Međunarodni terorizam

„Islamska država“ na Balkanu

0
1287

al-nusra1Međunarodni terorizam jača svoje pozicije na Balkanu. Tu se više ne radi o različitim paravojnim grupacijama koje deluju lokalno u različitim regionima, nego o širokoj terorističkoj prekograničnoj mreži sa razvijenom strukturom, jedinstvenim komandovanjem i najsavremenijom tehničkom opremljenošću. U vezi s tim, masovni teroristički udari mogu nastati u bilo kom trenutku i na bilo kojoj tački Balkanskog poluostrva.

Međutim, glavna pretnja dolazi od terorističkih „pertli“ međunarodnog terorizma i lokalnih etničkih albanskih struktura. Još jedan dokaz tome je postala informacija o sprečavanju čitavog niza terorističkih akcija koje je organizovala „Islamska država“ (organizacija zabranjena u Rusiji) i koji su pripremani apsolutno istovremeno u različitim rejonima Balkana. Prema informacijama lokalnih pravosudnih organa, već je uhapšeno oko 20 ljudi u Albaniji, Makedoniji i samoproglašenoj „Republici Kosovo“, a jedan od terorističkih napada trebalo je da se izvrši za vreme nedavnog fudbalskog meča Albanija – Izrael. Dva državljanina Albanije koja su imala ratno iskustvo u Siriji na strani Islamske države, koordinirali su dejstvima transgranične strukture odgovorne za sprovođenje terorističkih napada. Pretnja je bila toliko ozbiljna da su organizatori meča u tesnoj koordinaciji sa međunarodnim fudbalskim vlastima krenuli na hitnu promenu mesta održavanja meča iz Skadra u Elbasan. [www.rbc.ru/rbcfreenews/582dad959a794738418281e4]

Međutim, meta balkanskih terorista tesno povezanih sa Islamskom državom, nisu samo izraelski fudbaleri. Prema podacima lokalnih medija, u polednje vreme organi reda dobijaju informacije o tome da se „na nišanu“ nalaze ekonomski objekti, mesta masovnih okupljanja građana i pojedini političari u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Makedoniji. A približavanje novogodišnjih raspusta i Božićnih praznika još više pojačavaju stepen napetosti.

Hranjiva podloga za jačanje međunarodnih terorističkih struktura na Balkanu, kao i svuda u Evropi, jeste zaoštravanje migracionih problema. Prema podacima EU, upravo preko „Balkanske maršrute (Grčka, Makedonija, Srbija, Hrvatska, Slovenija) u Evropu pristiže 80% izbeglica. Samo u Nemačku je po toj maršruti tokom 2015. godine stiglo otprilike 800 hiljada izbeglica – od kojih su vlasti zemlje uspele (ili htele) da zaposle nešto manje od 100 hiljada ljudi. Tokom ankete koju je sprovela agencija Reuters, među 30 kompanija uključenih u indeks fondovog tržišta Nemačke DAX, razjašnjeno je da su oni ukupno primili na posao 63 (!) migranta. Od toga je njih 50 bilo primljeno u poštansku službu DHL, gde su se bavili sortiranjem i dostavkom pisama i pošiljki. Prema svedočenju kompanije, oko 80% izbeglica nema visoku kvalifikaciju, zato im je bio predložen rad gde nije potrebna tehnička obuka ili uzajamna komunikacija na nemačkom jeziku [www.vestifinance.ru/articles/74975]. Očigledno, upravo slična „dostignuća“ svojim biračima može ponuditi federalni kancelar Nemačke Angela Merkel, koja se sprema da se bori za četvrti mandat.

Da Vas podsetimo:  Jedan pogled na ono što se sa Srbijom dešavalo i dovelo je – dovde

Istovremeno sve nove hiljade izbeglica i nelegalnih migranata (od kojih su mnogi tesno povezani sa Islamskom državom i drugim terorističkim organizacijama) napunili su logore u balkanskim zemljama, koje još uvek ne mogu rešiti ni problem sopstvenih izbeglica iz perioda raspada Jugoslavije. Prema informacijama OUN i EU, na teritoriji Balkana se nalazi oko 100 hiljada ljudi koji kao i ranije imaju status „preseljenih lica“ koji su stekli 90-ih godina prošlog veka – među kojima takođe ima veliki broj dejstvujućih i potencijalnih terorista i ekstremista.

I s tim u vezi još aktuelnije je pitanje o koordinaciji međunarodnih napora u borbi sa međunarodnim terorizmom i njegovim regionalnim filijalama. Od svih vodećih zemalja sveta Rusija ima možda najbogatije – i prilagođeno različitim situacijama – iskustvo u terorističkoj borbi, i to iskustvo postaje sve više potrebno. To su prinuđeni da priznaju i mediji onih zemalja koje se, blago rečeno, prema Moskvi odnose sa podozrenjem. „Prisajedinjenje Krima, vojna operacija u Siriji, stalna avio-baza u Hmejmimu koja dominira Sredozemnim morem, zajedničke vežbe sa Srbijom, pobeda Radeva na izborima u Bugarskoj, primetan rast zemalja u Evropi i Aziji sa kojima će biti uspostavljena saradnja. Sve to je o Rusiji, koja je posle pada i stagnacije koji su trajali 23 godine, ponovo penje na vrh“ – ovo je mišljenje jednog od vodećih turskih izdanja Birgün. „Signali/politika Trampa čiji je prioritet okruženje Kine i usmerenje na olakšanje tereta troškova koje na njegovu zemlju svaljuje osovina EU-NATO – novi su parametri koje Rusiji šire prostor za delovanje i povećavaju njen diplomatski i vojni uticaj. To će označiti vidljivu izmenu saveza i balansa snaga na širokom prostranstvu – od jugoistočne Azije do Bliskog Istoka, od Balkana, do Baltika“ – donosi zaključak izdanje. [www.birgun.net/haber-detay/ceyrek-yuzyilin-ardindan-yeniden-yukselen-rusya-136298.html]

Da Vas podsetimo:  Herojske devedesete

Analognu tačku gledišta iskazuje i beogradski časopis „Politika“, koji ukazuje da je u ovom trenutku „Balkan bliži Moskvi nego Briselu“ i daje savet EU „da malo više pažnje udeli regionu“. [www.politika.rs/scc/clanak/367725/Balkan-blizi-Moskvi-nego-Briselu]

Izmene u vladajućim elitama evropskih zemalja u planu njihovog „otrežnjenja“ već se odigravaju. Predsednički izbori u Bugarskoj, regionalni izbori u Nemačkoj, ispitivanje javnog mnjenja u Francuskoj, Holandiji i Austriji, svedoče o tome da je stanovništvo tih zemalja počelo da shvata svoje istinske interese i to odakle zaista „dolazi pretnja miru“. A balkanskim zemljama i narodima slično shvatanje je posebno nužno. Teroristi iz Sirije, Iraka i drugih „vrelih tačaka“ već su praktično stigli u njihove kuće.

Petar Iskenderov

www.fsksrb.ru

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime