Krađe iz budžeta na Kosovu bez posledica

0
965

Tužilaštva Republike Srbije na Kosovu i Metohiji već četiri godine ne funkcionišu jer je republički javni tužilac Zagorka Dolovac „obaveznim uputstvom“ iz juna 2013. godine zabranila tužiocima da postupaju u novim sudskim predmetima i da započinju nove istrage. Sve nove zahteve tužioci su od 14. juna 2013. godine dužni da „čuvaju“ dok se, kako je predviđeno Briselskim sporazumom, pravosudni sistem Srbije ne uključi u kosovski sistem. Pištaljka saznaje da se u tužilaštvima trenutno čuvaju 434 predmeta, a da su neki od njih u međuvremenu i zastareli.

lead-photo-1495807563-Kosovska_MitrovicaTo praktično znači da će svi oni koji na prostoru KiM počine krivična dela za koja se ne ide u pritvor ili ako oštete budžet Republike Srbije, za svoja dela odgovarati tek kada se reši status Kosova i Metohije, ukoliko u međuvremenu postupci za ta krivična dela ne zastare.

Zamenik javnog tužioca i rukovodilac Osnovnog javnog tužilaštva u Kosovskoj Mitrovici Jovo Radović objasnio je da ovo tužilaštvo trenutno samo obavlja „neke dokazne radnje koje zbog efikasnosti traži Beograd“, ali da ne postupa po novim predmetima.

„Kod nas vlada hijerarhija. Mi moramo da postupamo po Obaveznom uputstvu koje nam je stiglo iz Republičkog javnog tužilaštva“, rekao je Radović u telefonskom razgovoru za Pištaljku.

Kako tvrde iz Osnovnog javnog tužilaštva u Kosovskoj Mitrovici, niko od zamenika tužilaca nije integrisan u kosovske institucije. Građani Srbije plaćaju čak 13 zamenika koji se bave „čuvanjem“ predmeta, a osmoro od njih ni ne živi na Kosovu i Metohiji.

„Nemamo potrebu za toliko zamenika tužioca, jer nemamo posla“, rekao je Jovo Radović.

U Obaveznom uputstvu piše da se javnim tužiocima u Višem javnom tužilaštvu i Osnovnom javnom tužilaštvu u Kosovskoj Mitrovici nalaže da „nove zahteve za sprovođenje istrage ili sudske predmete čuvaju do naknadne dostave i rešenja u okviru pravosudnog sistema Privremenih institucija samouprave u Prištini, te da do 16. jula 2013. godine Misiji vladavine prava Evropske unije na Kosovu „Euleks“ stave na raspolaganje podatke o svim podnescima primljenim pre ovog datuma, uz dužno poštovanje principa zaštite ličnih podataka, uz pomoć „Euleksa“, koje čuvanje predmeta će omogućiti poštovanje rokova dostavljanja predmeta sudu“. Takođe, po Obaveznom uputstvu tužiocima je naloženo da hitne krivične predmete koji bi eventualno bili primljeni nakon 15. jula 2013. godine dostave na nadležnost Euleksu do 1. septembra 2013. godine.

Zamenik tužioca Radović kaže da je uputstvo republičkog tužioca „zbunjujuće“ i dodaje da tužilaštvo sada ne dostavlja Euleksu nikakve podatke.

Da Vas podsetimo:  U NJIHOVU KAFANU DOLAZI CELA SRBIJA: Porodica Milosavljević sa četvoro dece otišla na selo i pokrenula biznis!

„Datum za integraciju pravosudnog sistema stalno se prolongira. Mi sada nikome ne dostavljamo predmete nego ih samo evidentiramo. Praksa je da hitne predmete ispituje Kosovska policija“, rekao je Radović. On je takođe rekao da se predmeti koji nisu hitni, kao i predmeti koji se tiču kršenja zakona na štetu budžeta Srbije, ne rešavaju. „To će biti istraženo kada se institucije uključe u kosovski sistem“, kazao je Radović. U odgovoru Osnovnog javnog tužilaštva u Kosovskoj Mitrovici piše: „Hitnim predmetima se smatraju pritvorski predmeti“.

Neki od ovih predmeta međutim nikada neće biti ispitani. To potvrđuje činjenica da su do sada u tom tužilaštvu zastarela četiri krivična predmeta.

„U 2017. godini ne preti zastarevanje po drugim predmetima“, piše u odgovoru tužilaštva. Do sada u „odgovarajuće upisnike“ Osnovnog javnog tužilaštva u Kosovskoj Mitrovici zavedena su 304 predmeta. Predmeti koje niko na Kosovu i Metohiji ne ispituje su predmeti koji se prijave tužilaštvima u Kosovskoj Mitrovici, a koji nisu hitni. To su kako nam je objašnjeno iz OJT Kosovske Mitrovice predmeti koji se odnose na „krivična dela protiv pravnog saobraćaja, protiv života i tela (konkretno lake telesne povrede) itd.“
Document

Više javno tužilaštvo u Kosovskoj Mitrovici nije želelo da odgovara na pitanja novinara, a podatke su nam dostavili tek posle žalbe koju smo uputili Povereniku. Tako smo saznali da se u evidencijama ovog tužilaštva nalazi ukupno 130 predmeta.

„Više i Osnovno javno tužilaštvo u Kosovskoj Mitrovici, koje je od 01.01.2010. godine nadležno za teritoriju Kosova i Metohije, u svim predmetima postupa u skladu sa već pomenutim Obaveznim uputstvom Republičkog javnog tužioca i sve novoprimljene predmete od 15. jula 2013. godine registruje u svoje upisnike i isti će biti predati u okviru pravnog sistema Privremenih institucija u Prištini“, piše u odgovoru Višeg javnog tužilaštva.

Zbog Obaveznog uputstva VJT Kosovska Mitrovica neće ispitivati ni navode uzbunjivača Ivana Lukića iz Gračanice da njegov nadređeni v.d. direktor Doma zdravlja Gračanica Dejan Milanović prisvaja novac koji pripada zdravstvenoj ustanovi. Tragom prijave uzbunjivača Pištaljka je i saznala da tužilaštva ne rade, jer je Više javno tužilaštvo na navode uzbunjivača odgovorilo da će se predmet čuvati do rešenja pitanja pravnog sistema. „I sa predmetom koji se odnosi na eventualne zloupotrbe i korupciju u Domu zdravlja Gračanica postupljeno je na isti način kao i sa svim drugim predmetima u skladu sa pomenutim uputstvom“, piše u odgovoru koji je Pištaljka kasnije dobila od tužilaštva.

Republički javni tužilac Zagorka Dolovac nije odgovorila na pitanja Pištaljke da li još negde na svetu postoji praksa da se predmeti u tužilaštvu samo „čuvaju“ i šta će se desiti sa predmetima koji će do integracije pravosudnog sistema zastareti. Dolovac nije odgovorila ni na pitanje kako se posle njene odluke da donese Obavezno uputstvo ostvaruje pravna zaštita građana na Kosovu i Metohiji. Na ova pitanja Pištaljci nisu odgovorili ni u Kancelariji za Kosovo i Metohiju ni u Ministarstvu pravde.

Da Vas podsetimo:  UJUTRU STOČARI, POPODNE STOLARI: Pantelići od dva biznisa na selu žive svoj san!

„Vaša pitanja nisu u nadležnosti Kancelarije za Kosovo i Metohiju. Za rad pravosudnih organa nadležni organ državne uprave je Ministarstvo pravde Republike Srbije“, piše u odgovoru Kancelarije za KiM.

Iz službe za informisanje Ministarstva pravde međutim nismo dobili potrebna objašnjenja. „Molimo da se povodom informacija koje su Vam potrebne obratite Državnom veću tužilaca i Republičkom javnom tužilaštvu“, piše u njihovom odgovoru.

Obavezno uputstvo Zagorka Dolovac donela je 14. juna 2013. godine na osnovu zaključka Državnog veća tužilaca koje je doneto istog dana. Pištaljka je od Državnog veća tužilaca tražila i dobila ovaj zaključak. U zaključku je međutim, Republičkom javnom tužiocu Zagorki Dolovac samo preporučeno da izda Obavezno uputstvo. Iz Državnog veća tužilaca nisu hteli da komentarišu ni zaključak ni Obavezno upustvo, a od nekih članova nezvanično smo saznali da za zaključak nisu ni znali dok im Pištaljka taj dokument nije tražila po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja. Kako tvrde, taj zaključak nije doneo sadašnji saziv Veća, već prošli. U prošlom sazivu bio je i tadašnji ministar pravde Nikola Selaković.

Tokom juna 2013. godine Nikola Selaković učestvovao je u tehničkim pregovorima Beograda i Prištine koji su se ticali primene Briselskog sporazuma u oblasti pravosuđa. Briselskim sporazumom i kasnijim tehničkim pregovorima dogovoreno je da sudovi i policija Republike Srbije na Kosovu i Metohiji budu „zatvoreni“, a da se ljudi koji su zaposleni u ovim institucijama integrišu u sistem Kosova.

Istog dana kada je donet Zaključak DVT-a i Obavezno uputstvo kojima je tužiocima zabranjeno da postupaju, započeta je i sednica Visokog saveta sudstva kojoj je prisustvovao i Nikola Selaković i tokom koje je doneta odluka da sudovi Republike Srbije na Kosovu i Metohiji ne rešavaju nove predmete već da ih „evidentiraju i čuvaju“.

„Nikola Selaković, ministar pravde i državne uprave informisao je članove Saveta o razgovorima u okviru tehničkog dijaloga za primenu Prvog sporazuma o principima koji regulišu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i Plana implementacije u oblasti pravosuđa, koji su se održali u Briselu od 11. do 14. juna 2013. godine. U cilju daljeg sprovođenja Sporazuma, predložio je da Visoki savet sudstva u okviru svoje nadležnosti donese odluku kojom će dati smernice Višem sudu u Kosovskoj Mitrovici, Osnovnom sudu u Kosovskoj Mitrovici i Prekršajnom sudu u Kosovskoj Mitrovici u pogledu daljeg postupanja i odlučivanja o u predmetima po svim materijama“, piše u zapisniku sa sednice VSS. Zapisničar na ovoj sednici bila je sadašnja ministarka pravde Nela Kuburović.

Da Vas podsetimo:  Kako je Srbija postala „Smrdija”

Sednica je nakon rasprave prekinuta i nastavljena 17. juna kada je VSS doneo odluku da sudovi na Kosovu i Metohiji imaju nadležnost da postupaju u predmetima koji su započeti pre 15. jula 2013. godine, a da će nove predmete, osim hitnih građanskih predmeta, „čuvati“. U odluci piše da su hitni građanski predmeti: „uređenja ličnih stanja, radni sporovi, smetanje poseda i dr“.

Jedan od iskusnijih srpskih advokata sa Kosova i Metohije Živojin Jokanović rekao je za Pištaljku da sudovi Republike Srbije na Kosovu i Metohiji rade i da on ima nekoliko predmeta koji se vode u ovim sudovima. Takođe je rekao da za Obavezno uputstvo Republičkog javnog tužioca „nikada nije čuo“, ali je objasnio da tužilaštva na Kosovu i Metohije ni ne mogu da rade.

„Na terenu je situacija da sudovi rade poluilegalno, sudije dobijaju pretnje da će biti uhapšene jer krše ustav Kosova. A kada nemate policiju tužilaštvo ne može praktično da radi. Ko može da izvrši nalog za privođenje ako nema policije“, rekao je Jokanović u telefonskom razgovoru.

On kaže da se moralo naći neko rešenje za pravosuđe na Kosovu i Metohiji. „Preporuka je morala biti da se nešto radi“, dodaje Jokanović.

Iako je na Kosovu i Metohiji odlukom Zagorke Dolovac tužiocima zabranjeno da rade, odlukom Visokog saveta sudstva sudijama zabranjeno da sude, odlukom Vlade iz decembra 2013. godine raspuštena policija, Briselski sporazum nije još u potpunosti primenjen.

„Međutim, iako je Beograd u potpunosti izvršio sve preuzete obaveze, neposredno pre dogovorenog dana za integraciju (10. januar), na zahtev EU i inicijativu Prištine je došlo do pomeranja rokova predviđenih za imenovanje sudija i tužilaca i realizaciju pratećih aktivnosti u nadležnosti Prištine, zbog čega je proces implementacije Sporazuma o pravosuđu zaustavljen, bez ikakvog objašnjenja“, piše u Izveštaju o napretku dijaloga Beograda i Prištine iz aprila 2017. godine.

Za sada nije izvesno kada će se i kako pomenuta integracija pravosudnih organa završiti i kada će građani sa Kosova i Metohije ponovo znati kome treba da se obrate za pravnu zaštitu.

Snežana Đurić

www.pistaljka.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime