Kulturni život u Dubrovniku za vreme Kralјevine Jugoslavije

0
1722

dubrOd Ujedinjenja 1918. Dubrovnik je bio kulturni centar Primorja.

Sarajevsko pozorište gostovalo je u Bondinom kazalištu u Dubrovniku maja 1921. Izvelo je 22 predstave u Dubrovniku. Dubrovačka štampa, jugoslovenski “Rad”, hrvatska “Narodna Svijest” i srpski “Narod” blagonaklono su pisali o predstavama. Dr. Nikola Andrić, koji je boravio u Dubrovniku, pisao je u zagrebačkim novinama protiv “nacionaliziranja” publike. Kao primer naveo je “Đido” i “Koštanu”. Hrvatska štampa prenela je njegovo pisanje i tražila promenu naziva sarajevskog pozorišta u kazalište, a od narodnog u srpskohrvatsko. Iz pozorišta u Sarajevu su odgovorili da ono ne poznaje razliku između srpskih i hrvatskih pisaca. U Dubrovniku su sem “Đida” i “Koštane” izveli “Šokicu”, “Smrt majke Jugovića” i Nušićevu ”Protekciju”. (1)

Delegacija Spoleka Čehoslovačkih carinskih činovnika posetila je maja 1928. Jugoslaviju. Poseta je bila deo zajedničke akcije za političko, ekonomsko i kulturno zbližavanje naroda Jugoslavije i Čehoslovačke. Bili su srdačno dočekani od vlasti i od naroda, u čemu su prednjačili sokoli. Na stanici u Gružu goste su dočekali predstavnici Trgovačke Obrtničke Komore, Česke Besede i mnogobrojno građanstvo. Pozdravnu reč održali su predstavnik Komore i Česke Besede a u ime carinskih činovnika Vaso V. Piper koji je govorio o vezama dvaju bratskih naroda. Gosti su razgledali lepote Dubrovnika pod vođstvom profesora Marka Murata i Nike Đivanovića. Uvečer priređen je banket od strane Opštine i Trgovačkog Udruženja. Na banketu su bili prisutni predstavnici vojnih i civilnih vlasti i elita grada. Gosti su brodom „Kumanovo“ otputovali za Kotor. (2)

Stanojlo Dimitrijević, urednik „Srpskog Kosova”, posetio je 1930. Dubrovnik na povratku sa Krfa. Plovio je na brodu „Srbin” od Krfa preko Bara do Dubrovnika. U Dubrovniku odseo je u hotelu „Lapad”. Tramvajem je otišao u grad. U pravoslavnoj crkvi upoznali su se sa pretplatnicima „Srpskog Kosova”. Prvi im je prišao sudija Dušan Bašić, upoznao ih i predstavio ostaloj gospodi u crkvi. Posle razgledanja crkve, izašao je u društvu Bašića i Miloša Bobića da obiđe Maticu srpsku u Dubrovniku. Ostao je duže razledajući bogatu biblioteku, u kojoj je zapazio kopiju Miroslavlјevog jevanđelјa. Iz Matice srpske izašao je u srpskom društvu na čašu piva. Tu je sreo starog prijatelјa Milana Tomanovića. Srbi u društvu u kome je bio žalili su se kako ne smeju da srbuju. U Dubrovniku je ostao tri dana. Pregledao je dubrovačke starine i produžio brodom „Karađorđe”za Split. Na njega je Dubrovnik ostavio izvanredan utisak. (3)

Da Vas podsetimo:  Šta je preduzeto kako bi školska godina počela i odvijala se bezbedno?

Sokolsko društvo Tivat priredilo je za učesnike sokolskog tečaja župe Cetinje izlet u Dubrovnik 21. avgusta 1932. brodom “Morava”. Na brod su se ukrcali i sokoli iz Kamenara. Bilo je oko 200 sokola na brodu. Tečajci su želeli da svrate u Cavtat zbog Račićevog mauzoleja, ali su zbog vremena morali odustati od posete Cavtatu. U Dubrovniku masa naroda i sokola slegli su se na obalu da dočekaju sokole iz Tivta. S obale su se uputili u sokolanu. Do podne goste iz Tivta su dubrovački sokoli vodili u obilazak grada. Pregledali su muzej, veći broj crkava, državne škole, kralјevski dvorac, gde su se slikali i sokolanu. Za tečajnike je bio serviran u restoranu obed i večera. Posle podne bio je izlet na Lokrum, gde su ostali na kupanju. Povratili su se u Dubrovnik gde su nastavili posećivanje njegovih znamenitosti. Brodom su se vratili u Tivat. Tečajci sa Cetinja, iz Budve, Podgorice, Andrijevice, Bara, Plava, Novog Pazara, Kosovske Mitrovice, Berana i Boke bili su očarani lepotama Dubrovnika i okoline i želeli su da još jednom posete Dubrovnik. (4)

dubrovnikMatičina osnovna glavnica od 160.000 austrijskih fjorina, bila je u austrijskim obveznicama. Posle propasti Austrije taj novac nije nadoknađen. Tutorstvo srpsko–pravoslavne crkvene opštine u Dubrovniku trudilo se da obnovi rad Matice. Upravni odbor srpsko–pravoslavne crkvene opštine održavao je knjižnicu. Matica Srpska ponovo je otvorena 27. septembra 1936, predavanjem dr. Vladimira Ćorovića „Karađorđev ustanak i Dubrovnik“. Sem predavanja Matica je otvorila kružoke slovenskih jezika, u prvom redu ruskog. Matica Srpska u Dubrovniku svoje svečane sjednice i predavanja priređivala je u prostorijama Dubrovačkog Srpskog Pjevačkog društva „Sloga“. U svečanoj dvorani „Sloge“ Matica je održala predavanja o Ruđeru Boškoviću, Vuku Karadžiću, Puškinu … . Na dan 300–te oblјetnice smrti Điva Frana Gundulića 8 decembra 1938. priredila je svečanu sjednicu, na kojoj je prof. S. Burina održao predavanje o Gunduliću. Dr Henrih Barić, rodom iz Dubrovnika, održao je 1937. predavanje na temu „mentalitet jednog pokolјenja“, u kojem je iznio ulogu predratne Srpske narodne stranke na Primorju. Istakao je da su u toj stranci značajnu ulogu imali Srbi rimokatolici. Oni su „dokazivali da Srpstvo nije vezano isklјučivo s pravoslavlјem“. Profesor univerziteta dr Barić je zatim govorio o porijeklu Dubrovčana od 13. vijeka, „pa je rekao da se dubrovačka vlastela ženila djevojkama iz srpske okoline Dubrovnika“. (5)

Da Vas podsetimo:  Da li znate koliko ljudi u Srbiji DNEVNO umre od kardiovaskularnih bolesti

Prilikom boravka u Dubrovniku 1937. Đura Janković, ministar šuma i ruda posetio je biblioteku Matice Srpske. Nјeno uređenje ostavilo je na njega vrlo lep utisak, potpuno shvatajući kulturni zadatak ove ustanove.(6)

Matica Srpska je decembra 1937. priredila Vukovo veče. Pred elitnom publikom u prostorijama Sloge govorio je profesor Nazečić. Ostale tačke programa ispunjavala je muzika kompozitora Rimski–Korsakova, Rahmanjinova, Grečanina i Šopena. B. Bubalo recitovao je narodnu pesmu “Buna na dahije“. Kao poslednju tačku ženski sokolski naraštaj izveo je ritmičku vežbu. Narodni motivi starosrbijanske pesme uz ritmičku pratnju vežbe te narodnog kola oduševilo je publiku, koja je sa zadovolјstvom pratila i uživala u igri i narodnim nošnjama vežbačica. (7)

Saša Nedelјković, član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

_____________________

Napomene:

1. Borivoje Jevtić, „Deset godina Sarajevskog pozorišta”, Sarajevo 1931, str. 23, 24, 25, 27;
2. „Spomenica na posetu Spoleka …“, “Carinski glasnik”, Beograd, juli–avgust 1928, br. 7/8, str. 203, 246–254;
3. „Na svetlim grobovima junaka i mučeka”, „Srpsko Kosovo”, Skoplјe, 24 maja 1930. god, br. 10-14, str. 57, 58;
4. Laus, „Izlet Tivatskog Sokola i tečajnika u Dubrovnik”, „Sokolski glasnik”, Ljublјana, 8 septembra 1932, br. 36, str. 4;
5. „Ponovni otvor „Matice Srpske u Dubrovniku“, „Dubrovnik“, br. 1, Dubrovnik, 2 februar 1937, str. 2; Nikola Žutić, „Srpstvo, liberalno jugoslavenstvo i hrvatstvo u Dalmaciji 1918–1941 .“, str. 205, Ljetopis Matice srpske u Dubrovniku, Zbornik radova I, Beograd 2010;
6. „Gosp. ministar Đura Janković u Dubrovniku“, „Dubrovnik“, Dubrovnik, 2. oktobar 1937,br. 36, str. 4;
7. „Vukovo veče“, „Dubrovnik“, Dubrovnik 18. decembar 1937,br. 47,str. 4;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime