Kulturne aktivnosti na Beogradskom sajmu pre Aprilskog rata 1941.

0
2151

Kralјevina Jugoslavija radila je na nasipanju i izgradnji Novog Beograda. Predsednik vlade Milan Stojadinović posetio je Novi Beograd pri početku radova. Aprilski rat 1941. prekinuo je rad na nasipanju peskom.

Podignut je aerodrom i fabrika Rogožarski. U Zemunu je bila vazduhoplovna industrija (Ikarus, Zmaj). Podizanjem mosta kralјa Aleksandra omogućeno je povezivanje Beograda sa Zemunom i izgradnja sajma 1937. Sajam je bio povezan sa Beogradom, Zemunom i sa aerodromom. Na sajmu su organizovani saloni automobila, vazduhoplovne izložbe,  … . Priređivane su radio izložbe. (1)  Na sajmu je holandska firma Filips prikazala televizijski prenos 1938. Sem za izložbe tehnike Sajam je imao i druge namene. Na sajmu su organizovane kulturne manifestacije. Potporna zadruga beogradskih novinara priredila je za vreme Vazduhoplovne izložbe (1938) prvi narodni festival većih razmera, na kojem su učestvovali igrači, pevači i svirači iz naroda u narodnoj nošnji. Festival je bio otvoren Rusalijama iz sela Mirovče kod Đevđelije. Zatim su sledile igre iz Lupoglav-Božjakovine, iz Blinskog Kuta, iz Lazaropolјa kod Galičnika. Nastupali su Srbi iz Bjelovara, Baranjci, Paori iz Banata, Ličani iz Babinog Potoka, Moreška sa Korčule (Kumpanija sa Blata na Korčuli). Publika je za 16 večeri folklora pokazala veliko interesovanje i oduševlјenje. (2) Prvi jugoslovenski koncertni festival održan je 10 i 11 aprila 1938. u velikom pavilјonu sajma u Beogradu. Učestvovalo je 210 muzičara, članova Filharmonija u Beogradu, Zagrebu i Ljublјani. Dirigovali su dirigenti tri filharmonije L. Matačić, K. Baranović i N. Štritof. U časopisu „Bratstvo” istaknuto je da je festival pobudio pažnju sve naše kulturne javnosti i da je izražena želјa da jugoslovenski muzički festival postane trajna institucija. (3)

Na beogradskom sajmu održan je 1939. Drugi festival jugoslovenskih narodnih igara i melodija. Za 12 večeri prošle su grupe igrača i pevača iz svih krajeva Jugoslavije. Već prve večeri festivala privukle su publiku, koje je svakim danom bilo sve više, a poslednja 2 dana  u pavilјonu na sajmu  nije bilo mesta. (4) U listu  „Dubrovnik” koji je pisao o festivalu u Beogradu istaknuto je da je teren Beogradskog sajma nekad bio zapušten i pust, a da je posle izgradnje sajma postao ukras Beograda. Proslava stogodišnjice osnivanja prvih pevačkih društava u zemlјi pripremlјena je kao slet pjevačkih društava u Beogradu pod pokrovitelјstvom kneza Pavla. Predviđeno je da će na sletu učestvovati oko 120 pevačkih društava iz svih krajeva Jugoslavije sa preko 8.000 pevača, da na sletu prikažu  stogodišnjicu horskog pevanja u zemlјi. Pored koncerata pojedinačnih društava, predviđeno  je da se održi na sajmištu koncerat, u kome bi učestovalo  8.000 pevača koji bi zajednički otpevali nekoliko kompozicija. (5)   Na sajmu je Glavni zadružni savez priredio 16 juna 1940. Jugoslovensko-bugarsku zadružnu izložbu.

Da Vas podsetimo:  Preispitati prioritete: Da li su Srbiji potrebniji stadioni ili ulaganja u zdravstvo i obrazovanje?

Za Aeroklub kompanija Škoda podigla je na Sajmu 1938. padobranski toranj visok 74 metra. Padobranski toranj bio je najviši u svetu u to vreme. Platforme za skakanje nalazile su se na visinama od 40 i 60 metara. (6)

Sa približavanjem rata Savez Sokola je organizovao predvojničku obuku. Sokolski tečaj za padobranstvo Sokolske Župe Beograd od 26. juna do 26. avgusta 1940. okupio je 250 naraštajaca. Tečaj je pripremio Stručni odbor župe, a vodio zamenik načelnika župe Milan Roksandić. Predavanja su održavana u vežbaonici Saveza Sokola na Terazijama, uveče svakog dana, od 19 do 21 čas, a praktična obuka je vršena na padobranskom tornju na Starom Sajmištu (Novi Beograd). Uvežbavalo se skakanje sa padobranom (7).

U Beogradu je održano zasedanje plenuma Savezne uprave u svečanoj dvorani Saveza Sokola 9 juna 1940. (u zgradi Protokola na Terazijama). Posle sednice Savezne uprave, pošli su svi učesnici sednice na beogradski aerodrom, gde su im, zahvalјujući Aero-klubu, prikazane vežbe spuštanja padobranaca iz aviona. Na aerodromu je bila prisutna i jedna grupa iz četničke organizacije, pa su svi pratili spuštanje naših padobranaca. Nakon toga su pošli do padobranske kule, na sajmištu, gde su im pokazane vežbe u spuštanju padobranom. Tom prilikom se spuštalo i više članova Savezne uprave, sa saveznim načelnikom Ivanom Kovačem na čelu. (8) Sokolsko društvo Zemun-Matica je zajedno sa Prvom vatrogasnom jedriličarskom grupom „Kondor” u Zemunu proslavila Praznik Ujedinjenja 1940. Program proslave sastojao se iz sokolske akademije u Narodnom domu, svečane sokolske sednice održane u sali  Narodnog doma kralјa Aleksandra I i osvećenja triju vazdušnih jedrilica, na dečjem igralištu, ispred Narodnog doma u Zemunu. Jedrilicama su kumovali ministar fizičkog vaspitanja naroda Dušan Pantić, predsednik gradskog poglavarstva grada Beograda Jevrem Tomić i komandant vazduhoplovstva brigadni general Borivoj Mirković. (9) Aprilski rat 1941. prekinuo je gradnju planiranih objekata pri proširenju sajma.

Da Vas podsetimo:  BAKA ZORKA NAJBOGATIJA U SRBIJI: Bog je nagradio velikom porodicom, a sada čeka 20. praunuče!

Za vreme rata u NDH sajam je služio kao logor. Posle rata  na sajmištu su bile smeštene omladinske radne brigade koje su gradile Novi Beograd. Po sećanju Ivana Stojanovića, urednika časopisa „Nove Iskre”, uz akcijaše koji su obavlјali proste radove, radili su nemački ratni zaroblјenici zanatske radove. Dok je građen Novi Beograd u Beogradu je stajala kao ruglo grada tzv. Mitićeva rupa na Slaviji. Tu je pre Drugog svetskog rata industrijalac Mitić planirao da podigne soliter. Ali vlasti Titove Jugoslavije su podizale samo veće celine kao što je bio  Studentski grad, Filmski grad, Pionirski grad, … .

Kralјevina Jugoslavija radila je na nasipanju i izgradnji Novog Beograda. Podizanjem mosta kralјa Aleksandra omogućeno je povezivanje Beograda sa Zemunom i izgradnja sajma 1937. Sem za izložbe tehnike Sajam je imao i druge namene. Na sajmu su organizovane kulturne manifestacije. Za vreme od 1937. do Aprilskog rata 1941.  prostorije Beogradskog sajma su bile otvorene za festivale muzike i narodnih igara. Sa približavanjem rata na padobranskom tornju na Starom Sajmištu  uvežbavani su  skokovi sa padobranom.

Saša Nedelјković

član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

_________________

Napomene:

  1. Al. Orjehov, Zemun, „Radio izložba na I međunarodnom Beogradskom sajmu”,„Jugoslovenski Radio časopis Tesla”, Novi Sad, Oktobar 1937, br. 28, str.1;
  2. Ljubica S. Janković, „Beogradski festival narodnih igara i pesama”, „Vardar XXVII Kalendar Kola Srpskih Sestara za  prostu 1939 godinu”, Beograd, str. 65-69;
  3. „Prvi jugoslovenski koncertni festival”, „Bratstvo”, Osijek, 15 maja 1938, br. 5, str. 92;
  4. „Festival jugoslovenskih narodnih igara i melodija”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 3 juna 1939, br. 22, str. 4;
  5. „Međunarodni sajam u Beogradu”, „Jugoslovenski pjevački slet”, „Dubrovnik”, Dubrovnik, 22 aprila 1939, br. 16, str. 3;
  6. Dušan Babac, „Specijalne jedinice jugoslovenske vojske u Aprilskom ratu“,Beograd, 2006, str. 25;
  7. „Godišnji izveštaj za XX redovnu godišnju skupštinu aprila 1940“, “Oko sokolovo”, Beograd, br. 4, str. 15;
  8. „Na sednici plenuma uprave Saveza sokola K.J. doneti važni zaklјučci za sokolski rad”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 14 juni 1940, br. 24, str. 3, 4;
  9. I.Sedlaček, „Osvećenje triju vazdušnih jedrilica u Zemunu”, „Sokolski glasnik”, Beograd, 6 decembar 1940, br. 49, str. 4;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime