Kakvi su bili srednjovekovni Srbi?

0
366

Srednjovekovni Srbi bili su često opisivani od strane vizantijskih pisaca, ali takođe i od latinskih, ruskih, nemačkih, čak i od persijskih. Srbi su stekli reputaciju lepih, umnih, poštenih, skromnih, osećajnih i nadasve borbenih ljudi. Sve to vrlo brzo nakon doseljavanja na Balkan. U zavisnosti od vrste istorijskih izvora i od vremena u kom su pisani, neki tekstovi su veoma negativni. Oni opisuju Srbe kao divlje i prevrtljive varvare. Neki su pak pozitivni, a neki idu tako daleko da kažu da su Srbi najjači i najlepši narod na svetu. Uz to su ostale sačuvane mnoge zanimljive priče o svakodnevnici naših predaka i o njihovim osobinama. Mnoge osobine mogu da se uoče i kod današnjih Srba.

Teodor Metohit o razmetljivosti Srba i bogatstvu dvorova

Tokom svog puta u Srbiju, čuveni vizantijski veliki logotet Teodor Metohit, ostavio nam je interesantne zapise o svom saputniku Srbinu. Dotični Srbin se hvalio kako je lutao po Mađarskoj i Bugarskoj sve do ruskih ledara, pritom je grdio sve narode sem Srba. Mnogo se razmetao i nije prestajao da priča. Prvi se budio i odmah je uzbunjivao poslugu i vikao na druge. Bio je jak i visok i hvalio se svojom otpornošću na zimu. Jahao je bez kaputa i nosio je sasvim malu kapu. Jedno jutro je nestao. Kada su ga tražili, našli su ga kako boluje. Prehladio se i žalio se kako će umreti. Smirio se dok nije ozdravio, a onda se opet hvalio kako je otporan na zimu.

Metohit takođe opisuje bogatstvo srpskog dvora i gostoljubivost kralja Milutina. Piše kako Srbi imaju dobru kuhinju i kako koriste srebrni pribor za jelo i srebrno posuđe. Nameštaj je bio ukrašen svilom i zlatom, a posluga je pristojna.

Sloveni – snažni, spretni i visoki

Neki od najstarijih izvora govore o Srbima kao o izrazito visokom i jakom narodu, a u jednom zapisu su upoređeni sa medvedima. U 6. veku Prokopije piše da su Sloveni snažni, spretni i visoki. O Slovenima na Balkanu piše da su svi redom riđi i da su neverovatno skromni i gostoprimljivi. Robove tretiraju kao sebi jednake, a svoje sunarodnike cene više nego išta. Sam car Mavrikije se divio veličini zarobljenih Slovena. Kasniji zapisi govore o makedonskim Slovenima da su „svi redom lepi i visoki muškarci i žene“. Za bosanske Slovene humanista Vindek opisuje jedan viteški turnir gde pominje da su oni „visokog stasa, odvažni i srčani u borbi.“ U 11. veku, persijski pesnik Nazir-i-Kusrav hvali lepotu žena sa Balkana.

Da Vas podsetimo:  MIODRAG (13) JE NAJBOLJI MLADI GUSLAR U SRBIJI: Talenat je nasledio od deke, a mlađe sestre su mu najveća podrška!

Opisi srpskih vladara

Što se tiče vladara, svi su opisivani kao visoki i snažni. Solunski arhiepiskop Jevstatije opisuje Stefana Nemanju da je „ne od toliko lakata koliko je priroda ljudima odredila, nego prevazilazeći ih mnogo rastom i veličanstvenim svojim izgledom.“ Jedan savremenik, Filip Mezijer iz Francuske, za cara Dušana kaže da je „najviši na svetu“ i da je vrlo „strašan u licu.“ Stefan Lazarević, Đurađ Branković i njegovi sinovi su svi opisani kao vrlo lepi i krupni ljudi. Francuz Brokijer koji ih je nahvalio, takođe hvali njihove kose i brade, jer je u tom periodu na zapadu brijanje i šišanje bilo standardno, dok je ovde moda bila drugačija – brade su se strastveno negovale. Mantovanski episkop Jovan Antonije opisuje lice despota Stevana Brankovića kao „vanredno ozbiljno i pametno.“

Srpska narav i odnos prema drugima

Srpska narav u zapisima iz srednjeg veka varira, ali najviše su prisutne vrline poput dobroćudnosti i stoičkog pogleda na svet. Srbi su sve muke podnosili tiho i malo su pričali kada treba da se radi ili da se ratuje. Stereotip Slovena i Srba u srednjem veku je bio da je to ratnički narod. Ali postoji zanimljiv tekst Simokata koji kaže da su neki Srbi 591. bili zarobljeni i da su umesto oružja imali gitare. Onda su objašnjavali kako im je rat mrzak i kako samo vole da sviraju i da uživaju. Pradeda čuvenog benediktinskog sveštenika Pavla đakona je 620. bio gladan i izmučen kada ga je u jednom slovenskom selu našla baba. Prema priči, ona ga je krila u kući i hranila ga je dok se nije oporavio. Dušanov savremenik i jedno vreme lični prijatelj, Jovan Kantakuzin tvrdi da su svi Srbi pošteni i da ne drže robove, već ih šalju kućama.

Da Vas podsetimo:  400 GODINA BILA SKRIVENA: Neverovatne činjenice o fresci Belog Anđela iz Mileševe koje verovatno niste znali!

Konstantin Filozof u 15. veku piše da su Srbi „na glasu sa svoje hrabrosti kao niko na svetu. Poslušni su, da im u tome na svetu nema sličnih. Gde je potrebno, brzi su da poslušaju bez mnogo razgovora.“ Takođe piše da su vrlo druželjubivi i milosrdni i da čistoćom svog tela prevazilaze sve narode. On hvali to što Srbi sve međusobno dele, tako da nema siromaha. Slične stvari je tvrdio i Prokopije iz Cezareje u 6. veku koji je rekao za Srbe da su demokratski nastrojeni. Konstantin Filozof nastavlja da piše o poštovanju roditelja među Srbljem i o međusobnom poštovanju i društvenoj jednakosti. Naime, jedan drugog čine višim, jer se nazivaju „gospodinom“ i skidaju kapu, što je u svetu bio običaj samo između sužnjih i gospodara.

Za više izvora o sličnim zanimljivostima, pogledajte radove Stanoja Stanojevića.

Autor: Dragoš Robović

Naslovna fotografija: Narodni muzej Srbije

https://kompasportal.rs/

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime