Javna preduzeća: Štedimo da bismo plaćali gubitaše?

0
1565

Država već godinama budžetom garantuje zaduživanja javnih preduzeća i ako ne mogu da vrate dug, to na kraju plaćaju građani. Hipotetički, to je isto kao da neko godinama uzima kredit na vaše ime, a da vi o tome ne znate ništa, osim što povremeno dobijete obaveštenje koliko ste dužni. Na kraju, dug koji na vaše ime napravio neko drugi morate vi da platite.

(pixabay.com)Javna preduzeća godinama posluju uglavnom kao gubitaška, dok istovremeno država novcem iz budžeta garantuje za sve njihove dugove koji su nastali do 2015, a zbog neodgovornog poslovanja ili zloupotreba. Na kraju državna garancija ulazi u ukupan javni dug države, a samim tim i dug svih građana.

Hipotetički, to je isto kao da neko godinama uzima kredit na vaše ime, a da vi o tome ne znate ništa, osim što povremeno dobijete obaveštenje koliko ste dužni. Na kraju, dug koji na vaše ime napravio neko drugi morate vi da platite.

Nakon izmena i dopuna Zakona o javnom dugu u 2015, država više ne daje garancije za pokrivanje gubitaka u planiranim budžetima javnih preduzeća, već sada država može da garantuje samo za ulaganja koja planiraju javna preduzeća. Međutim, sva dugovanja koja su imala javna preduzeća, a za koja je garantovala država, ušla su u ukupan javni dug Srbije.

Država – žirant javnim preduzećima

get_imgDržava godinama budžetom garantuje poslovne poteze javnih preduzeća, koja s druge strane u najvećem broju neodgovorno posluju.

Prema zvaničnim podacima koje smo tražili od Ministarstva finansija, trenutno kroz garancije javnim preduzećima država duguje 1,7 milijardi evra

Kao u slučaju kada građani uzimaju kredit, pa im banke traže da novac koji su uzeli bude garantovan nekom hipotekom ili da imaju žiranta koji bi umesto njih izmirio obaveze, tako država garantuje javnim preduzećima da će novac bankama biti vraćen.

Da Vas podsetimo:  Čvrst savez i drugačiji izborni uslovi

Kada je Vladu vodio Mirko Cvetković iz Demokratske stranke, u periodu od te četiri godine njegovog mandata ukupan iznos garancija narastao je za milijardu evra, sa 860 miliona krajem 2008. na 1,87 milijardi evra 2012. Naredne godine, 2013, iznos garancija porastao je za oko 60 miliona evra i dostigao rekordan iznos od 1,93 milijardi. Na čelu Vlade tada je bio Ivica Dačić, a Vladu su činili SPS i SNS. Od 2013. iznos garancija koje država daje preduzećima se postepeno smanjuje, ali i danas čini petinu godišnjeg budžeta Srbije.

Sva ova sredstva se rezervišu u budžetu i postaju deo javnog duga, a građani počinju da otplaćuju dugove javnih preduzeća onog trenutka kada preduzeća nisu više u stanju sama da izmiruju obaveze.

Branko Drčelić: Sredstva za koje je garancije dala Vlada se namenski troše

Direktor Uprave za javni dug Branko Drčelić kaže u razgovoru za Insajder.net da nenamensko trošenje javnih preduzeća ne prelazi u javni dug jer se trošenje sredstava za koje se daju garancije kontroliše.

“Svako javno preduzeće ima svoj menadžment. Taj menadžment ima plan poslovanja koji je usvojila Vlada i oni moraju toga da se drže. Da li se menadžment u potpunosti pridržava toga što je u planu poslovanja, to je stvar kojom se bave neki drugi državni organi i oni će naravno utvrditi ako se smatra da nije bilo namenskog trošenja sredstava. Postoji odgovarajuća materijalna i krivična odgovornost za takve stvari. Ministarstvo finansija jasno zna za ono za šta je data garancija Republike Srbije, ta sredstva se namenski koriste i to građane ne treba da brine”, navodi Drčelić.

Dok štedimo na platama i penzijama finansiramo dugove javnih preduzeća

Da Vas podsetimo:  Ko je Srbiju pretvorio u zemlju kriminala i nasilja?

Prema podacima Ministarstva finansija, država je najviše garantovala do sada najvećim „gubitašima“ – JP Srbijagas, JP Putevi Srbije i Železnice Srbije.

Međutim, dok se garancije date javnim preduzećima smanjuju, ukupan javni dug raste, između ostalog i zbog preuzimanja dugova preduzeća koja su nastala u redovnom poslovanju, a ne samo uzimanjem kredita. Jedan od primera je dug JP Srbijagas od 200 miliona evra za nabavku gasa od NIS-a, nastao u periodu 2011–2013.

Najbolja ilustracija ovog problema je odluka Skupštine Srbije da u javni dug prebaci dugovanja preduzeća Srbijagas od oko 200 miliona evra. Isto se desilo sredinom 2013, kada je JP Putevi Srbije trebalo da isplati dugovanja putarskim preduzećima. U javni dug prešlo je oko 11 miliona evra koje sada plaćaju svi građani Srbije. Ovi dugovi nastajali su za vreme nekoliko vlada Srbije.

Predsednik Fiskalnog saveta: Nagomilan dug Srbijagasa prebačen na građane

Predsednik Fisklanog saveta Pavle Petrović kaže za Insajder.net da se dugovi javnih preduzeća i preduzeća u restrukturiranju godinama prelivaju na državu.

„Veliki primer je Srbijagas i on je ilustracija šireg problema. On je nagomilao milijardu, sada možda i milijardu i dvesta miliona evra duga, koji je prebačen na građane. Sada država za te stare godine plaća dugove 200 miliona evra. To je otprilike koliko bi bilo godišnje smanjenje penzija i plata.“

Odgovarajući na pitanje da li je odgovorno prema građanima da država preuzima ta dugovanja, a da niko zapravo ne odgovara ni za to što je dug toliki, Perović kaže da preduzeća ne bi mogla da se zadužuju bez odluka Vlade.

„To je bilo zajedničko, ali to je tada izgledalo – aha, hajde da samo gurnemo problem jedno godinu-dve unapred jer ovo se zaduži, vi date garanciju, tu nema para“.

Da Vas podsetimo:  O NEZAVISNOSTI SRBIJE

Petrović kaže da su napravljeni planovi da se spreči da ta preduzeća i dalje prave gubitke, što prati i MMF.

Javna preduzeća kao partijski plen

Gubici javnih preduzeća po pravilu se pravdaju padom privrednih aktivnosti, krizom u državi, a zapravo znače priznanje državnih organa da javna preduzeća čiji je osnivač Republika nemaju sposobnost da iz poslovanja vraćaju svoje dugove. Istovremeno, posle svakih izbora javna preduzeća su partijski plen oko kog se vrte dogovori o pravljenju postizbornih koalicija. Insajder.net sutra nastavlja priču o tome kako Vlada Srbije krši zakon koji propisuje da mora biti raspisan konkurs za mesto direktora javnih preduzeća.

insajder.net

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime