Kako je 13.000 gradilišta isto što i 20.000?

0
1197
Fotografija: Fonet/Beoinfo

Početkom oktobra od Ministarstva građevinarstva dobili smo podatke da je u Srbiji trenutno aktivno 13.647 gradilišta. Poslednjeg dana oktobra, kada je predstavljen novi rejting Srbije na Duing biznis listi Svetske banke ministarka Zorana Mihajlović izjavila je da je trenutno aktivnih gradilišta 20.100. Iz resornog ministarstva stiže tumačenje da su i jedni i drugi podaci tačni, iako broj gradilišta nije naglo porastao za oko 6.500.

U danu kada je objavljen novi rejting Srbije na Duing biznis listi ministarka građevinarstva Zorana Mihajlović pohvalila se velikim uspehom zbog uvođenja elektronskih građevinskih dozvola, zahvaljujući čemu je napravljen i najveći skok na ovoj listi.

Tanjug, 31. 10. 2017
“Ponosna sam što mogu da kažem da mi izdajemo građevinsku dozvolu za šest dana u proseku u Beogradu, za pet dana u Srbiji. Ono što jeste rezultat takvih uslova poslovanja jeste činjenica da mi danas imamo u Srbiji oko 20.000 aktivnih gradilišta. Decembra, evo da kažemo novembra 2014. godine bilo ih je oko 500. Danas na teritoriji Srbije, ja mislim da postoji jedan grafikon koji to pokazuje mi imamo 20.500 gradilišta… Aktivna gradilišta… 500 [2014.] i 20.100 [2017. godine].“

Istina je da je uvođenjem elektronskih građevinskih dozvola, procedura značajno skraćena, a uvedena je i Centralna evidencija objedinjenih procedura, pa je mnogo lakše pratiti i koliko brzo se izdaju potrebna dokumenta u čitavom procesu, kao i ukupnu statistiku.

I upravo je ta statistika o broju aktivnih gradilišta privukla našu pažnju. Naime, pre oko 20 dana istraživali smo koliko je aktivnih gradilišta u Beogradu, pošto se taj broj u izjavama različitih funkcionera kretao od 500 do 1.100, kao i šta tačno podrazumevaju aktivna gradilišta.

I upravo smo tada od Ministarstva građevinarstva saobraćaja i infrastrukture dobili podatke o broju aktivnih gradilišta u Srbiji – po mesecima od početka godine. U odgovoru je navedeno da je na dan 9. oktobar u Srbiji bilo 13.647 aktivnih gradilišta:

“Analizom je utvrđeno da je na teritoriji Republike Srbije ukupno podneto 18.772 zahteva za prijavu radova. Od datog broja 15.994 je pozitvno rešeno. Takođe, podneto je 2.752 zahteva za prijem završetka objekta u konstruktivnom smislu, od čega je 2.347 zahtev usvojen. Na osnovu ovih informacija možemo da zaključimo da je u Republici Srbiji trenutno aktivno oko 13.647 gradilišta (15.994-2.347). Dakle, ovaj broj je dobijen kada od ukupnog broja pozitivno rešenih zahteva za prijavu radova oduzmemo ukupan broj usvojenih zahteva za prijem završetka objekta u konstruktivnom smislu”, navedeno je tada u odgovoru ministarstva.

Da Vas podsetimo:  SRBI JOŠ UVIJEK UČE IZ KOMUNISTIČKIH UDžBENIKA: Zapostavljena ili izbrisana slavenosrbska tradicionalna književnost!

Zato nam je pažnju privukla izjava ministarke Mihajlović, koja je izjavila da je sada više od 20.000 aktivnih gradilišta. Mihajlović je pokazala i prezentaciju sa ovim podacima, koja je potom objavljena i na sajtu ministarstva. (prezentaciju u PDF-u pogledajte ovde) Prvo pitanje koje nam je palo na pamet bilo je da li je za samo 20 dana otvoreno oko 6.500 novih gradilišta ili je u pitanju neka greška.

Kada smo uporedili podatke dostavljene Istinomeru 10. oktobra i one objavljene u prezentaciji 31. oktobra, videli smo da se podaci za prva četiri meseca 2017. u potpunosti poklapaju, u broj. Međutim, od maja broj aktivnih gradilišta u prezentaciji koju je pre koji dan pokazivala ministarka Mihajlović značajno je veći od onih koje smo mi prethodno dobili. U septembru je ta razliika ravno 5.000. (videti grafik ispod)

Poređenje podataka koje je ministarstvo dostavilo Istinomeru 10. oktobra i podataka koji su na sajtu ministarstva objavljeni 31. oktobra

Pitali smo ministarstvo kako to da se ovi, i jedni i drugi zvanični podaci o broju aktivnih gradilišta toliko razlikuju i koji su podaci tačni, a koji ne.

Podsećamo da je ministarstvo u julu saopštilo podatke o broju aktivnih gradilišta, kojih je tada bilo 10.576. I tada je korišćena ista metodologija kao i početkom oktobra, kada je ministarstvo dostavilo podatke Istinomeru, prema kojima je broj gradilišta dostigao 13.457.

Međutim, čini se da je ministarstvo u međuvremenu promenilo metodologiju, pa prema najnovijim podacima dostavljenim Istinomeru, broj aktivnih gradilišta u Srbji iznosi 22.013.

Da zanemarimo činjenicu da je to oko 2.000 gradilišta više nego što je rekla ministarka Mihajlović pre samo par dana i da pogledamo kako funkcioniše ova nova računica.

U odgovoru ministarstva navodi se da se u sistemu Centralne evidencije objedinjene procedure nalaze precizni podaci o aktivnim gradilištima, gde su objekti završeni u konstruktivnom smislu. Ta faza u izgradnji obavezno se beleži u sistemu, jer posle toga sledi inspekcijska kontrola, objašnjavaju u ministarstvu. U odgovoru se još navodi da je izgradnja gotova tek kada je završen objekat u celini i povezan na infrastrukturnu mrežu, što je uslov za izdavanje upotrebne dozvole.
“U skladu sa Zakonom, vreme izgradnje objekta je vreme od momenta izdavanja odobrenja za njegovu izgradnju do momenta pribavljanja upotrebne dozvole, a ne vreme fizičkog boravka radnika na objektu. Upotrebna dozvola je akt kojim se dozvoljava upotreba objekta”, navodi se u odgovoru ministarstva.
To znači da za razliku od prethodnog puta kada su u aktivna gradilišta računali samo ona gradilišta koja nisu završena u konstruktivnom smislu, odnosno gradilišta na kojima se na primer rade temelji ili konstrukcija objekta, ovoga puta računaju sve što se gradi, ali i ono što je već izgrađeno ali nema upotrebnu dozvolu. Tako se broj aktivnih gradilišta dobija kada se od broja građevinskih oduzme broj upotrebnih dozvola.
“Ukupno izdatih građevinskih dozvola od početka uvođenja sistema CEOP je 13.249 + 15.828 = 29.077 (ukupan broj izdatih dozvola u 2016. godini i 2017. godini). Ukupno izdatih upotrebnih dozvola od početka uvođenja sistema CEOP je 3.400+ 3.664 =7.064. Ukupno aktivnih gradilišta je 29.077 – 7.064 = 22.013”, zaključuje se u odgovoru ministarstva.
Dakle, najnoviji podaci ministarstva još se više razlikuju od onih prvobitno dostavljenih Istinomeru. Ispostavilo se da i za jednu i za drugu računicu postoji objašnjenje. Međutim, čini se da običan čitalac ili gledalac nikako ne bi mogao biti svestan ovako značajne promene u metodlogiji brojanja gradilišta bez dodatnih tumačenja, što ovde nije bio slučaj. Tako bi se mogao steći utisak da je od letos, kada je ministarstvo objavilo da ima 10.576 gradilišta, taj broj više nego udvostručen.

Da Vas podsetimo:  Novi rezultati: Ogromna većina Srba protiv gašenja ruskih medija, neće u NATO, ne menjaju KiM za EU…

A šta su uopšte aktivna gradilišta? U zakonu zapravo nije definisano šta je to aktivno gradilište. Svako ko čuje ovaj izraz logično bi pomislio da je to mesto na kome se nešto aktivno gradi. Međutim, sada prema tumačenju ministarstva zaključujemo da se u aktivna gradilišta broje i oni objekti koji su završeni u konstruktivnom smislu, ali još nisu dobili upotrebnu dozvolu.

Sledeće logično pitanje jeste i da li se sve deonice autoputa koje su puštene u saobraćaj od 2012. godine do danas računaju u aktivna gradilišta, budući da nijedna deonica još nema upotrebnu dozvolu. Barem prema podacima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture dostavljenim Istinomeru sredinom avgusta ove godine. Prema tim podacima, za sve ove deonice u toku je procedura izdavanja upotrebne dozvole.

Pitali smo ministarstvo i na koji način su dobijeni podaci o 500 aktivnih gradilišta u 2014. godini, koji je citirala ministarka Mihajlović, kao i na koji način je vođena evidencija o broju gradilišta pre uvođenja elektronskih građevinsih dozvola, ali odgovore na ova pitanja nismo dobili.

I ako se sada neko pita koliko je u stvari aktivnih gradilišta u Srbiji, to sa sigurnošću ne možemo da utvrdimo iz najmanje dva razloga. Prvi je što podatke koje iznosi resorna ministarka možemo samo da proverimo na osnovu podataka koje nam dostavlja njeno ministarstvo. Drugi razlog je to što samo ministarstvo drastično menja način računanja, pa se i rezultati značajno razlikuju i ne mogu da se porede.

Jedino je sigurno da sa dužnom pažnjom treba proveravati i zvanične podatke. Iako se to često, kao i u ovom slučaju, pokazuje kao gotovo nemoguće.

Milka Domanović

istinomer.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime