Između Srbije i Švedske (2)

4
4751

Posle položenog kursa SFI (švedski za strance) prihvatila sam volonterski rad pomoćnog učitelja u Osnovnoj školi u selu Knyslige. Posle pola godine isprečio se problem u obliku produžetka vize, zbog kojeg se vraćam u Srbiju, ali sa avio-paketom od dvadeset kilograma švedskih knjiga i enciklopedija.

svedska_srbijaU Švedskoj sam bila od 1997 – 2001, ali pri povratku u Srbiju više nisam u stanju da razmišljam srpski već švedski. Ne iz mode već zbog toga što sam već imala čitavu knjgu beleški o srpsko švedskom jeziku.

Završen je jedan period koji je za mene bio veoma koristan i zabavan. Ali dete je rođeno i valjalo je ljuljati ga, kako govori naš srpski narod.

Sve to što mi se tada događalo, ili bolje reći sve od kad sam se rodila pa do sada bilo je pod kontrolom božje promisli. Ja to spuštam na nivo bajke. Bog bira osobu koja će otići u Švedku i rešiti sve probleme koji će se pred tom osobom pojaviti i tamo pronaći zamršenu pređu jezika i uspeti da je odmrsi i Srbima donese znanje. Zagonetka je razrešena, ali ona nije samo srpski problem, već problem koji postoji od Adama i Eve i od njihovog plemena. Kod nas postoji ovakva zagonetka:

Zakukuljeno; zamumuljeno; zadevećeno; zadesećeno; i niko ga ne može  otkukuljiti, odmumuljiti, samo onaj ko ga je zakukuljio, odmumuljio, zadevetio, zadesetio. (Rešenje zagonetke je: ključ i katanac)

Srbi su Goti

kaže u svom „Letopisu“ Pop Dukljanin u XII-om veku.

Tu tvrdnju nije mogao nikako od istoričara da potvrdi niti da odbaci.

Jedini koji je pokušao da tu zagonetku reši bio je Konstantina Nikolajević(1821 – 1877). Njegova knjiga: „Prvi vekovi srpske istorije“ doživela je izdanje tek 2001. godine.

On je bio istoričar i znao je dobro srpsku prošlost, služio se grčkim i latinskim jezikom, sakupljao je lična imena, nazive mesta, ali nije stigao da svoje zapažanje sredi jer je

ali sve to nije

Reč gåta u švedskom je:

gåta, gåtan; gåtor(im) – zagonetka, a naša reč: zagonetka napisana na švedskom kazuje: sa gå nät kö (s = z)

Zagonetka – gåta

Naša reč: zagonetka kazuje na švedskom: sa gå nät kö

sägger/ sa ili sade/ sagt/ säg!/ säg/ säga(gl) – reći, kazati (s =z)

går/ gick/ gått/ gå(gl) – hodati, ići

nät, nätet; näter(im) – mreža, nec

kö, kön; köar(im.) – red, rep

Rečima: sa gå nät kö – čovek upozorava da u njegovom pitanju postoji mreža zamka, koju treba izbeći, odnosno odgonetnuti zagonetku. Rad na odgonetanju porekla našeg jezika je sveden na ove reči.

„Zakukuljeno, zamumuljeno, zadevećeno, zadesećeno.

I niko ga ne može otkukuljiti odmumuljiti

samo onaj ko ga je zakukuljio zamumuljio, zadevetio, zadesetio“.

Oni koji čitaju na internetu pronašli su da Srbi imaju iste gene sa Šveđanima, ali da srpski geni imaju znake starije od švedskih, kažu mi da sledeći tu istinu u jeziku, onda treba da smo mi dvaoci jezika Švedjanima!?

Ja tvrdim suprotno uzimajući najsvežije primere iz današnjeg života. Ako uzmemo Srbina koji se na početku dvadesetog veka odselio u Ameriku. On je možda do sada pokojni, ali iza njega su ostali njegovi potomci – sin, unuci koji više ne govore srpski, ali nose gene svoga dede Srbina. Znači deda je došao u Ameriku naučio ili nije engleski, ali su sin i unuci prešli na engleski jezik. Oni su danas Amerikanci sa srpskim poreklom, a njihova deca će, možda zaboraviti potpuno srpski i ako se desi da se vrate, onda će učiti srpski na kursevima za jezike. Šveđani su kako genetika kaže bili na Balkanu u doba naseljavanja, ali se njihov jezik „izdrobio“ u nekom većinskom narodu i „obojio“ svojom bojom jezik većinskog naroda u kome su živeli. Pristizanjem novih doseljenika iz nordijskog jezičkog područja srpski jezik se umnožavao. U vreme kada je napravljen popis srpskih reči i kada su se škole umnožile, napravljen je i standarni rečnik ovog naroda. Narod je govorio: Dobro je što sam te potrefio, ali u književnosti je to bila suvišna reč jer se već koristila reč: susreo.

Da Vas podsetimo:  Lajk, šer pa u zatvor

Moja majka je bila nepismena. Od nas dece je naučila da se potpisuje. Ali ona je „sve znala“ i u sat i u kantar se razumela. U svom rečniku koji je donela iz svog rodnaog sela Bukoviće kod Kraljeva, imala je i reč medjer koju je ovako koristila kad me je grdila: „Medjer, Jelo ti ništa ne znaš!“

Ja sam to u sebi „prevodila“ sa rečju: medjed, medved, a kad sam je pitala šta to znači, odgovorila je da se to tako govorilo. Znači ni sama nije razumela značenje, ali je prepoznavala situaciju kada tu reč treba reći.

U švedskom rečniku reč medger:

medger/ medgav/ gedgett (ili medgivit)/ medge(gl) – priznati, saglasiti se (dg = đ)

To znači da mi je majka govorila da priznam/ medger da ništa ne znam.

Tako razapeta Nemojte da pogrešno shvatite Šveđani ne razmišljaju nerealno, već nekako potpunije i liberalnije sagledavaju probleme, svojim postupcima priznaju da su ljudi, a ne Bogovi, jer kad nisi Bog moraš da jedeš i moraš svarenu hranu i da izbaciš! U skladu sa tim, Šveđani na najprometnijem i najvidljivijem mestu u centru grada, sagrade nužnik, lepu ukrašenu kućicu, odnosno klozet, odnosno wattenkloset(wc). Stigla te nužda i ti se vrtiš levo – desno da na brzinu rešiš problem, ubaciš metalni novčić i rešiš problem, gotovo! Nekako sve se menja u čoveku kada ovakvim i sličnim postupcima prizna da je ljudsko biće i da nije Bog. A kod nas u Srbiji, svi su već odavno postali Bogovi, onda kada su izuli kaljave opanke i obuli cipele. Onda su kao novoformirani Bogovi počeli da iza sebe ostavljaju nered i da se gade seljaka, ali ipak seljak se usteže da baca plastičnu ambalažu po polju jer zna da će mu to smetati kad kosi travu ili ore njivu. Gradski čovek nema njivu, njegovo je samo do njegovih prozora i vrata.

I nekako život se vrti oko toga – jesi Bog, nisi Bog! Ja sam te rodila, ja ću te i ubiti, kaže u besu Srpkinja svom detetu pritisnuta i sama jadom i čemerom u svojoj ljudskoj nemoći, u surovom društvu oko sebe. Tako govori Bog: ”Ja sam Bog tvoj i nemoj imati drugih bogova sem mene” – kaže se u Bibliji, a čovek u snazi pun hormona, zamišlja sebe večitog u ulozi svemoćnog Boga i gazi ispred sebe nemoćne crve.

Kako da se ON menja kada je ON Bog, a njemu je sve dozvoljeno.

Bog

Koliko ljudi i koliko nacija, a svi imaju jednog Boga i svi imaju različita imena za svoga Boga, a najstrašnije je to što niko sem Nordijaca ne znaju šta znači njihova reč kojom nazivaju Boga.

Da Vas podsetimo:  Uhapšena žena koja je pokušala da spreči spaljivanje Kurana u Stokholmu

U švedskom jeziku Bog je Gud, ali i

god, gott, goda(pridev) – dobar.

Sve što je dobro dolazi od Boga/ Gud.

U švedskom jeziku glasovi ”o” i ”u”, u mnogim rečima se pišu kao ”o”, a izgovaraju kao”u”.

Kod nas se, u dečjem govoru, za prasence kaže da je guda.

Naša reč: Bog je nastala od švedske reči: bok.

bokknjiga, ali i reč: bok bukva(drvo). Ove dve reči medjusobno se razlikuju samo ako su u množini. (k = g)

  1. bok, boken; bokar(im) – bukva
  2. bok, boken; böker(im) – knjiga

Od starijih sam slušala ovakvu priču odakle potiče njihov lep rukopis.

Čovek se seća detinjstva i kaže: ”nedeljom majka ceđom (skuva se pepeo i procedi) dobro oriba naš sto. Kada se sto osuši sedamo sa ocem na klupe , otac uzima olovku u ruke i na stolu piše reći. Moja braća i ja se utrkujemo ko će lepše da prepiše ono što je otac napisao. Kad ispišemo ceo sto, majka dolazi sa ceđom i četkom i oriba i opere sve što smo napisali, pauza, vreme je ručku.”

Drvo bukve se lepo cepa, a i pri ruci je. Po glatkom  bukovom drvetu lepo se piše. U Rusiji su pronašli staru knjigu koja je pisana na brezovim daščicama premazanim voskom. Tu knjigu su nazvali ”Velesova knjiga” po Velesu, starom slovenskom bogu. A da li je to stvarno bio bog kazuje nam švedske reči: väl läsa.

väl – prvi deo složene reči, prefiks, koji pojačava značenje reči ispred koje stoji. (Kod nas na primer:

velelepan, Velbužde, veličanstven, a možda väl = bel, beo.)

läser/ läste/ läst/ läs!/ läsa (gl) – čitati, pročitati, studirati

Znači: väl läsa – veoma(mnogo) učiti, čitati, studirati. U priči o ”bogu” Velesu se i kaže da je to bog koji nas je naučio da Bogu prinosumo žrtve od plodova koji smo mi uzgajali, naučio nas je stočarstvu, gajenju žitarica, vinogradarstvu, grnčarstvu, gajenju pčela. Znači onaj koji je prosvećivao narod nije bio bog već možda sveštenik koji govori švedski i stalne reči koje on ponavlja su väl läsa – učite veoma (mnogo) učitete. Ili je to Bog koji je išao po zemlji?

Škola

Kod nas je škola, škola – mesto gde se uči pismenosti i gde se stiču navike. Reč: škola u švedskom jeziku je takođe škola, piše se i izgovara za jednu skalu niže:

skola, skolan; skolor(im) – škola. (sk = š)

Odmah vidite da je ta reč nastala iz švedskog jezika.

ska ili skall/ skule/ skolat/ skola(gl) – hteti; morati

skolahteti, morati = srpski: školaobrazovna ustanova

U našim srpskim tv kvizovima na pitanje odakle dolazi reč škola, odgovor bi bio da je reč došla iz grčkog jezika gde je σκολειόškola. I ono krajnje pitanje koje mora da se postavi kada su u pitanju reči, pitanje sa kojim se direktno uleće u etimologiju, granu lingvističke: A ko ti je to rekao da tako kažeš?

Uvek tražimo izvor informacije koji može da bude iz nekog drugog jezika, ali i taj čovek koji je reč zapamtio garantovano je čuo od ljudi sa severa Evrope i u istraživanju treba ići unatrag do Severnjaka.

Kada uporedite švedki glagol skola sa grčkom rečju σκολειόškola, onda vidite ko je kome davao reči – Grk Šveđaninu ili Šveđanin Grku? Kod Šveđanina skolahteti, morati, a kod Grka σκολειόškola i σκολίωσιςiskrivljenost kičme.

Da Vas podsetimo:  MRAČNE IGRE OKO KOSOVA

Škola je, u stvarnom životu ono što se hoće ili ono što se mora. A ako napišemo grčku reč: σκολειόškola na švedskom to će biti skola i å ili skol i ö.

å, ån, åar (im) manja reka

ö, ön; öar(im) – ostrvo

i(glagolska partikula koja označava nastavak intezivne delatnosti)

i(predlog) – u, na

Ovo ”i” u našem, a i u svim južnoslovenskim jezicima ima značenje veznika u sastavnim rečenicama i reči u nabrajanju. Međutim, u švedskom reč: ”i” ima značenje predloga – u, na.

Ovde se ”otvara” situacija u kojoj govore Šveđanin i Grk. Šveđanin priča o školi na nekom ostrvu, a Grk o školi uopšte. Kod nastanka reči najčešće je u pitanju nesporazum jer onaj ko ne razume ili samo delimično razume reči koje su mu upućene, pamti te reči, ali se drži svojih asocijacija i po njima daje tim rečima značenje.

Reč + asocijacija = reč sa novim značenjem.

U srpskom značenju reč: prosveta označava državnu ustanovu koja brine o organizaciji obrazovanja. A kad postavimo pitanje: Ko je Srbinu rekao da tako nazove ovu ustanovu može da se zauzme autoritetni profesorski stav i da se kaže: Pa to je tako ! i da vas preseče da ne smete dalje da pitate i postidite se.

Ali postoji odgovor, ali mora da se uči ne grčki ili latinski već švedski: pros veta.

prost, prosten, prostar(im) – pop, viši sveštenički čin

vet/ visste/ vetat/ veta(gl) – znati, a tu je i ruska reč: prosveštenije, samo što sadrži u sebi reč: sten – stena i ukazuje na čvrstinu obrazovne organzacije.

Iz sadržaja ovog prevoda vidimo da je Šveđanin razgovarao o nekom popu/prost, svešteniku koji zna/ veta da organizuje školstvo u Srbiji.

Kada se leptir isuviše približi svetlu on izgori. Ja sam se ”neoprezno” približila izvoru jezika koji ja nisam planski tražila. Ovo nije bio slučaj, ovo je bio Božji prst, ovo je bila sudbina, bilo je to premeždanije – razumela sam šta se desilo na Balkanu i gde treba tražiti uzroke sitničarenja i uzroke političkih podela na osnovu jezika Kada Srpkinja koja voli da ide u dubinu jezika dodje među Šveđane i nauči njihov jezik, onda joj se razjasni zašto srpska svastika ima veze sa kukastim krstom(svastika), zašto su kod nas Prečani dolazili iz Prêka, zašto su kod nas i kod Turaka bili panađuri(vašari) i šta je varoš kod nas i kod Mađara, a šta grad i graditi, i zašto su kod nas u svakoj epskoj pesmi iznosili na sto razne đakonije i zašto je bilo sevap dati onome koji moli i mnogo šta drugo sam zapisala i objasnila i poslalla našoj najvišoj srpskoj naučnoj ustanovi – SANU, ali to je bilo 2000.godine, a od onda do sada 2014.iz te ustanove nije stigao nikakav odgovor.

A kao što vidite, osoba koja je ušla u ovakav duel sa rečima nije moguće da se vrati na srpski način razmišljanja, a nije bilo ni potrebno da se vraćam već je trebalo da povučem i izvučem na jedan viši naučni nivo celu naciju, odnosno prvo Akademiju Nauka, koji će za sobom da povuku Srbe i srpsku prosvetu.

Za www.koreni.rs

Jela Mitrović

like-button.net here

wordpress-themes.org here

 

4 KOMENTARA

  1. Nije ništa moglo nastati iz Švedskog već samo obrnuto, razmislite malo o našem jeziku i proučite stari Srpski, lepo ste povezali reči ali zbog paradigme seobe slovena došli na pogršni zaključak. I mi i Šveđani kao i dobar deo evrope nastali od podunavske civilizacije i kako se led otapao tako smo neki smo išli gore, a neki ostali što se može videti po mnogim stvarima najviše jezikom. Samo pratite jezik i videćete koji je jezik ovde stariji.

  2. I1 je dosla sa Balkana/ Huma i ostalo je dosta I1 na Humu.Takodje u Motali je pronadjeno koliko se secam 1000 ili 2000 skeleta sa I2 grupom.Razisli smo se davno mozda pre 3000 godina sa danasnjom I1 grupom.Inace lednici su dolazili sa severa sve do Ceske, pa zivot gore i nije bio moguc.
    Otapanjem smo se sirili sa Huma na ostatak Evrope.
    Itd,itd

  3. ЈЕЛО , ЈЕЛО , јагње моје бело! Боље да се оканеш ћорава посла . Слажем се са Ивониним коментаром . Знате ли да у србском језику реч ГАТКА значи „прича“ и да потиче из САНСКРТА (завршен , савршен) – GAD , GADATI = рећи , нагађати , артикулисати . пренети неком нешто речима , GADIHi = говор , GADAHa = реченица . Овај ваш посао само показује да су домаћи ДИНАРИДИ ХГ И1 после отапања ледника дошли и до Скандинавије .

  4. Kuku, na kojim si ti drogama bila kada si ovo pisala, ili prestani ili promeni dilera, jer zbog tebe i slicnima tebi smo tu gde jesmo. Zao mi je samo sto toliko nestrucna lica mogu svakakve stvari da objave na internetu. Pogledaj malo kartu EVROPE i razmisli kako je ista izgledala pre 3000 godina, pre 5000 godina i dokle su dolazili lednici i koji deo Evrope je bio pogodan za zivot. Inace ovo nikada ne radim ali ovo stvarno nema smisla.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime