MUČENICI KOSOVSKOG POMORAVLjA: Novomučenica Bosiljka Pasjanska

1
159

U Kosovskom Pomoravlju, koje najvećim delom čine drevne župe Gornja Morava, Izmornik (Donja Morava) i Kriva reka koje je u okvire srpske države uneo veliki župan Stefan Nemanja, danas, nakon vekovnih progona i pogroma živi najveći deo preostalog srpskog življa svetog i stradalnog Kosmeta. Njihov život i život njihovih predaka vredan je i dostajan obimnih narativa, ali se isto tako može uopštiti i svesti na dve ključne reči: mučeništvo i stradanje. Ova dva pojma sa svom svojom težinom značenja osnovne su konstante vekovne povesti Srba ovih doslovno napaćenih krajeva. Kada bi ove pojmove hteli da pretočimo u živu sliku koja oslikava život Srba Kosovskog Pomoravlja dobili bi ikone svete novomučenice Bosiljke Pasjanske i svetog mučenika cara Lazara, dva svetitelja Srpske pravoslavne crkve koja su ponikla iz ovih krajeva

PIŠE: Đorđe Nikolić, Filozofski fakultet u Beogradu

Život ovdašnjih Srba je poistovećen sa njihovom svetačkom prirodom mučenika i stradalnika, dok su oni njihovi utešitelji, zaštitnici i riznice snage i ohrabrenja. Sveti mučenik car Lazar koji je carsku titulu kao i oreol sveca zadobio uznevši se na nebesa kao Hristov ratnik i „podvig stradalnički“ podnevši, rođen je u gradu Prilepcu nadomak najvećeg rudarskog centra srednjevekovne srpske države, Novog Brda u župi Kriva reka.

Grad Prilepac je bio baština Lazarevog oca Pribca i ovde je Lazar proveo svoje detinjstvo vaspitavan od roditelja u hrišćanskoj veri i pobožnosti pre nego što se obreo na dvor cara Stefana Dušana gde mu je ukazana čast da bude njegov stavioc (ceremonijalna uloga za carskim stolom). Postavši najmoćniji oblasni gospodar Lazar je u svom zavičaju podigao manastir posvećen svetim Arhangelima Mihajlu i Gavrilu , koji se prvi put spominje u osnivačkim spisima manastira Ravanice 1381. godine, a koji u čast Lazareve druge ćerke, Dragane, nosi ime Draganac. Upravo je manastir Draganac najveća svetinja i u današnje vreme istočnik duhovnog života, snage, okrepljenja i čuvar preostalog srpskog življa Kosovskog Pomoravlja. Verni narod čuva svoju zaveštanu svetinju, a ona čuva narod od zatiranja.

Da Vas podsetimo:  O Dari i Dijani iz drugog ugla

Sveta novomučenica Bosiljka Pasjanska rodom je iz sela Pasjana kod Gnjilana iz porodice Rajičić. Po narodnom predanju i žitiju ona je sa svojih sedamnaest godina oteta u šumi kod Belog Kamena na Stružinama dok je sa ocem i bratom prikupljala drva za ogrev. Pošto se na nju nameračio izvesni Arnaut iz sela Depca kod Preševa Bosiljka je okusila gorku sudbinu mnogih srpskih devojaka ovih krajeva u ovim tegobnim vremenima nemirnog 19. veka. Primoravana je na udaju i primanje islama uz neprestano ubeđivanje, ponižavanje, uvrede i ucene. Kako je Bosiljka bila odlučna u odbrani svoje vere i imena podvrgnuta je svakojakim oblicima mučenja, a kada je i njima odolela i prkosno čuvala veru u Hrista, njen otmičar ju je razgnevljen pogubio na jednom proplanku uz reku Lapašticu, a njeno telo krvnički raskomadao. Posmrtni ostaci su pohranjeni pored seoske crkve, a onda su prilikom izgradnje nove crkve uzidani u nju. Ubrzo je narod počeo da plete oreol i stvara kult mučenika, „narodnog i verskog heroja“ koji je podneo žrtvu za svoj rod.

Manastir Draganac

Godine 2018. Bosiljka Pasjanska je upisana u knjige svetih čime je njen mučenički i stradalni čin zadobivši priznanje „svetoga“ postao svetli uzor, a ona uzdanica i zaštitnica naroda svoga kraja. Žitija ova dva svetitelja nam daju pripovest o životu i njihovom podvižništvu, ali nam mogu poslužiti i za spoznaju svekolike povesti života ljudi Kosovskog Pomoravlja, i pružaju nam veru da će se, po rečima svetoga cara Lazara, „Bog svakako smilovati na ostatke naše i neće istrijebiti do kraja rod i zemlju našu”. Na kraju krajeva bez mučeništva i stradanja nema ni vaskrsenja

1 KOMENTAR

  1. Da,a gledamo danasnje“politicare“.Ko se nije dodvorio okupatoru svih ovih godina?Narod je u problemu jer prati njihove medije iz kojih izlaze samo lazi.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime