Lazard u sukobu interesa

0
2374

Firma za finansijske usluge Lazard, savetnik Aerodroma „Nikola Tesla“, mogla bi se naći u sukobu interesa jer je partner francuske kompanije Vinci, potencijalnog kupca beogradskog aerodroma, otkriva Pištaljka.

591-lead-photo-1486202412-Nikola_Tesla_airport_IMG_9217_autor_BjoertvedtNa sajtu Lazarda navedeno je da je Vinci jedan od njihovih partnera, dok u isto vreme Lazardov investicioni fond drži akcije firme Vinci, najveće svetske građevinske kompanije po prihodima i jednog od glavnih koncesionara u saobraćajnoj infrastrukturi.

Konzorcijum na čijem je čelu Lazard Freres SAS, deo kompanije Lazard, izabran je u aprilu prošle godine da savetuje Aerodrom „Nikola Tesla” kako da se razvije putem privatizacije, koncesije ili javno-privatnog partnerstva. Lazardovi podizvođači u ovom poslu – Mott MacDonald Limited, Orrick Herrington & Sutcliffe (Europe) LLP i CMS Rui Pena & Arnaut – takođe su radili sa mogućim kupcima beogradskog aerodroma. Na gotovo identičan način, kompanija Lazard se našla u sukobu interesa i kao savetnik u prodaji Telekoma, o čemu je pisala Pištaljka.

Firma Lazard Freres SAS je zajedno sa podizvođačima Mott MacDonald Limited, Orrick Herrington & Sutcliffe (Europe) LLP/Petrikić & Partneri AOD/CMS Rui Pena & Arnaut i KPMG LLP/KPMG d.o.o. u aprilu 2016. dobila posao vredan 4,5 miliona evra za „menadžersko konsultantske usluge (opšte savetovanje u upravljanju) u cilju izbora savetnika koji će pružiti stručnu pomoć u procesu strateškog razvoja”. Aerodrom se obavezao da će isplatiti 1.277.000 evra naknade za izvršene usluge savetovanja, a 3.225.000 evra je naknada za uspešno izvršenje posla. Mediji su kasnije objavili, što se može zaključiti iz konkursne dokumentacije, da je zapravo reč o savetovanju u privatizaciji Aerodroma.

Nekoliko meseci nakon što je Lazard postao konsultant Aerodroma „Nikola Tesla”, strani mediji su objavili da je konzorcijum koji čine kompanija Vinci, Credit Agricole i Caisse des Dépôts postao većinski vlasnik aerodroma u Lionu. Kompanija Lazard, savetnik beogradskog Aerodroma, u svom izveštaju navodi da je bila savetnik u ovom poslu kupovine aerodroma u Lionu kompanije Vinci, koja se spominje kao jedan od potencijalnih kupaca Aerodroma „Nikola Tesla”. Na ovaj način, Lazard je 2016. godine bio konsultant i beogradskog aerodroma i njenog potencijalnog kupca iz Francuske.

Da Vas podsetimo:  Kako su srpske porodice dobijale koju će slavu slaviti?

Osim kompanije Lazard, u sukobu interesa mogu biti i njeni podizvođači Orrick Herrington & Sutcliffe i CMS Rui Pena & Arnaut koji su savetovali kompaniju Vinci u procesu privatizacije aerodroma u Portugaliji, kao i firma Mott MacDonald koja je bila savetnik kompanije TAV Airports, drugog potencijalnog kupca Aerodroma „Nikola Tesla”.

Međutim, najskandaloznija činjenica u vezi sa ovim slučajem je ta što su predstavnici Aerodroma „Nikola Tesla” uslove za učešće na tenderu napisali tako da se konsultantske aktivnosti kompanije Lazard i njenih podizvođača za jednog od mogućih kupaca Aerodroma uopšte ne vide kao sukob interesa. Ovaj tender je prvobitno raspisan krajem 2015. godine i u uslovima je pisalo da konsultanti, njihovo osoblje i povezana lica ne smeju da rade „za vreme trajanja ovog Ugovora na bilo kojim poslovima ili profesionalnim aktivnostima u zemlji Klijenta koji su u sukobu sa aktivnostima i obavezama koje je Konsultant preuzeo Ugovorom“. Budući da je „zemlja Klijenta“ Republika Srbija, to znači da se „konfliktne aktivnosti“ (ili sukob interesa) mogu dogoditi samo u Srbiji, ali ne i u inostranstvu i to samo za vreme trajanja ugovora. S obzirom na to da nije bilo prihvatljivih ponuda, ovaj tender je obustavljen i raspisan je novi početkom 2016. godine. U novoj konkursnoj dokumentaciji formulacija koja se odnosi na konfliktne aktivnosti glasi: konsultanti, njihovo osoblje i povezana lica „za vreme trajanja ovog Ugovora neće zastupati ili savetovati nijedno drugo lice a u vezi sa predmetom ovog Ugovora, bez prethodnog pisanog odobrenja Klijenta“. Ovaj član u konkursnoj dokumentaciji je kasnije promenjen još jednom i glasi da konsultant „može da pruža profesionalne usluge drugim klijentima u vezi sa predmetom ovog ugovora” ako se primenjuju pravila i procedure Konsultanta o zaštiti poverljivih informacija o klijentu, da članovi tima koji pružaju usluge Aerodromu ne stave na raspolaganje informacije drugim timovima Konsultanta bez saglasnosti Aerodroma i da članovi tima koji obavljaju usluge za Aerodrom ne pružaju usluge drugim klijentima. Na ovaj način je uslovima tendera čak omogućeno da kompanija koja savetuje Aerodrom istovremeno može savetovati kupca Aerodroma u istom procesu privatizacije, a uslov da ne može obavljati poslove koji su u sukobu sa uslugama koje obavljaju za Aerodrom je nestao iz tenderske dokumentacije.

Da Vas podsetimo:  Zašto je inflacija u Srbiji žilavija nego u evrozoni?

Dodatni uslovi za učešće u ovoj nabavci su da je ponuđač realizovao u oblasti finansijskog, tehničkog i poreskog savetovanja više projekata „razvoja aerodroma putem koncesije, javnog privatnog partnerstva ili privatizacije“. Ovaj zahtev je otvorio veliki prostor za sukob interesa jer je konsultant, u skladu sa uslovima tendera, mogao da realizuje projekte razvoja aerodroma upravo za mogućeg kupca Aerodroma „Nikola Tesla”. Ovakvi poslovi sa potencijalnim kupcima Aerodroma, u skladu sa uslovima tendera, tretiraju se kao referenca, a ne kao sukob interesa.

Neki podizvođači firme Lazard u poslu privatizacije Aerodroma već su bili angažovani kao konsultanti za državu Srbiju. Firma Mott MacDonald bila je od 2014-2016. godine angažovana kao konsultant na pripremi plana rekonstrukcije i modernizacije postojeće železničke pruge i konstrukcije nove pruge Beograd-Niš, na deonici Stalać-Đunis. Ovaj projekat je finansirala Evropska komisija, a vrednost projekta je milion i po evra. Radivoje Petrikić, iz advokatske kancelarije Petrikić & Partneri AOD zastupao je, prema pisanju medija, državu Srbiju u sporu oko potraživanja od građevinskog koncerna Alpine i Por, a povodom raskida Ugovora o koncesiji za izgradnju auto-puta Horgoš-Požega. Firma „KPMG d.o.o.“ je, između ostalog, bila angažovana na nadgledanju restrukturiranja Železare Smederevo.

Izmena nabavkeVlada Srbije, Aerodrom „Nikola Tesla“ i kompanija Vinci Airports potpisali su 2014. godine Memorandum o razumevanju o razvoju međunarodnih aerodroma u Srbiji. Kako je preneo portal eKapija, direktor Aerodroma Saša Vlaisavljević je rekao da Vinci Airports treba da uradi „procenu stanja na aerodromu i da na osnovu toga pripremi preliminarni predlog kako bi mogao da izgleda dalji razvoj odnosno proširenje kapaciteta Nikole Tesle. On je naveo i da predlog kompanije Vinci „može poslužiti Vladi Srbije za formiranje stava o proširenju i razvoju aerodroma”. Čini se da direktor Aerodroma ne vidi nikakav problem u tome što potencijalni kupac Aerodroma utiče na formiranje stava Vlade Srbije o razvoju Aerodroma.

Da Vas podsetimo:  Životni standard i kupovna moć u Srbiji 2013-2023: jesmo li zaista u zlatnom dobu?

Prilikom posete francuskog premijera Manuela Valsa Beogradu u novembru 2014. direktor Vinci Airports Nikola Notber rekao je da je ta firma zainteresovana za dugoročno partnerstvo u razvoju beogradskog aerodroma i drugih srpskih aerodroma.

Kompanija Vinci, potencijalni kupac beogradskog Aerodroma, već dugo je poslovno prisutna u Srbiji, a firme u njenom vlasništvu učestvuju u realizaciji nekih od najvećih građevinskih projekata. Firma „Novkol AD“, u vlasništvu kompanije Vinci construction (48%) i tri fizička lica (Miloša Hranisavljevića, Milorada Jankovića i Nikole Višnića), jedna je od izvođača radova na projektu Beograd na vodi, učestvuje u izgradnji hotela Hilton u Beogradu, a bila je i izvođač radova na modernizaciji Rafinerije nafte u Pančevu. Druga firma kompanije Vinci – Freyssinet, koja ima svoj ogranak u Beogradu, od 2009. do danas je radila na velikom broju projekata, između ostalih, kao izvođač radova na autoputu Ljig-Preljina. U vlasništvu Vinci construction SAS je i firma „Inter-most AD“ koja je u stečaju od 2009. godine, a prethodno je bila angažovana na projektima preduzeća „Putevi Srbije”.

Pištaljka je pre godinu dana objavila da se firma Lazard našla u sukobu interesa i kao savetnik u privatizaciji preduzeća „Telekom Srbija“ jer je njen strateški partner jedan od tadašnjih ponuđača za kupovinu Telekoma, investicioni fond Apolo. Kompanija Lazard je zaposlila bivšeg potpredsednika Vlade Srbije Božidara Đelića na mesto direktora pre tri godine.

Sonja Gočanin

PODELI
Prethodni tekstGodina trpljenja
Sledeći tekstEU „mudrovanja“

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime