Narodne igre i kola u sokolskim društvima

0
3105

3U cilju oživljavanja i širenja starih narodnih igara po sokolskim jedinicama, načelništvo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije priredilo je tečaj za narodna kola. Tečaj je održan od 21 do 25 januara 1935. u Beogradu. Učestvovalo je 29 članica i 22 člana sokola iz svih krajeva Jugoslavije. Nastavnica na tečaju bila je Ljubica Janković, stručnjak u poznavanju narodnih kola. Obrađeno je oko 50 narodnih kola. (1) Drugi savezni tečaj narodnih igara za sokole–prednjake priređen je u Beogradu od 14 do 18 aprila 1936. Tečaj je održan u Domu Sokolskog društva Beograd Matica u Deligradskoj ulici. Tečaj je pohađao 51 učesnik iz župa i oko 20 vanrednik učesnika iz beogradskih sokolskih društava. Interesovanje je bilo izvanredno. Najviše je bilo učesnika iz Slovenije. Vežbana su narodna kola: „Pošla mi Milka na vode“, „Slavljanka“, „Trojanac“, „Bitoljka“, „Da vam kažem, braćo moja“, „Zupčanka“, „Neda grivne“, „Đurđevka“, „Vranjanka“, „Iz banju ide“, „Niševljanka“, „Zetsko kolo“, „Crmničko“, „Tasino“, „Devojačko“, „Srba“, „Ajd na levo“, „Ja posejah“, „Majka Maru“, „Profesorka“, „Devojčica“, „Srbijanka“, „Ajde lepa Maro“, „Seljančica“, „Zaplet“, „Šumadinka“, „Lepa Maca“, „Divna“, „Dunje ranke“, „Bojerka“, „Sarajevka“, „Osmoljka“, „Gružanka“ i „Ustaj, diko !“. Na tečaju su se učile pored narodnih igara iz Jugoslavije i češke, ruske i poljske igre („Krakovjak“, „Kozačok“ i „Češka beseda“). Kao udžbenik služila je knjiga „Narodne igre I deo“ od Ljubice i Danice Janković. Vodnici tečaja bili su Agata i Frano Žic. Nastavnici na tečaju bili su Ljubica i Danica Janković, Knihova, Fedor i Angelina Gopurenko, Otokar Novotni, Marija i Miroslav Vojinović. Za 20 časova pređena su 34 narodna kola. Održana su predavanja o značaju narodnih igara u vezi sa sokolskom ideologijom, narodne igre u sokolskoj propagandi i o humoru u narodnim igrama. Na kraju tečaja zahvaljeno je sestrama Janković. (2)

Prednjaci su na župskim tečajevima vežbali sa tečajcima narodna kola.
Belom Manastiru održan je od 9 do 18 marta 1939. drugi prednjački tečaj Sokolske župe Osijek u 1939. Tečaj je pohađalo 13 tečajaca, od kojih je 11 pohađalo prošlogodišnji tečaj. Tečajci su naučili 14 narodnih kola, pevanje 5 sokolskih koračnica, preko 20 igara i … . (3)

Grupa članova i članica Sokolskog društva Beli Manastir učestvovala je krajem maja 1938. u narodnim nošnjama iz njihovog kraja na festivalu narodnih igara u Beogradu. Posle festivala posetili su Oplenac. (4)
Sokolsko društvo Beograd I održalo je 4. marta 1939. svoju tradicionalnu slovensku kostimiranu zabavu. (5)
Posle pozdravnog govora starešine društva, koji je izneo značaj priredbe, izveden je kratki program uz učešće Jugoslovenskog akademskog pevačkog društva iz Zemuna. Prosvetar društva profesor T. Ilić govorio je o značaju sokolstva kod slovenskih naroda. Ženski naraštaj izveo je nekoliko motiva narodnih igara, a članovi i članice prikazali su “Moravsku besedu”. Zabava je održana pod pokroviteljstvom Engelberta Gangla. Na zabavi su bili i domaći kostimi i kostimi drugih slovenskih naroda. (6)

Da Vas podsetimo:  Ko je podmetnuo ”papsku krunu” u srpsku istoriju?

2Akademija Sokolske župe Beograd u Narodnom pozorištu 1940. priređena je u čast gostiju kralja Petra II, koji su pozvani na proslavu Materica u dvoru iz središta banovina i Beograda. Na akademiji su učestvovala sokolska društva Beograd-Matica, Beograd I, II, III, Zemun-Matica, Pančevo i Smederevo i četa Boleč. Akademija je počela govorom starešine župe inž. Svetislava Vučkovića i sviranjem himne. Zatim su mlađa deca Beograd-Matice izvela vežbe sa puškama od R. Bana-Šmita i muška deca Sokola Beograd III skupine od F.Azabagića. Mlađa ženska deca Beograd-Matice odigrala su Kosovske narodne igre od A.Žica. (7)

U svom sokolskom domu 4 marta 1939. Sokolsko društvo Borovo priredilo je Sveslovenski bal. Bal je otvoren povorkom narodnih nošnji na čelu sa starešinom Tomom Maksimovićem i njegovom suprugom. Posetioci su se divili povorci od preko 200 učesnika u narodnim nošnjama. Povorka se svrstala u narodno kolo, kojim je priredba otvorena. Pevačko društvo „Radiša” pevalo je na balu pesme. Nastupili su članovi sokolskog društva iz Bačkog Petrovca u slovačkim narodnim nošnjama i prikazali publici „Čehoslovačku besedu”, zašto su pobrali buru aplauza. Naraštajke iz Borova izvele su Moravsku narodnu igru, a članovi društva „Istra-Trst-Gorica” iz Beograda prikazali su istarske narodne plesove. Zatim je izveden ukrajinski ples, a članovi i članice društva u Borovu u slikovitim narodnim nošnjama izvodili su narodna kola. Najlepša tačka programa po mišljenju Srđana Šapića, izveštača u „Sokolskom glasniku“, bilo izvođenje ruskog narodnog plesa, od strane člana sokola Pianova iz Brčkog i njegove trupe, sa najmlađom članicom pevačkog društva „Radiše” Olgom Boguš. Nagradu za najlepšu narodnu nošnju dobila je gospođa Kondić, supruga vođe prodajnog odelenja Kondića, koja je imala bosansku nošnju. Drugu nagradu dobila je sokolica Mirjana Pražić, sa slavonskom nošnjom. Treću nagradu dobila je slovačka narodna nošnja. Gledaoci su plesali narodna kola sve do zore.(8)
Sokolsko društavo Beograd II priredilo je svečanu akademiju 1940. Lepotu i bogatstvo narodnih pesama sokoli su cenili i koristili za sastav vežbi. Za vežbu članica “Tri devojke proso žele” korišćene su pesme .“Tri devojke proso žele; Planino moja; U bašti mi zumbul cveta; Grab, grab zelen grab i Igrale se delije na sred zemlje Srbije”. Vežbe na gredi i razboju, “Poloneza”, “Mladost u ritmu”, “Ulazak gladijatora”, “vežbe palicama”. Vežba “Da se ne zaboravi” podsetila je na vreme uoči oslobodilačkih ratova. Muzika je svirala pesmu “Što ćutiš, ćutiš Srbine tužni. Sokoli kao i narod spremali su se za borbu na život i smrt uz četničku pesmu “Srpska mi truba zatrubi”. Posle objave rata, ceo narod krenuo je boj sa pesmom “Ko ne žali, more, mlad umreti”. Muzika je intonirala zbor sa “Hej trubaču ..”. Onda borba. Vojnik gine ne žaleći svoj život a “Vojničko pismo” virilo mu je iz šinjela. … . Nastupali su đaci i studenti. Mlađi članovi i prednjaci su pred akademiju pozvani u vojsku, pa su zamene vršene brzo. U jednoj tačci vežbale su učenice gimnazije. (9)

Da Vas podsetimo:  Bitka za hranu - selo protiv političkih elita

1Uspeh plesa u Borovu početkom februara 1941. premašio je sva očekivanja. Bilo je preko 400 učesnika, članova i članica sokola, u narodnim nošnjama iz svih krajeva Jugoslavije i ostalih slovenskih zemalja. Po članku u „Sokolskom glasniku“ izazvali su nezapamćen aplauz, kada su defilovali na početku plesa dvoranom “Batinog doma”, na čelu sa starešinom Tomom Maksimovićem. Obe sale su bile ispunjene do poslednjeg mesta uglednim gostima iz Borova i drugih krajeva. Prisustvovao je dr. D. Janković, apelacioni sudija i podpredsednik Jugoslovensko-bugarske lige u Beogradu. Ples je otvorio Toma Maksimović “Kraljevim kolom”. Uz domaće sokole, nastupali su sokoli iz Ljubljane, Bačkog Petrovca, Novog Sada, ruski sokoli, … . Veliki uspeh doživela je folklorna grupa Narodnog pozorišta iz Beograda, pod vođstvom Žukovskog. On je nastupio sa prvakinjom baleta, Vasiljevom, u “Igri u dvoje”. Grupa je izvela “Drmeš”, “Južnosrbijanku” i “Teškata kolo”. Opšte priznanje dobili su sokoli iz Slovenije izvođenjem “Iz Slovenačkih sela” i “Regiment po cesti gre”. Uspeh su postigli i sokoli iz Bačkog Petrovca, i domaći sokoli. Te godine zbog opštih prilika nisu mogli učestvovati igrači i igračice iz Bugarske. Kod biranja tri najlepše narodne nošnje nagrađena je Safija Jazvin iz Brčka za bosansku nošnju, Vikica Kedmanec, za posavsku narodnu nošnju i Ida Marvin, za narodnu nošnju iz Gorenjskog. Program je završen pevanjem sokolske himne “Oj Sloveni”, a zabava je nastavljena u bratskom raspoloženju i manifestovanju za slovensko bratstvo. Za uspeh priredbe bio je zaslužan priređivački odbor Sokolskog društva, na čelu sa Tomom Maksimovićem.(10)

U cilju oživljavanja i širenja starih narodnih igara po sokolskim jedinicama, načelništvo Saveza Sokola Kraljevine Jugoslavije priređivalo je tečajeve za narodna kola. Nastavnica na tečajevima bila je Ljubica Janković, stručnjak u poznavanju narodnih kola. Prednjaci su dalje na župskim tečajevima vežbali narodne igre. Na svečanim akademijama i priredbama kao deo programa sokolska društva izvodila su narodne igre. Obnovljeno Sokolstvo nastavilo je tu praksu. Sokolsko društvo Beograd Matica je na Sajmu Zdravlja u Domu Omladine u Beogradu 6. aprila 2017. priredilo Javni čas u kome je između ostalog igralo narodne igre. Prvo su članovi izveli narodne igre, pa su zatim prikazane moderne igre (salsa). Na kraju su gimnastičari prikazali svoju veštinu.

Da Vas podsetimo:  Radiju Slobodna Evropa smetaju porodične vrednosti? Radeve, zašto baš sa Srbijom i Mađarskom?

Saša Nedeljković
član Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Srbije

________________
Napomene:

1. „Tečaj Saveza SKJ za narodna kola“, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 8 februara 1935, br. 7, str. 2;
2. B. S. „Drugi tečaj Saveza SKJ za narodne igre“, „Sokolski glasnik“, Ljubljana, 15 maja 1936, br. 20, str. 3;
3. „10-dnevni župski prednjački tečaj u B. Manastiru”, „Bratstvo”, Osijek, 15 aprila 1939, br. 4, str. 70, 71;
4. Sd. Beli Manastir“, „Bratstvo“, Osijek, juli–august 1938, br. 7–8, str. 134;
5. „Svi na slovensku zabavu društva Beograd I”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 3 mart 1939, br. 9, str. 5; „Slovenska zabava društva Beograd I”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 24 februar 1939, br. 8, str. 3;
6. „Kratke vesti iz našeg Sokolstva”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 10 mart 1939, br. 10, str. 4;
7. „Župska sokolska akademija”, „Sokolski život”, „Oko Sokolovo”, Beograd, 4 februara 1940, br. 2;
8. Srđan Šapić, „Sokolski sveslovenski bal u Borovu”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 17 mart 1939, br. 11, str. 5; N. i B, „Sa sveslavenskog bala u Borovu”, „Bratstvo”, Osijek, 15 aprila 1939, br. 4, str. 68, 69;
9. S.M. „Akademija sokolskog društva Beograd II”, „Oko sokolovo”, Beograd, 15 maj 1940, br. 5 i 6, str. 98;
10. Rad. Lazević, „Lepa manifestacija slovenskog bratstva u Borovu”, „Sokolski glasnik“, Beograd, 28 februar 1941, br. 9, str. 5;

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime