Lončar radnicima obećava veće plate – kod privatnika

4
1382
fotografija: FoNet/Ministarstvo zdravlja

Uprkos činjenici da ne postoji adekvatan zakonski okvir za to, ministar zdravlja najavio je “prebacivanje” nemedicinskog osoblja iz zdravstvenih ustanova u privatne firme i obećao im veće plate. Mario Reljanović: Obećanje nerealno, deo radnika će ostati bez posla. Sarita Bradaš: Nekim radnicima nakon prelaska iz javnih preduzeća plate su prepolovljene.

Ukoliko se ostvari plan ministra zdravlja Zlatibora Lončara da nemedicinsko osoblje ubuduće ne bude deo zdravstvenog sistema, već da bude angažovano spolja (preko autsorsing usluga), spremači, čistači, portiri, vozači morali bi prvo da budu otpušteni iz javne uprave. Kada ostanu bez posla, ne postoji nikakva garancija da isti ljudi ponovo dobiti posao, a uslovi rada zavisiće od novih poslodavaca.

Naime, najavljujući bolje uslove rada u zdravstvu Lončar je obećao je da će u toku ove godine biti povećane plate medicinarima – lekarima, sestrama i tehničarima. Istovremeno je obelodanio da za nemedicinsko osoblje ima nešto drugačiji plan. Smislio je, kako tvrdi, da se svi oni koji nisu medicinari prebace u firme koje će zdravstvene ustanove angažovati za obavljanje posebnih poslova.

“Što se tiče nemedicinskog osoblja, čistači i oni koji rade na drugim poslovima, angažovaćemo firme koje se time bave i automatski ih prebaciti u njih, jer su tamo veće plate”, kazao je Lončar.

Ministar Lončar nije otkrio pojedinosti svog plana za nemedicinsko osoblje zaposleno u zdravstvu, a iza najave su ostala brojna otvorena pitanja.

Po kom pravnom osnovu će nemedicinsko osoblje biti “prebačeno” u privatnu firmu? Da li će ti zaposleni prvo biti otpušteni iz javne uprave? Koje su garancije ministra zdravlja da će isti ljudi biti ponovo angažovaani preko posebnih preduzeća i da će u privatnom sektoru imati veće plate? Koliko u zdravstvenom sistemu Srbije sada ima zaposlenih koji obavljaju nemedicinske poslove?

Na sva ova pitanja, međutim, ni posle 20 dana čekanja nismo dobili odgovor od Ministarstva zdravlja.

Aktuelna zakonska regulativa “prebacivanje” radnika od jednog do drugog poslodavca ne poznaje, a jedini pravni dokument u kome se takva vrsta radnog angažovanja pominje je Zakon o radu preko agencija za privremeno zapošljavanje. Problem je, međutim, što Srbija taj zakon nema, jer je on još u pripremi. Takozvani “rad na lizing” koji ova zakon tek treba da reguliše je, doduše, već uveliko zaživeo u praksi, no to je druga priča.

Da Vas podsetimo:  Zašto je inflacija u Srbiji žilavija nego u evrozoni?

Sve i da pomenuti zakon bude usvojen pre nego što se krene u reorganizaciju rada u zdravstvu, on ne bi mogao da reguliše angažovanje nemedicinskog osoblja, jer se odnosi na privremene poslove, a čistači, spremači, kuvari, vozači, portiri su kadar koji je zdravstvenim ustanovama potreban stalno.

Ukoliko bi ministar zdravlja svoj plan želeo da ostvari poštujući propise, “prebacivanje” radnika nije opcija. Namerno ili iz neznanja Lončar je u svojoj najavi propustio da kaže jednu “sitnicu”. Naime, da bi nemedicinski radnici uopšte mogli da budu angažovani preko privatnih firmi koje bi država angažovala za obavljanje pomoćnih poslova, prethodno bi morali da budu otpušteni iz zdravstvenih ustanova. A tu dolazimo do suštine. Ukoliko zaposleni dobiju otkaz iz državne uprave i pređu u privatni sektor, ministar zdravlja više ni na koji način nije odgovoran za njihov radni položaj, pa, tako ni za bolje uslove rada, ni za veće plate koje im obećava.

Dakle, ako država nemedicinske radnike u zdravstvu prepusti privatnom sektoru, a potom preko autsorsing iznajmljivanja usluga ponovo angažuje, više nema ingerencije nad njihovim zapošljavanjem. Profesor radnog prava na Univerzitetu “Union” Mario Reljanović tvrdi da u tom slučaju ministar zdravlja ne samo da ne može da im garantuje veće plate, već ni da će zadržati posao.

“Kada ih jednom otpusti kao višak zaposlenih, pa onda zaključi sa drugom firmom ugovor, sasvim sigurno neće postojati toliki broj nemedicinskog osoblja. Vrlo je verovatno da će tek jedan deo ostati da obavlja poslove čistača, spremača, vozača i slično. Ako je istina ono što tvrde predstavnici vlasti da nemedicinskog osoblja u zdravstvu ima duplo više nego što je potrebno, samo polovina tih ljudi će biti ponovo angažovana preko drugih firmi”, smatra Reljanović.

Da Vas podsetimo:  Zbog para, Beograd ne sme pasti

Situacija u kojoj ne bude bilo mesta za zapošljavanje svih koji sada rade u zdravstvu sasvim sigurno se, objašnjava naš sagovornik, neće pozitivno odraziti na uslove rada. Ljudi će u takvom scenariju, kaže on, pristati da rade pod bilo kakvim uslovima, jer im je alternativa nikakva.

“Nema nikakvog govora o većim platama. To je i matematički nemoguće. Kada se autsorsuje određena usluga, plate za zaposlene, takođe, idu iz budžeta države, ali preko privatnih firmi koje se i same ugrađuju u cenu. Firme za pružanje usluga se, sigurno, neće odreći svoje zarade kako bi plate radnicima ostale iste, ili bile veće nego kada su bili angažovani direktno od države”, kaže Reljanović

Osim računice i zakonskih odrebi, ministra zdravlja demantuju i pređašnja iskustva. Već smo svedočili tome da je nekoliko javnih preduzeća otpustilo deo radnika, a zatim angažovalo posebne firme, što one koje su sami osnivali, što privatne za obavljanje specifičnih delatnosti. U većini slučajeva dogodilo se upravo ono na šta i sada upozoravaju stručnjaci. Posao je ponovo dobio samo deo zaposlenih, a plate su m drastično smanjene.

“U preduzeću ‘Pošte Srbije’, ili u Elektro-privredi Srbije su kafe-kuvaricama, spremačicama i portirima, nakon prelaska u privatnu firmu plate sa oko 26.000 smanjene na 16.000 dinara. U JKP ‘Beogradski vodovod’ su ljudi koji su prebačeni na autsorsing usluge sa 50.000 koliko su imali, spali na 25.000 mesečne zarade. Slično je bilo i u Naftnoj industriji Srbije (NIS)“, objašnjava Sarita Bradaš, saradnica Fondacije Centra za demokratiju koja se bavi istraživanjem uslova rada i zapošljavanja u Srbiji.

Sagovornica Istinomera kaže da iz najave ministra Lončara proizilazi mnogo nelogičnosti i “rupa” koje ukazuju na to da nema sistemskog sagledavanja situacije sa zaposlenima u zdravstvenom sistemu Srbije. Pre svega, tvrdi ona, nema adekvatne analize o broju zaposlenih koji obavljaju nemedicinske poslove, a nema ni jasnih podataka o tome koliko ih je tačno višak. Ministar Lončar je ranije izjavljivao da u sistemu zdravstva 24 odsto čine oni koji nisu medicinari, a da je evropski prosek 10 do 15 odsto.

Da Vas podsetimo:  “Majka devet Jugovića” rodom iz Medveđe: Dece nikad dosta

“U javnosti se licitira brojkom od 18.000 radnika koji obavljaju nemedicinske poslove, ali mi nemamo zvaničan dokument koji to potvrđuje. Nemamo uvid u kontrolu zapošljavanja u celokupnom javnom sektoru od stupanja na snagu Odluke o zabrani zapošljavanja. Veliki broj radnih mesta je upražnjen penzionisanjem bivših radnika, a ne znamo ko je i pod kojim uslovima popunio kadrovske rupe koje su za njima ostale, a neophodne su za funkcionisanje zdravstvene zaštite”, smatra Bradaš.

Od Ministarstva zdravlja nismo dobili odgovore koliki je broj nemedicinskih radnika u sistemu zdravstva, niti koliko su njihove plate. Na sajtu Ministarstva državne u uprave i lokalne samoprave pronašli smo, takozvani Pozicioni dokument „Moderna država – racionalna država“, u kome se analizira sadašnje spram željenog stanja javne uprave. U odeljku koji se bavi situacijom u zdravstvenom sistemu konstatuje se “da Srbija nesporan višak nemedicinskog osoblja”, ali ne i koliko je na kojim poslovima ljudi angažovano, niti kolki je raspon plata po delatnostima.

Ni predstavnici Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave nije nam odgovorilo na pitanja o trenutnom broju zaposlenih u ustanovama zdravlja, koliko je među njima nemedicinskog osoblja, niti da li se i u kojoj meri najava Lončara poklapa sa planom reforme javnog sektora. Podaci koje smo od pomenutog ministarstva ranije dobili prilikom pisanja teksta o fiskalnoj konsolidaciji govore da je od decembra 2014. do kraja 2016. godine broj zaposlenih u zdravstvu smanjen za 12.000. Iz MDULS rekli su nam, tada, da u zdravstvu nisu otpuštani medicinari, što znači da se brojka od 12.000 odnosi iskuljučivo na nemedicinsko osoblje.

Milena Popović

istinomer.rs

4 KOMENTARA

  1. Oni treba da obecaju da pod hitno donesu zakon koji ce da stiti radnike. Da donesu zakon gde direktori prvenstveno u drzavne institucije ne mogu da rade sta hoce. Dosta nam je vise ovakvih izjava. Pa kad ce se otvoreno objaviti sta se radi i kako u drzavne ustanove. Ma da li smo mi tako ubijeni u pojam da nama kao narodu sto smo siromasniji sve vise cutimo. I onako kada se skupimo kod prijatelja komentarisemo koliko kradu od vrha do i najmanje drzavne ustanove.
    Sto se tice privatnog posla. Naravno da radnicima rade sta hoce a sto da ne, znamo da nema zakona gde ce radnik potraziti neka svoja prava. Vucic dok oblizuje usta i krsti ruke prica o stranim investitorima putevima. A o uredjenju drzave koja je propast naroda ne vidi, Njima je dobro. Misli da je dobro za narod sto postena i dobra njegova omladina ne moze da nadje posao ako mu direktor nije po nekoj liniji. A oni familijarno racunajuci i svalerke, njihovu decu yaposle pa celo jedno skoro naselje rade u istoj firmi. . Direktori imaju pravo da povecavaju plate stimulisu svoje zaposlene opet kazem sino kcerke snae i td. I ubryo ti kupuju stanove odlaze na letovanja i kad se realno sabere prime po tri plate a vecina nista. Javasluk, lopovluk, bezakonje. i sve to uz podrsku drzave, Ma ja bih prva izasla na ulicu pa sta nam vise mogu neka nas hapse. Hocemo bre vise Zakon ko god prekrsi zakon da odgovara. Sudije potkupljene policajci sile popovi pojedini diluju drogu. Pa sta se ovo desava sa Srbijom i narodom. Sudija koji je prekrsio Ustav i zakon da odgovara, kakav je to nacin ako oni ne sude po Ustavu zakonu svojoj zakletvi mi treba da tuzimo drzavu. A te iste jajare ostaju da presudjuju isto. Ma drzavni vrhu doveli ste nas do situacije kad slobodno mnogi mogu da kazu da Srbija nije vise zemlja nasih snova. Svakog dana smo izlozeni nepravdom bezakonjem. evo juce sam bila prisutna gde drzavnoj ustanovi treba pravnik naravno direktor dovodi svog covekakoji ima zavrsen preduzetnicki menaxment. To nema slicnosti sa pravom. i kako da cutimo, dok nasi diplomirani pravnici sa desetkom sluze dve godine bez ijednog dinara kao pripravnici. Sram bilo ceo drzavni vrh, a jos vise sve nas koji dozvoljavamo da smo zemlja bez zakona. Nego ponizno u 21 veku zivimo.

  2. Доктор-Смрт опет јаше! Има ли краја тим убицама? На све стране мртви пацијенти, дете оде због лома руке а врати се у мртвачком сандуку. Мом оцу из Дома здравља Нови Београд код старог Меркатора нико није хтео да помогне у терминалној фази; послао му медицинску сестру да му измери притисак, и то нашим апаратом; кад сам звао Хитну помоћ дошла једна женска битанга и није ми рекла ДА ПОСЕБНО МОРАМ ДА ЗОВЕМ тзв транспортну службу, већ само рекла да треба да оца који је немоћан лежао ОДВЕДЕМ НА РЕНДГЕН! На моје питање како човека који је непокретан „одведем“ та креатура рече – ја сам вам рекла а ви како хоћете! Лекар ме саветовао да се јавим Геронтолошком заводу; сјајно ме саветовао, јавили су се баш на време, седам дана након што сам оца сахранио!!!
    За таква говна смртна казна је мала. Не могу да се начудим пензионерима који гласају за АВ: ти испрани мозгови не знају да су гласове поклонили свом убици. Има ли краја овом хаосу и српској трагедији?

  3. Takav nacin ciscenja viska ne strucnog kadra, koji nema nikakve veze sa zdravstvom a ni poslom koji trenutno radi, je ,,stari,, nacin kako da se ministar resi natalozenog balasta viska radnika u resoru. Takvog balasta ne strucnih radnika ima svako ministarstvo , fakulteti isto. Obicno se radi o kursistima sa jedva zavrsenom osnovnom skolom ali svi bez izuzetka su primljeni preko ,,debele,, veze. U ministarstvu zdravlja je posebna i katastrofalna situacija gde se dolazi do apsurda da je manjak lekara u odnosu na balast. Da covek ne poveruje ali je tako.

  4. Ta kriminalna družina nazvana „Srpska vlada“- a trebalo bi da se naziva Antisrpska vlada, zaista želi ne samo da rasproda, pokrade, pokloni i uništi poslednje srpske resurtse nego i da milione Srba i nesrba učini robljem! Otimanjem od naroda novac (ili iz kredita koje će da otplaćuju buduće generacije Srba) finansira se dovlačenje stranih porobljivača kroz otvaranje radnih mesta nakon što alavi, potplaćeni i nesposobni političari prvo unište postojeće fabrike i preduzeća! Na ta radna mesta stranci zapošljavaju robove po sistemu neviđenom u 21.-vom veku čak ni u najcrnjoj Africi za najmanje plate u Evropi. Propisuju nošenje pelena za vreme rada, tu je i ograničenje popijene vode za vreme rada na samo 2 čaše dneno da ne bi radnice čsto odlazile u WC, zabranjuju sindikate, otpuštanju radnice sa posla i za vreme trudnoće, izbacuju iz pogona svakoga ko ponizno saginjanjem glave ne pozdravi poslodavca, direktora i sl. mudonje ili ih samo popreko pogleda itd. itd. Srbi -pošto ste zaboravili čuvenu „govnjivu motku“ i masovne proteste na ulicama -TAKO VAM I TREBA!

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime