Milioni za informisanje prodavcima kola

0
1047

Lokalne samouprave, kao što je Grad Beograd, našle su oslonac u Zakonu o javnom informisanju i medijima da novac iz budžeta namenjen informisanju javnosti i obrađivanju tema od opšteg interesa dele firmama bliskim vlasti koje čak i nisu registrovane za medijsku delatnost.

Budžetski novac firmama koje nemaju veze sa informisanjem: gradonačelnik Beograda Siniša Mali, Fotograf: www.beograd.rs
Budžetski novac firmama koje nemaju veze sa informisanjem: gradonačelnik Beograda Siniša Mali, Fotograf: www.beograd.rs

Tako su na konkursu Beograda umesto ozbiljnih medija sa dugogodišnjim iskustvom novac dobile firme za prodaju automobila na lizing, reklamne agencije i produkcijske kuće ili firme osnovane posle raspisivanja konkursa. To što je ovaj skandalozan primer zloupotrebe novca građana „pokriven” zakonom samo otkriva prirodu sistema u kome ovakve vrste zloupotrebe i neetičkog delovanja sve češće imaju formu legalnosti.

Iako je sa profesionalnog i etičkog stanovišta rad komisije za ocenu medijskih projekata u Beogradu potpuno sporan, Zakonom o javnom informisanju i medijima na osnovu koga je raspisan konkurs za sufinansiranje medijskih projekata on je jednostavno omogućen. Ovim propisom definisano je da pravo učešća na konkursu u oblasti javnog informisanja radi ostvarivanja javnog interesa ima „izdavač medija koji je upisan u registar medija” i „pravno lice, odnosno preduzetnik koji se bavi proizvodnjom medijskih sadržaja i koji priloži dokaz da će sufinansiran medijski sadržaj biti realizovan putem medija”.

Pre donošenja ovog propisa, u konkursima za sufinansiranje projekata iz oblasti javnog informisanja koje je raspisivalo Ministarstvo kulture i informisanja pravo učešća na konkursu imali su „osnivači javnih glasila, kao i pravna lica i preduzetnici registrovani za produkciju audio i/ili audiovizuelnih programskih sadržaja”. Slučajno ili namerno, u važećem Zakonu o javnom informisanju i medijima na konkursima koji imaju za cilj finansiranje objektivnog informisanja sredstva može dobiti bilo koja firma koja odluči da se „bavi” medijskim sadržajima, a ne firma koja je registrovana za tu delatnost, kako je pisalo u ranijim konkursima. Takođe, važećim propisima nigde nije definisano da firma mora da bude registrovana određeni broj godina kod Agencije za privredne registre, čime bi se onemogućilo da firme osnovane „preko noći” dobiju podršku za bavljenje novinarstvom, što se dogodilo ove godine.

maksim-mediaBeograd je tako dodelio više od 40 miliona dinara novca građana nepoznatim firmama osnovanim 2016. godine, nekima osnovanim i posle raspisivanja konkursa, firmama koje su vlasnički povezane sa medijskom kućom Studio B za koju je država već izdvojila 23 miliona dinara, kao i pravnim licima koja nisu registrovana za delatnost proizvodnje medijskog sadržaja.

Pet firmi koje su osnovane 2016. godine – „Info 24“, „Aska-tim“, „Brender d.o.o.“, „Magic Records“ i „Irik d.o.o.“ – dobile su na beogradskom konkursu za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja ukupno 26,5 miliona dinara. Firma „Brender“, koja je na ovom konkursu dobila 7,5 miliona dinara, registrovana je na adresi Maksima Gorkog 56, što je nekadašnja adresa firme „Maksim media“, koja je vlasnik Studija B a deo poslovnog prostora na toj adresi je u vlasništvu upravo „Maksim media“. Na toj adresi nismo uspeli da pronađemo prostorije firme „Brender“ jer ime te firme nije nigde napisano, ali je vrlo jasno obeleženo da se tu nalaze prostorije Radija Jat i Radija TDI. List Danas je objavio da su firme Radio Jat i TDI radio i televizija i „Magic Records“ vlasnički povezane sa kućom Studio B, a firma „Irik“ nalazi se na istoj adresi kao Studio B.

Da Vas podsetimo:  Ovo i ono vreme, ovi i "oni" protesti, onaj i ovaj predsednik - ali ishod će biti sličan

beocedip1Studio B ove godine nije konkurisao za sredstva za informisanje Grada Beograda, ali je na prošlogodišnjem konkursu ovoj medijskoj kući opredeljeno 23 miliona od ukupno 45 miliona dinara određenih za sufinansiranje svih medijskih projekata. U skladu sa Uredbom o pravilima za dodelu državne pomoći, de minimis državna pomoć se može dodeliti jednom privrednom subjektu u visini do 23 miliona dinara u bilo kom periodu u toku tri uzastopne fiskalne godine, što znači da država ni ove ni sledeće godine ne sme da finansira Studio B.

Ipak, jasno je da vlasnici Studija B preko drugih firmi mogu da dobiju novac od države, što je urađeno ovim konkursom u Beogradu, ali i konkursom za sufinansiranje medijskih sadržaja koji je raspisalo Ministarstvo kulture i informisanja. Na konkursu ministarstva, 950 hiljada dinara dodeljeno je firmi „Beocedip d.o.o.“ registrovanoj na istoj adresi kao i spomenuta firma „Maksim media“ koja je vlasnik Studija B.

Gradska komisija dodelila je milion dinara firmi za lizing automobila „Sigma universal“ za projekat pod nazivom „Udomi, budi odgovoran”. Podržan je i medijski projekat firme „Aska-tim“ osnovane u januaru 2016. godine, čiji je direktor bivši zastupnik banke matičnih ćelija Cryo Save u Srbiji.

Sa čak osam miliona dinara grad je podržao i reklamnu agenciju i osnivača portala Telegraf „Internet grup d.o.o.“ za projekat pod nazivom „Stop digitalnom nasilju”. Čak i da nije problematično to što grad dodeljuje novac reklamnoj agenciji, teško da se može objasniti kako to da gradska komisija smatra da je u redu podržati projekat koji se bori protiv digitalnog nasilja upravo onome čiji portal je označen kao neko ko primenjuje digitalno nasilje. Naime, prema odluci Saveta za štampu, u avgustu 2016. godine portal Telegraf je prekršio Kodeks novinara Srbije objavivši komentare koji, između ostalog, „šire mržnju i odobravaju nasilje nad osobama homoseksualne orijentacije”.

Da Vas podsetimo:  OVDE SE SVAKI DAN ČUJU ZVONA MANASTIRA ŽIČA: Željko napravio jedinstven muzej naše istorije i nazvao ga Krstovgrad!

komisija-beogradPravilnikom o sufinansiranju projekata za ostvarivanje javnog interesa iz oblasti javnog informisanja koje je donelo Ministartsvo kulture i informisanja utvrđeno je da se posebno ocenjuje da li su učesniku konkursa u poslednjih godinu dana izrečene mere zbog kršenja profesionalnih i etičkih standarda. Ipak, ukoliko jesu, komisija razmatra dokaz da su nakon izricanja kazne „preduzete aktivnosti koje garantuju da se sličan slučaj neće ponoviti” i na taj način je otvoren prostor da i mediji koji krše novinarske standarde mogu da dobiju finansijsku podršku za svoj rad. Takođe, nejasno je kakve je aktivnosti preduzeo Telegraf nakon izricanja ove kazne, a koje je komisija Grada Beograda uvažila, budući da redakcija portala Telegraf nije ni odgovorila na ovu žalbu pred Savetom za štampu.

Ukupno pet miliona dinara Grad je dodelio firmi „Adria media grup“, izdavaču Kurira, nedeljnika Newsweek i drugih listova, a tri miliona je namenio firmi „Kopernikus Cable Network“. Finansijsku podršku komisija Grada Beograda nije dodelila, između ostalih, nedeljniku Vreme, dnevniku Danas, agenciji Beta, ni portalu Pištaljka.

Izbor članova komisije koja je odlučivala o medijskim projektima je takođe diskutabilan jer se među njima nisu našli predstavnici najvećih novinarskih udruženja UNS i NUNS. U njenom sastavu su Aleksandar Simić i Jovan Sekulić koje je predložilo Udruženje sportskih novinara Beograda, jedan član koga je predložilo udruženje radio stanica Rab Srbija Vladan Stefanović i dva nezavisna stručnjaka za medije Ana Stamenković, novinarka RTS-a i Svetlana Grubor, novinarka TV Pink. Zanimljivo je i to što je predsednica udruženja Rab Srbija, čiji je kandidat odabran, Maja Rakovic, jedna od vlasnica radio stanice Naksi kojoj je Grad na konkursu dodelio 700 hiljada dinara.

Ova komisija Grada Beograda opredelila je 85.700.000 dinara za medijske projekte ne ponudivši obrazloženje te odluke, pa nije jasno zbog čega je novac na taj način raspoređen ni kojim kriterijumima se komisija rukovodila. Ista situacija bila je razlog da Upravni sud u Nišu u novembru ove godine poništi prošlogodišnju odluku Grada Niša o raspodeli sredstava za medijske projekte. Jedan od učesnika konkursa koji je pokrenuo postupak pred Upravnim sudom zbog ovog rešenja je „Simplicity d.o.o.“, osnivač portala Južne vesti.

Da Vas podsetimo:  Slom srpske nacionalne svesti

„Odluka o dodeli novca nije imala obrazloženje, nema objašnjenja zbog čega je toliko novca dodeljeno za konkretne projekte, pa ne možemo ni da se žalimo kada nema obrazloženja. Ako organ javne vlasti ne mora da obrazloži odluku, onda rezultati konkursa mogu da se šteluju”, kaže urednik Južnih vesti Predrag Blagojević.

Blagojević kaže da nije siguran šta će Grad Niš uraditi posle ove presude budući da je novac za projekte već raspodeljen i potrošen. „Moguće je da će Grad samo napisati obrazloženje , a odluka o raspodeli sredstava će ostati ista”, navodi Blagojević.

On dodaje da je ove godine pod pritiskom učesnika konkursa promenjena komisija koja je odlučivala o finansiranju medijskih projekata. Komisija je, kako on navodi, na kraju donela rešenje uzevši u obzir Uredbu o pravilima za dodelu državne pomoći, odnosno, vodilo se računa o tome da se medijima Belle Amie i Narodne novine ne dodeli više novca nego što je dozvoljeno uredbom. Ipak, kao i u Beogradu, komisija u Nišu je dodelila sredstva i pravnim licima osnovanim ove godine: udruženju Centar za zdravlje, lepotu i tradiciju MED i agenciji Deni video, vlasnički povezanoj sa kućom Belle Amie.

Upravni sud u Nišu poništio je i prošlogodišnja rešenja o sufinansiranju medija Grada Leskovca i opštine Blace na inicijativu Južnih vesti. Sud je poništio rešenje Grada Leskovca, slično kao u Nišu, zbog toga što „obrazloženje osporenog rešenja ne sadrži razloge zbog kojih je tuženi organ odlučio da se sredstva raspodele na način kako je to učinjeno dispozitivom osporenog rešenja, odnosno razloge zbog kojih projektima tužilaca nisu dodeljena sredstva”. Blagojević kaže da je u Leskovcu problematično bilo i to što je „komisija dala prioritet medijima iz Leskovca, a tog kriterijuma nije bilo u tekstu konkursa”. Rešenje o dodeli sredstava za medije je poništeno i u Blacu zbog toga što opština nije u skladu sa zakonom odlučivala o žalbi Južnih vesti na doneto rešenje.

Ovaj članak deo je projekta „Uzbunjivači protiv korupcije“ koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Sonja Gočanin

www.pistaljka.rs

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime