Intervju sa Đorđem Bojanićem, glavnim urednikom portala „Srpska istorija“

0
121

– Kako je nastao portal srpskaistorija.com i šta Vas je pokrenulo da započnete taj projekat?

Portal „Srpska istorija“ nastao je kao plod dugogodišnjeg rada, iskustva i pre svega, osećaja odgovornosti. Više od 27. godina radim u prosveti kao profesor istorije i već više od decenije ukazujem na brojne probleme, propuste i nedovoljno osvetljene teme u našoj istoriografiji. Upravo iz te potrebe rodila se ideja da se formira jedan portal koji će se baviti isključivo srpskom istorijom, zasnovanom na argumentovanim činjenicama, izvorima i nacionalno odgovornom pristupu.

– Koliko je bilo teško održati takav projekat bez komercijalne podrške?

Iskreno, nije bilo lako, ali kada nešto radite iz ljubavi, onda prepreke postaju izazovi. Ovaj sajt nikada nije bio komercijalan niti profitabilan. Sav rad je uložen bez materijalne koristi, iz srca, duše i ljubavi prema srpskom rodu. Upravo ta iskrenost je prepoznata, što potvrđuje i podrška koju smo dobili od brojnih istaknutih pojedinaca koji su pismeno stali iza našeg rada.

– Pored portala, bavite se i dokumentarnim filmovima. Koliko je to važan deo Vašeg rada?

Veoma važan. Smatram da istorija ne treba da ostane samo u knjigama i kroz kolumne i opaske i tekstova na portalu, već da mora da bude približena narodu i mladima kroz različite forme. Režirao sam više dokumentarnih filmova kao što su „Duboka dolina“, „Stradanje monaha u manastiru Miholjska Prevlaka“ i „Prvi srpski vladar Sveti Jovan Vladimir“.

U saranji sa đakonom i veroučiteljom Dejanom Jovanovićem nastali su filmovi „Košare“, „Stazama Svetog Vasilija Ostroškog“, „Tri sićevačke ikone“, „Zejtinlik“.Posebno bih izdvojio film „Košare“, koji je odobren od strane Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja, što mu daje i obrazovni značaj.U toku je i izrada dokumentarnog filma STRADANjE SRPSKOG NARODA U 20.VEKU… urađena su i tri trejlera za taj film.Naglasio bih i da sam bio saradnik na filmova od velikog nacionalnog značaja: ,,STRADANjE SRBA U KARAŠJOKU“ i ,,33 ANĐELA“.

Da Vas podsetimo:  Trebaju li Zvezdi i Partizanu strani košarkaši?

– Autor ste i više knjiga. Koje biste izdvojili kao najznačajnije?

Svaka knjiga nosi deo mene i mog rada i moje nadogradnje, ali bih izdvojio:

„Srpska istorija“ (dopunjeno izdanje),

„Srpsko-ruski bratski odnosi“ koju sam napisao zajedno sa publicistom Zoricom Peleš,

„Stradanja i žrtve srpskog naroda u 20. veku“,

„Kako da očuvamo rodoljublje u Srbiji“.

Trenutno je u pripremi i knjiga „Putokazi kroz srpsku istoriju“, koja predstavlja krunu jednog dugogodišnjeg rada i koja čeka da uđe u štampariju.

– Vaš rad nije ograničen samo na Srbiju. Poznata je i saradnja sa ruskim školama.

Da, ta saradnja traje više od decenije i predstavlja jedan od najlepših segmenata mog rada u prosveti. Kroz zajedničke projekte iz istorije i veronauke, učenici iz Srbije i Rusije povezuju se kroz zajedničko nasleđe, veru i tradiciju kroz različite teme iz kojih su nastali preko dvadeset dokumentarnih filmova sa učenicima.Učestvovao sam i na naučnim konferencijama u Rusiji, uključujući i međunarodnu konferenciju u Ivanovu, gde je moj rad uvršten u naučni zbornik.

– Koliko je važno negovati rodoljublje kroz obrazovanje?

To je suštinsko pitanje. Bez svesti o sopstvenom identitetu, narod gubi pravac. Rodoljublje nije parola, već način života i odgovornost. Upravo zato sam i napisao knjigu „Kako da očuvamo rodoljublje u Srbiji“.Škola mora da bude mesto gde se ne uče samo činjenice, već i vrednosti… vera, tradicija, istorijsko pamćenje i poštovanje predaka. To je duh Svetosavlja kojem težimo.

– Pored portala „Srpska istorija“, vodite i obrazovni blog?

Da, autor sam i bloga „Predmet istorija“ pri OŠ „Bubanjski heroji“ u Nišu. Taj blog je nastao kao potreba da se učenicima približi i olakša gradivo na savremeniji način, ali i da se istorija učini lakšom za učenje, naravno uvak je osnova udžbenik, a ovo je nadogradnja i suština.

Da Vas podsetimo:  Srpski internet u rukama Britanaca?

– Šta biste poručili čitaocima i mladim generacijama?

Da čitaju, da istražuju i da ne prihvataju ništa zdravo za gotovo. Da vole svoju istoriju, jer bez nje nema ni budućnosti. I najvažnije da ostanu verni svom identitetu, veri i narodu. Jer narod koji zaboravi svoje korene, gubi i svoje postojanje.

*Ovaj intervju predstavlja svedočanstvo jednog istrajnog, rodoljubivog i prosvetiteljskog rada, utemeljenog u znanju, veri i ljubavi prema srpskom narodu.

 

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime