenim merama zbog namere da usvoji zakon o stranim agentima koji je mnogo mekši od onog koji je na snazi u Americi. Neverovatna logika! Po principu: što je dozvoljeno Vašingtonu nije dozvoljeno Tbilisiju!

______________________________________________________

GRUZIJU potresao talas protesta koji se digao nakon što je njen parlament prihvatio nacrt zakona o stranim agentima.

Oni koji vole strane agente ili su to sami – okupili su se ispred zgrade parlamenta na Aveniji Rustaveli. Bilo ih je prvog dana nekoliko stotina, potom – više hiljada.

Da Vas podsetimo:  „Loših 100 čine Srbiji zlo...“ (2)

Povredili su pedesetak policajaca, a oni su „rasturili skup“, koristeći i suzavac, i priveli 66 demonstranata, uključujući nekoliko lidera opozicije.

Usledio je novi protest, a predsednica Gruzije, Salome Zurabišvili, podržala je zahteve opozicije i demonstranata.

To je bio svojevrsni detonator iako je Gruzija parlamentarna republika, u kojoj realna i glavna vlast pripada premijeru i vladi.

Pobuna u Tbilisiju izbila je, zapravo, protiv dva zakonska predloga odjednom, a sada njeni učesnici traže – ostavku vlade.

Prvi nacrt je „O transparentnosti stranog uticaja“, a drugi „O registraciji stranih agenata“. Slični su, ali među njima postoje razlike.

Prvi je mekši, a zovu ga i „gruzijskim“. U skladu sa njim, za agenta stranog uticaja može proglašeno samo pravno lice ako više od 20 odsto prihoda ostvaruje iz inostranstva.

Drugi nacrt zakona u Tbilisiju zovu i „američkim“ jer je blizak zakonu SAD o registraciji stranih agenata FARA, usvojenom 1938. godine koji je još uvek na snazi. On se odnosi i na pojedince.

Razlika među njima je i u tome što „gruzijski“ zakon o stranim agentima predviđa samo administrativne kazne, a „američki“ i krivičnu odgovornost.

Povod za pobunu bila je mekša – gruzijska verzija.

Vlast je unapred saopštila da usvojiti oba, pa ih proslediti Venecijanskoj komisiji Saveta Evrope da ona proceni koji je demokratskiji.

Uprkos tome, neko je pristalice Gruzije sa stranom agenturom organizovao i izveo na ulice. Sa parolom „Ne ruskom zakonu!“

Zvanični Vašington i Brisel odmah su stali na stranu demonstranata, upozoravajući Tbilisi da će – usvoji li zakon o stranim agentima – ugroziti svoj „evropski put“ i odnose sa SAD i celim Zapadom.

Tako je Zapad Gruzinima otvoreno poručio: ne dirajte naše agente.

Dodatnu pikantnost situaciji dala je okolnost da je Salome Zurabišvili ustala protiv oba nacrta zakona, odnosno – otvoreno stala na stranu demonstranata, iz Njujorka. Stojeći pored Statue slobode, gde je dala izjavu nakon zasedanja Komisije UN za status žena.

Da Vas podsetimo:  Da li je kriv samo onaj ko je povukao oroz?

Zurabišvili ima 70 godina. Rođena je i odrasla u Francuskoj, školovala se u Francuskoj i SAD, gradila karijeru u francuskom Ministarstvu spoljnih poslova i stigla da postane francuski ambasador u Gruziji.

Godinu dana nakon njenog dolaska u Tbilisi – u martu 2004. – Mihail Sakašvili, tadašnji predsednik Gruzije, dao joj je funkciju ministra spoljnih poslova.

Ona je nastupila kao marioneta Vašingtona i Brisela, dakle – očekivano.

Jedino se nije usudila da – poput Stejt departmana – svojoj zemlji preti sankcijama.

Sve u svemu, Sjedinjene Države zapretile su Gruziji kaznenim merama zbog namere da usvoji zakon o stranim agentima koji je mnogo mekši od onog koji je na snazi u Americi.

Neverovatna logika! Po principu: što je dozvoljeno Vašingtonu nije dozvoljeno Tbilisiju!

Drugim rečima: zemlje poput Gruzije moraju znati gde im je mesto. I biti njime zadovoljne.

Gruzija sada već zna: naterali su njen parlament da o mekšem zakonu ponovo glasa. I: već je odbacio ono što je pre neki dan većinski izglasao…

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime