Sudbina Srba i Hrvata dugo je bila razdvojena interesima i dominacijama Austrorugarske monarhije i Otomanskog carstva i verskom podelom Balkana. Ideje i ideologija jugoslovenstva i panslavizma nastala u 19. veku preko biskupa Štrosmajera imala je veliki uticaj na “zbližavanje” dva naroda. Srbija je preko svoje pobede u Prvom svetskom ratu stvorila osnove za zajedničku državu Srba-Hrvata i Slovenaca koja je “veštački” funkcionisala do 1941. godine sa puno trzavica i trauma i etničkih razlika, da bi se provalila netrpeljivost prema Srbima stvaranjem NDH. Srbi su u NDH doživeli genocid, a onda je pobedom komunističke vlasti došlo do nove formule “bratstvo i jedinstvo” koje je veštački sakrivao “narcizam malih razlika”. Srbi su ponovo devedesetih doživeli sudbinu prognanih u Hrvatskoj stvaranjem Tuđmanove Republike Hrvatske. Srbi su i posle genocida u NDH pristali pod Brozovim režimom da budu “braća” po jeziku i krvi sa Hrvatima.
Srbi i Hrvati – “dva sveta” Balkana
Srbi i Hrvati u Hrvatskoj danas su “dva sveta”, jer su Srbi postali od naroda manjina sa etničkom, kulturološkom pa i verskom segregacijom, majorizacijom do negacije. Srbi u Srbiji prema Hrvatima nemaju takav negativan stav kao što većinska Hrvatska misli o Srbiji i Srbima. Profesor Zagrebačkog sveučilišta Žarko Puhovski kaže da je politika dovela do sukoba dva naroda. “Narcizam malih razlika”, kako je rekao Frojd, upravo i izaziva sukobe, pa dovodi do toga da braća po jeziku pucaju jedni u druge. “Od tog narcizma boluju Srbi i Hrvati, jer najdublja je mržnja među narodima koji prema najuočljivijim odlikama pokazuju najmanje razlika.” Model Narcizam “malih razlika” Srba i Hrvata može se sada primeniti i na stanje Ukrajinaca i Rusa ali i među narodima u BIH. Narcizam malih razlika je po Frojdu “kohezija grupe koja se povećava ako grupa ima relevalitetnu grupu dovoljno sličnu ili različitu da cementira interne granice kroz spoljašnju mržnju.”
“Crna rupa” Srba i Hrvata
Akademik Vasilije Krestić je radikalan pa na osnovu istorijskih iskustava i mentaliteta Srba i Hrvata na Balkanu kaže: “Moramo da sazrimo i da shvatimo da su nam oni susedi, ali i veliki neprijatelji.” Balkan je nažalost i dalje “crna rupa” Evrope jer su narodi koji govore istim jezikom podeljeni religijom i “narcizomom malih razlika” ali i sukobom vere, jezika i tradicije koji je prisutan na Kosovu i Metohiji. Izvesne doze “narcizma malih razlika” se formiraju i u odnosima Srba i Crnogoraca jer se teško uočavaju razlike u okviru istog naroda i vere. Politički, verski i etnički “kompleksi” i “narcizam malih razlika” na Balkanu posebno Srba i Hrvata sve više se zasniva na matrici dubinskih podela koje su sve oštrije i teže za razumevanje i pomirenje. Realni “narcizam malih razlika” danas između Srba i Hrvata je veći nego 1914. godine ili 1945. godine. Srbija je na putu ka EU a Hrvatska je članica EU koja će maksimalno raditi na diskreditaciji Srbije upravo zbog “narcizma malih razlika”. Srbija će se truditi da bude korektan sused Hrvatskoj ali ostaju “crne rupe” za dugi period između dva naroda i dve države. Podele i antagonizmi Srba i Hrvata podsticane su jakim uticajem Vatikana i želje da se Srbi unijate, pokrste u katolike ili se pravosalvje potčini katoličkoj veri. Druge okolnosti za “narcizam malih razlika” su interesne sfere dva naroda.
Geopolitička podela Balkana
Hrvatska i Hrvati vezani su za Nemačku osovinu u Podunavlju u oba svetska rata i danas. Preko Nemačke i Vatikana Hrvatska je postala članica EU. SAD su igrale na kartu Hrvatske u razbijanju Jugoslavije i pripremale je za NATO.Srbija i Srbi su od Zapada dobili nadimak “malih Rusa” i bliskosti sa pravosalvnim državama i Rusijom što je suštinski geopolitički sukob interesa u Evropi danas.Nemačka računa da Hrvatska bude “lider” Zapadnog Balkana, a današnja Srbija se bori da “parira” Hrvatskoj. Hrvatska je uspela oko svoje osovine da privuče i vlasti u Crnoj Gori, Federaciji BIH, Kosovu i da ojača odnose sa Albanijom ali i Bugarskom. Srbija se sada nalazi u “vakumu” interesa Zapada i Istoka i na globalnoj šahovskoj tabli Balkana je dosta izolovana.
Srbija danas prolazi kroz težak test EU i Nemačke sa vidnim degradacijama svojih nacionalnih interesa da bi dobila zeleno svetlo za EU. Tako Srbija na putu ka EU gubi i svoj identitet, teritoriju (Kosovo) i pod velikim je pritiskom za budućnost Vojvodine koja je u nemačko-mađarskoj i hrvatskoj odnosno austrougarskoj istorijskoj orbiti. Srbija treba da održi one vrednosti koje su je dovele da bude samostalna država od 1878. godine i da zaštiti ostatak svog identiteta na Balkanu.
Prilog Hrvatskom narcizmu malih razlika
Popis knjiga odbačenih iz Gornjogradske gimnazije u Zagrebu 23.11.2004:
1. Arijan. Flavije. Priručnik Epiktelov, Mala filozofska biblioteka. Kultura.Beograd, 1958., (žig: Knjižnica VI. gimnazije, Zagreb, inv. br. 877) 2.fihagavad-Gita, pesma a božansku, ur. V, Marković, Biblioteka «Horizonti», Grafos. Beograd 1984., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica. Zagreb, Katannintrg 5, inv.br. 3631) 3.Brozović, Dalibor. Rječnik jezika ili jezik rječnika? Varijacije na temu varijanata, Časopis Kritika, posebno izdanje, sv.2., Zagreb, 1969., (žig: Knjižnica VI. gimnazije u Zagrebu, inv. br. 784) 4. Ejer, A. Ž. Problem saznanja, Biblioteka Symposion, Nolit. Beograd. 1963., (žig: Knjižnica VI. gimnazije u Zagrebu, inv. br. 983) 5. Engels. F. Ann-Dühring, Novinsko-izdavačko poduzeće “Naprijed“, bez godine izdanja; (žig: Knjižnica Drž.I.žen.real.gimnazija u Zagrebu, inv. br. 5014.uč. VI) 6. Erazmo. Pohvata ludosti, Biblioteka «Reč i misao». Izdavačko preduzeće «Rad». Beograd 1969,2 primjerka, (žig: Knjižnica Gornjogradske gimnazije u Zagrebu, inv. br. 2626 i 2627), 7. Fojerbah. Ludvig. Predavanja o suštini religije, Kultura. Beograd. 1955., (žig: Knjižnica VI. gimnazije (ženske) Zagreb, inv. br 644) 8. Fojerbah. Principi filozofije budućnosti. Mala filozofska biblioteka. Kultura. Beograd. 1956., (žig: VI. gimnazija, Zagreb, Profesorska knjižnica, inv. br.747) 9. From, Erih. Marksovo shvatanje čoveka, Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beograd 1985., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica, Zagreb, Katarinin trg 5, inv. br. 3598) 10. Gertner, Nevenka, Morat i religija, Politička biblioteka, sv.6. Mladost. Zagreb, 1957., (žig: Knjižnica VI. gimnazije (ženske) Zagreb, inv. br. 100) 11. Glagoljica. Jedanaest stoljeća jedne velike tradicije, Zbornik. Slovo, Časopis Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Zagreb 1971., (žig: Knjižnica VI. gimnazije u Zagrebu, inv. br. 845) 12. Golosovker. Jakov. Dostojevski i Kani. Biblioteka «Horizonti». Grafos. Beograd, 1983., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica. Zagreb. Katarinin trg 5. inv br. 3616) 13. Hegel. Dijalektika i osnovni zakoni formalne logike, Mala filozofska biblioteka. Kultura. Beograd. 1958., (žig: Knjižnica VI. gimnazije (ženske). Zagreb, inv. br. 879 i 3423) 14. Holbah. P. Razgolićeno hrišćanstvo, Izdavačko preduzeće «Rad», Beograd 1963., (žig: Biblioteka Ugostiteljskog školskog centra, Zagreb, inv.br. 3098) 15. Jodi, F. lstorija etike, Izdavačko preduzeće «Veselin Masleša», Sarajevo, 1963., (žig: Knjižnica VI gimnazije u Zagrebu, inv. br. 1582) 366 16. Jovčuk, M. Osnovne crte ruske klasične filozofije XIX vijeka. Kultura, Beograd-Zagreb, 1946., (žig: Knjižnica VI. gimnazije (ženske), Zagreb,inv.br. VIID36/1) 17. Kolakovski, Lešek. Filozofski eseji. Biblioteka Sazvežđa, Nolit, Beograd, 1964., (žig: Knjižnica VI gimnazije u Zagrebu, inv. br. 1353) 18. Larošfuko, Fransoa. Maksime. Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beograd, 1982., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica. Zagreb. Katarinin trg 5, inv. br 3626) 19. Lukač, Đerd. Prolegomena za marksističku estetiku. Biblioteka Symposion, Nolit, Beograd, I960., (žig: Knjižnica VI. gimnazije u Zagrebu, inv. br. 986) 20. Majorov, Genadij Georgijevič. Formiranje srednjovekovne filozofije. Biblioteka «Horizonti», Grafos. Beograd, 1982., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica. Zagreb. Katarinin trg 5, inv. br. 3618) 21. Niče, Fridrih. Filozofija u tragičnom razdoblju Grka, Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beograd, 1985., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica, Zagreb, Katarinin trg 5, inv. br. 3595) 22. Niče, Fridrih. Genealogija morala. Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beograd, 1986., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski ugostiteljski centar. Knjižnica. Zagreb. Katarinin trg 5, inv. br. 3588) 23. Niče, Fridnh. Knjiga o filozofu. Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beograd, 1984., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovali centar. Knjižnica, Zagreb, Ketarinin trg 5, inv. br. 3593) 24. Niče, Fridrih. S one strane dobra i zla. Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beogerad, 1980., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar, Knjižnica. Zagreb, Katarinin trg 5, inv. br. 3590) 25. Pers, Č.S. Pragmatizam, Biblioteka «Horizonti», Grafos. Beograd. 1984., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica, Zagreb, Katarinin trg 5, inv. br. 3622) 26. Platon. Država, Kultura. Beograd, 1957., (žig: VI. gimnazija. Profesorska knjižnica. Zagreb, inv. br. 704) 27. Plchanov, G.V. K pitanju o ulozi ličnosti u historiji. Kultura, «Ognjen Priča», Zagreb, 1950., )žig; Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica, Zagreb, Katarinin trg 5, inv. br. 4217) 28. Rasi. Bertram Ljudsko znanje. Biblioteka Symposion, Nolit, Beograd. 1961., (žig: Knjižnica VI. gimnazije (ženske), Zagreb, inv. br. 991 ) 29. Skerlić, Jovan. Romantizam i realizam. Školsko štivo. Kultura, Beograd 1962., (žig: Knjižnica VI. gimnazije u Zagrebu, inv. br. 460) 30. Stojković, Andrija, ur., Savremena filozofija I, Biblioteka Priručnici. Izdavačko preduzeće «Rad», Beograd. 1970., (žig: Knjižnica VI gimnazije u Zagrebu, inv. br. 1569) 367 31. Stojković, Andrija. ur,, Savremenafilozofija. Izdavačko preduzeće «Rad», Beograd, 1970., (žig: Knjižnica VI gimnazije u Zagrebu, inv. br. 1571) 32. Stolovič, Leonid. Suština estetske vrednosti, Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beograd, 1983., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica, Zagreb, Katarinin trg 5, inv. br. 3620) 33. Šopenhauer, Artur Ogeniju, ćirilica, Izdanje enciklopedijske biblioteke, Beograd, 1925., (bez žiga, inv. br. VI.1.124) 34. Šopenhauer, Artur. Svet kao volja i predstava 1 /, Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beograd. 1984., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica, Zagreb, Katarinin trg 5, inv. br. 3612) 35. Šopenhauer, Artur. Svet kao volja i predstava I 2,Biblioteka «Horizonti», Grafos, Beograd. 1981., (žig: Ugostiteljsko hotelijerski obrazovni centar. Knjižnica, Zagreb, Katarinin trg 5, inv. br. 3613) 36. Štegmiler, Volfgang. Glavne struje savremene filozofije, Biblioteka Symposion, Nolit, Beograd, 1962., (žig: Knjižnica VI gimnazije u Zagrebu, inv. br. 990)
Ovaj spisak skinut sa interneta [PDF]Popis knjiga odbačenih iz Gornjogradske gimnazije u Zagrebu 23.11:
https://www.memoryoftheworld.org/otpisane/…/popis_Gornjogradska_gimnazija.pdf
Ovakvih pojava u školskim i drugim bibliotekama Srbije nema, bar autor teksta nema uvid. Srpske bibloteke,antikvarnice pune su knjiga stampanih u Hrvatskoj do 1990. godine, a sve više je izdanja od 1991. do danas.
Tomislav Kresović
Vidovdan
Hrvati vole da budu prema srbima pokvareni, podli i silni.Ozbiljne su stvari iza toga.
Nije kod „Hrvata“ u pitanju nikakav „narcizam“, zar nije ocigledno? Narcizam je po definiciji zaljubljenost u sebe, i ne podrazumeva ni mrznju ni nasilje prema onom sto nisi ti. A upravo to je karakteristicno za hrvatski odnos prema srpskom. Nasilje nema nikakve veze sa razlikama izmedju Srba i Hrvata, a sve sa nasilnickim karakterom (kao sto silovanje nije posledica seksualne zelje, nego nasilnickog karaktera). Drugim recima, politicki faktori iza hrvatske nezavisnosti koriste nasilje da bi dosli do svog cilja. Sto se obicnog naroda tice, ni tu nema nikakvog narcizma nego pre svega jednostavno spoznaje da si manjinski narod, sto u nacelu proizvodi osecaj inferiornosti. Taj osecaj inferiornosti je vrlo lako vezati sa osecajem ugrozenosti, sto pomenuti politicki faktor lako koristi da uvali narodu kukavicje jaja, tj. da su Srbi pretnja njegovoj dobrobiti.