Milu bliži Crnogorac iz Amerike…

1
980

reuters-slawomir-kaminskiViše od pola miliona Crnogoraca i njihovih potomaka zbog rigoroznog Zakona o državljanstvu ne može da glasa na izborima u matičnoj državi Crnoj Gori.

Parlamentarni izbori u Crnoj Gori ulaze u finiš. Za dve nedelje, za kada su zakazani, izvesno je da će se sasvim sigurno znati da li je Milo Đukanović nesalomiv, ili njegova politika koja je na vlasti duže od 20 godina ima — alternativu. Poslednju reč o tome daće 16. oktobra birači koji imaju pravo glasa na predstojećim izborima, a kojih prema proceni MUP-a Crne Gore ima 530.840.

Međutim, mnogo veći broj je onih koji su crnogorskog porekla, a koji zbog rigoroznog Zakona o državljanstvu Crne Gore, koji ne dozvoljava dvojno državljanstvo, ne mogu da glasaju na ovim izborima. Takvih je gotovo 600.000, koliko ih prema procenama živi u dijaspori po celom svetu. Samo na teritoriji Srbije živi oko 30.000 građana crnogorske nacionalnosti, koji ne mogu da izađu na predstojeće izbore jer imaju državljanstvo Srbije, a ne i Crne Gore. Isti probleme ima i još oko 10.000 Crnogorca koji žive u Hrvatskoj (4.926), Sloveniji (2.667) i Makedonija (2,003). Crnogoraca u Americi ima oko 150.000, a isti broj živi i u Turskoj, dok u Argentini i okolnim zemljama (Boliviji, Čileu, Urugvaju, Peruu i Paragvaju) prema raspoloživim podacima, ima oko 50.000 ljudi crnogorskog porekla.

Ko može, a ko ne može da glasa i zašto na izborima u Crnoj Gori?

Po Ustavu Crne Gore izborno pravo ima svako ko je državljanin Crne Gore, sa napunjenih 18 godina, i sa dvogodišnjom prijavom boravka u Crnoj Gori. Ovo pravo, i pravo na sticanje crnogorskog državljanstva ostvaruju, na osnovu izmena Zakona o crnogorskom državljanstvu iz 2015. godine, i osobe koje stupe u braku sa državljaninom Crne Gore, i oni koje najmanje tri godine zakonito i neprekidno borave u državi.

Međutim, pravo da glasaju na izborima u Crnoj Gori iako imaju državljanstvo neke druge države (osim Srbije) imaju oni crnogorski građani koji su u trenutku kada se Crna Gora odvojila od Srbije već imali državljanstvo neke druge države. Ovo za Sputnjik tvrdi Ivo Čolović iz „Cesida“.

Da Vas podsetimo:  Ponos dijaspore: Imaju osam sinova!

„Dvojno državljanstvo u Crnoj Gori je zabranjeno za sve one koji su stekli državljanstvo neke druge države posle osamostaljenja Crne Gore, 2006. godine. Dakle, ako ste imali dvojno državljanstvo pre 2006. godine, vi ste po automatizmu njega mogli da zadržite. Ili ako biste kao državljanin Crne Gore, a uzeli ste državljanstvo Srbije, vi ste po automatizmu izgubili pravo na državljanstvo Crne Gore“, objašnjava on.

Međutim, dodaje naš sagovornik, zbog napetih odnosa između Srbije i Crne Gore, posle referenduma, Srbija nije Crnoj Gori dostavila podatke o Crnogorcima koji su dobili državljanstvo Srbije, tako da postoji vakum u kome jedan broj ljudi ima nelegalno državljanstvo, to jest državljanstvo i Crne gore i Srbije, što znači da oni mogu da glasaju na predstojećim izborima.

Tačan broj onih koji imaju dvojno državljanstvo sa pravom glasa nije poznat — nikome. To za Sputnjik tvrdi i Zlatko Vujović, direktor Centra za izbore i monitoring u Crnoj Gori. On kaže da postoji problem i sa ljudima koji imaju državljanstvo Crne Gore, ali ne mogu da glasaju na ovim izborima.

„Crna Gora ima i 860.000 državljana. Ako to uporedimo sa biračkim spiskom, dobijamo činjenicu da oko 60 odsto građana Crne Gore sa crnogorskim državljanstvom ne može da glasa na ovim izborima jer na birački spisak bitno utiče prebivalište glasača. Dakle, negde do 300.000 ljudi ima državljanstvo Crne Gore, ali ne i biračko pravo“, kaže on.
Naš sagovornik kaže da ne bi za Crnu Goru bilo dobro da je zakon o državljanstvu drugačiji, jer je ona „mala zemlja koja nema kapacitet kojim bi mogla da kontroliše regularnost izbora van svojih granica“.

Na pitanje da li bi se i koliko izmenila politička slika u Crnoj Gori samo ako bi se Crnogorcima koji žive u Srbiji omogućilo pravo glasa, on kaže da je to pitanje — bez odgovora.

Da Vas podsetimo:  Tužno pismo sa Kosova i zastava na pola koplja

„Niko nikada nije radio istraživanje šta o tome misli dijaspora, niti je neko napravio kvalitetan uzorak koji bi mogao da odgovori na ovo pitanje“, smatra Vujović.

Za razliku od njega, Čolović ima svim drugačije mišljenje.

„Mislim da bi to drastično promenilo sliku u Crnoj Gori. U ovom momentu, ako bi se svima koji su rođeni u Crnoj Gori dozvolili sticanje državljanstva i izlazak na izbore, mislim da bi birački spisak bio duplo veći od sadašnjeg. Vlast u Crnoj Gori i oni koji su se borili za nezavisno Crnu Goru razmišljaju vrlo pragmatično. Jer ako bi se dozvolilo da glasaju i ljudi koji imaju bliske veze sa Srbijom, to bi u potpunosti promenilo političku atmosferu u Crnoj Gori i sliku onoga što Crna Gora u ovom momentu jeste“.

U odnosu na predsedničke izbore u Crnoj Gori, održane u aprilu 2013. godine, broj građana sa pravom glasa, kojih je tada bilo 511.405, povećao se za 19.435.

O izborima u Crnoj Gori nemoguće je govoriti, a ne spomenuti da je referendum održan 2006. za samostalnost Crne Gore, Milo i dobio zahvaljujući glasovima iz dijaspore. Ako tome dodamo da je najveći deo crnogorske dijaspore iz redova Albanaca poreklom iz ove države, a da je samo nešto malo više od hiljadu glasova presudilo u korist nezavisne Crne Gore, onda nije teško zaključiti zašto Đukanović tako ljubomorno čuva „biračke spiskove“.

Brankica Ristić

Sputnjik

1 KOMENTAR

  1. Hm,hmm..Crna Gora, jes malena, al je casna i postena, nije to Serbije, alaj beova slama, pa da se u njoj pravi,kao u Vojvodini, jos „jedna Crna Gora“..

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime