Koji bi bio pravi razlog za vanredne izbore?

0
1156

Ne mogu i parlamentarni i gradski izbori u decembru. Samo gradski mogu u decembru. Onda bi u martu naredne godine bili i jedni i drugi. Šanse su 50/50, naglasio je predsednik Srbije i SNS Aleksandar Vučić. Sputnjik donosi odgovore tri analitičara sa po tri razloga ZA i tri razloga PROTIV raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora.

Zoran Panović, programski direktor „Demostat“

ZA

  • Da Aleksandar Vučić mogućnost pada rejtinga preventivno zaustavi i osveži legitimitet vladajuće koalicije.
  • Vernije preslikavanje političke scene tako da bi se stranke takozvane nove opozicije, pre svega Pokret slobodnih građana Saše Jankovića i Narodna stranka Vuka Jeremića, pozicionirale u parlamentu.
  • Otvaranje blokiranog dijaloga u društvu gde bi se, u stvari, unutrašnji dijalog o Kosovu pretvorio u dijalog o društvu, a samim tim bi to bilo pozitivno za srpsko društvo. Mada sumnjam u spremnost da se tako nešto ostvari.

PROTIV

  • To bi bili četvrti parlamentarni izbori u pet godina, što ne deluje baš normalno za zemlju koja sebe predstavlja stabilnom.
  • Ako ne bi doveli do dogovora vlasti i opozicije, u smislu izborne procedure i medija, ne bi bili rešenje nego nastavak agonije.
  • Moguće je da ih opozicija bojkotuje, pa bi sami po sebi postali apsurdni.

Dejan Vuk Stanković, politički analitičar

ZA

  • Kapitalizacija visokog rejtinga SNS. Paralelno s tim čini se da naprednjaci žele i veće učešće u raspodeli moći, odnosno oslobađanje od najvećeg dela, ako ne i svih koalicionih partnera.
  • Stvaranje preduslova za dugoročniju političku stabilnost, jer ukoliko bi bili održani u martu naredne godine onda velikih značajnih izbora kao što su beogradski i republički i predsednički ne bi bili sledeće četiri godine. To je vrlo ozbiljan argument sa stanovišta ne samo stranaka već i države.
  • To je još jedna prilika da se iskoristi prilično konfuzno stanje u opoziciji i da se ona na srednji rok još više politički oslabi ne bi li se onda konfornije i lakše sprovodila vlast.
Da Vas podsetimo:  Đorđe Vukadinović i Dragoslav Bokan: Koja su dva puta pred biračima u Srbiji

Stanković navodi još jedan razlog, a to je legitimitet za donošenje važnih dugoročnih odluka za državu jer će nekoliko meseci koji slede do eventualnih izbora biti meseci u kojima će postati kristalno jasno u kom pravcu će se Srbija politički opredeljivati o Kosovu, regionu, EU, SAD, Rusiji.

PROTIV

  • Nema krize poverenja u Vladu u institucijama sistema, nema vidljivog ozbiljnog političkog sukoba unutar Vlade, nema narušene parlamentarne većine u Skupštini i nema krize poverenja kod građana.
  • Zaustavljaju se određeni društveni reformski procesi, pre svega u oblasti ekonomije, i čestim ponavljanjem izbora politička situacija se prikazuje kao nestabilna.
  • Mogu da dovedu do pojave neke nove političke partije koja bi mogla da poljulja pozicije sadašnjih partija na vlasti, odnosno ne toliko da ih poljulja, ali da se legitimiše kao neka nova politička snaga.

Bojan Klačar, programski direktor „Cesida

ZA

Kad govori o razlozima ZA, Klačar priznaje da objektivno vrlo teško može da nađe suštinski važne razloge. Ako treba za neke da se opredeli, dva razloga su povezana sa stranačkom procenom Srpske napredne stranke.

  • Dobar izborni rezultat SNS kad se spoje beogradski i parlamentarni izbori, a opozicija će na određeni način imati manji manevarski prostor u tom slučaju.
  • Sa raspisivanjem parlamentarnih izbora sledeće godine SNS ima sigurnu vlast do 2022. budući da bi prema redovnom ciklusu tada trebalo da budu i predsednički i parlamentarni i beogradski izbori.
  • Ako mogu da izdvojim jedan razlog koji bi imao smisla iz državnog ugla, to je situacija u kojoj bi eventualno Aleksandar Vučić i SNS izašli sa ozbiljnim predlozima za ustavne promene, pa je potrebna određena vrsta podrške i legitimiteta za njih. Međutim, nisam siguran da će do marta moći da se napravi neki takav predlog.

PROTIV

  • Građani nisu u stanju da pozovu na odgovornost političare za ispunjena ili neispunjena obećanja zato što je toliko česta izborna dinamika i građani ne mogu da prate šta je zapravo izvršna vlast uradila, a šta ne.
  • Vanredni izbori koštaju. S jedne strane, u onoj stavci koja se direktno odnosi na budžet, ali je zapravo veća cena što imamo nekoliko meseci u kojima su manje-više svi i ljudski i tehnički resursi, na ovaj ili na onaj način, u kampanji.
  • Na taj način se zadržava neka vrstu vanredne ili poluvanredne atmosfere u političkom životu u kojoj će se i dalje vrlo malo pričati o politikama i o razvojnim politikama, a mnogo više o uskostranačkim stvarima.
Da Vas podsetimo:  Draža Mihailović ponovo među Srbima

Nenad Zorić

rs.sputniknews.com

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime