Ko gleda kroz našu kameru i čita našu poštu?

0
737

Vodič Komiteta za zaštitu novinara pomaže da se zaštitimo u svetu u kome su i naše informacije i naša privatnost „na izvol’te“ hakerima – kako kriminalcima, tako i državnim službama zainteresovanim za kompromitovanje naših tekstova ili nas samih

Osim u nekim centrima za istraživačko novinarstvo, digitalna i ostala (fizička i pravna) bezbednost u ovdašnjim redakcijama ne dobija pažnju ili resurse kakve zaslužuje.

Ako nekome treba uverenje da je digitalna zaštita potrebna, Komitet za zaštitu novinara (Committee to Protect Journalists – CPJ) u svom vodiču za bezbednost novinara nudi da odete na Have I Been Pwned (HIBP) i ukucate svoju elektronsku adresu u pretraživač, koji će vam onda reći da li su vaši podaci, uključujući i lozinke, bili deo nekog velikog hakovanja, odnosno da li ih poseduje još neko osim vas.

Umanjite rizik

S obzirom na to da je, recimo, servis DropBox – koji se dosta upotrebljava u Srbiji – bio hakovan, verovatnoća da ćete se pronaći na HIBP vrlo je velika. A to znači da neko, negde može da „gleda“ kroz vašu kameru, čita vašu poštu, zna gde se krećete, s kim komunicirate…

Upravo bi vodič CPJ mogao biti odlična početna tačka za učenje o osnovama svih vrsta bezbednosti novinara, odnosno svega onoga što možemo da učinimo kako bismo umanjili rizike od upada u naša poslovna i privatna posla, ili možda nešto još ozbiljnije.

Ova publikacija će vam ponoviti osnovne stvari koje možda i znate, ali nije zgoreg da ih obnovite, kao i to da su najbezbedniji računari chromebook,koji svaki put kada ih isključite promene ključ enkripcije sadržaja i zaštite, da su najbezbedniji telefoni i tableti oni koji koriste iOS, podsetiće vas da ne koristite internet kafee, hotelske i sve druge računare koje mnogi nasumično upotrebljavaju, pošto su garantovano puni malvera i samim tim totalno nebezbedni. Ulogujete li se sa jednog od njih na svoj nalog, možete gotovo sigurno računati na to da on više neće biti privatan.

Da Vas podsetimo:  Vučić više od 14 puta zastupljeniji od opozicije u Dnevniku 2 RTS-a u poslednjih 10 meseci

Vodič će vam, zapravo, objasniti kakve opasnosti vrebaju na internetu, ali i u „fizičkom“ svetu, putem sredstava zaštite od svega toga, zajedno sa objašnjenjima o uslovima njihovog korišćenja.

Recimo, najpouzdanije sredstvo zaštite od fizičkog pristupa vašem računaru – Security Key, odnosno neka vrsta USB-a sa šifrom bez koje računar uopšte ne može da se koristi, košta samo dvadesetak dolara i može se kupiti onlajn.

Policija na granici može da zadrži računar

Ako se pitate šta će vam to, možda bi pomogla činjenica da svaka granična policija sveta (pa i naša) sme da zadrži vaš računar nekoliko sati (obično osam) i da radi s njim šta god hoće.

Ako je računar opremljen ovom spravicom, pa vi izvadite USB iz slota, policija će moći samo da ga gleda i nervira se, osim, naravno, ako im sami ne dozvolite da se igraju vašim podacima‚.

Ako i ne putujete baš toliko, sigurno pretražujete internet i blokirate stotine reklama, osim kada vam veb-sajt ne zatraži da odblokirate zaštitu da biste uopšte koristili njihove usluge. Baš reklame su postale jedan od najčešćih nosilaca malvera u poslednjih nekoliko godina i vodič će vas uputiti na uBlock Origin koji će vas na svoj način zaštititi.

Kako zaštititi komunikaciju?

Naravno, čak i ako zaštitite sadržaj komunikacije, sami podaci o tome s kim, kada i koliko komunicirate mogu da ugroze vaše izvore ili da kažu previše o vašim aktivnostima.

Protiv ovoga nema baš mnogo leka kada su telefoni u pitanju, pošto tajne službe rutinski dobijaju podatke od provajdera, ali bar na internetu može nešto da se učini – mnogima poznat enkriptovani pretraživač Tor ima Secure Drop, alat koji temeljno skrembluje upravo podatke o tome ko s kim komunicira.

Da Vas podsetimo:  Istraživanje UNS-a: Polovina novinara smatra da im se položaj pogoršao u proteklih nekoliko godina

Vodič će vam dati i ocenu o bezbednosti appova i programa za komunikaciju koje koristite, pošto postoje i oni koji neće otkriti ništa od vaših podataka nikome bez apsolutne pravne neophodnosti, a i ako to budu prisiljeni da urade, objaviće javno da su morali.

Signal je super, već je dosta popularan i u Srbiji, što je dobro – doskora je bio prilično dobar putokaz za radoznale – ako ga koristiš, znači da nešto imaš da kriješ.

Uostalom, čak i VPN (Virtual Private Network), koji može da predstavlja odličnu zaštitu, ako je od besplatnog ili vrlo jeftinog provajdera, mora da vam bude sumnjiv. Verovatno diluje vaše podatke i od toga živi. Od čega bi inače, ako ne naplaćuje uslugu od vas?

Posetite vodič i pokušajte da unapredite svoju bezbednosnu kulturu i praksu. Bolje je probleme sprečiti, jer je u digitalnom svetu često pitanje mogu li se posledice uspešnog upada u vaš sajber svet uopšte izlečiti.

Branko Čečen
* Autor je direktor Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS)
Izvor: Cenzolovka

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime