U posljednje vrijeme na području Banije na granici s BiH u zaseocima Hrvatske Bojne te Malog i Velikog Obljaja učestale su pljačke i razbojništva što je još više pojačalo strah među rijetkim povratnicima. Budući da se radi o ljudima u poodmaklim godinama oni su lak pljen za razbojnike. Da bi sačuvali gole živote u zaseoku Bojna mještani svake noći spavaju zajedno kod drugog domaćina. Ovo svakako utiče da povratka u Hrvatsku više nema ali proces je krenuo u obrnutom smjeru.
Tihi egzodus Srba i dalje traje, što ilustruju podaci DZS RH, prema kojima su se od 2002. do 2013. iz Srbije, gde je utočište našlo više od 300.000 Srba izbjeglih / prognanih iz RH, u Hrvatsku doselilo svega 14.533, a iz Hrvatske u Srbiju odselilo 35.027. Broj iseljenih u odnosu na doseljene konstantno raste, a razmjera u posljednjoj godini bila je 1:6 u korist iseljenih.
Da bi umirio prerostale Srbe koji su ostali i žive na području Banije obišao ih je saborski zastupnik Milorad Pupovac i dožupan sisačko – moslavački Bogdan Rkman i zamjenik gradonačelnika Gline Đuro Stojić. Život ovim mještanima nije težak samo radi vandalskih napada i pljački nego njih prate i druge nevolje. Putevi do ovih sela su zapušteni, nisu priključeni na struju koja prolazi pored njihovih kuća, a poseban problem su napadi divljih zvjeri na njihove posjede a koje su zaštićene zakonom. Tako izgleda da su svi ovde zaštićeni osim Srba. Mještani se nadaju da će ova posjeta uroditi plodom i da će dovesti do toga da policijska uprava pojača nadzor nad ovim područjem, te da će policijske patrole češće obilaziti sela uz samu granicu i njihove stanovnike.
Dok se na Baniji preostali povratnici susreću sa ovim nevoljama u Kninu probleme imaju i mrtvi Srbi. Ovih dana uglavnom na srpskim grobovima na kninskom groblju pojavile su se službene obavjesti da će radi neplaćenih računa za grobnu nadoknadu pokojnici biti „deložirani“ u zajedničku grobnicu. Svakako da ovakav način obavještavanja nije prikladan jer davno su prognani oni Srbi čiji pokojnici sada leže u tim grobnicama. Svakako da su postojali i drugi načini da se ovo saopšti i da se uvaži činjenica da poslije masovnog egzodusa nije došlo do povratka, jer je Hrvatska učinila sve da stavi tačku na etničko čišćenje Srba. Svakako da se sada ovakav postupak može tumačiti da više u Hrvatskoj nema mjesta ni za mrtve Srbe. Kada se „deložiraju“ pokojnici iz tih grobova, na njihovim mjestima izniknuće neka nova nadgrobna obelježja.
Sve se ovo dešava na prostorima na kojima su Srbi vjekovima živjeli kao autohton, konstitutivan i suveren narod, sve do onog momenta kada je hrvatska politika uz pomoć moćnih mentora odlučila da ih protjera sa tih prostora. Srbe nije zaštitila ni Evropska unija od države koja je postala njena članica, a koja zakonom štiti divlje zvjeri koje im uništavaju ljetinu i ne pronalazi i kažnjava pljačkaše koji ih fizički ugrožavaju.
Milojko Budimir
www.nspm.rs
http://www.zlocininadsrbima.com/Zlocini.aspx
http://www.novinar.de/2009/07/26/sporazum-ustasa-i-komunista-iz-1935-godine.html
Sporazum ustaša i komunista iz 1935 godine
Svesni teškoće u borbi, bez obzira na podvojenost u pоgledu na društveni poredak, vođstvo hrvatskog narodnog ustaškog pokreta i vođstvo jugoslovsnske komunističke stranke u Kraljevini Jugoslaviji,
+++
ovlašćeno i sporazumno sa svima prvacima legalnih i ilegalnih formacija sklapa sledeći
SPORAZUM
1) Vođstvo hrvatskog narodnog oslobodilačkog ustaškog pokreta s jedne strane i vođstvo komunističke stranke s drugs strane svesni su težine svoga položaja koji dolazi od zajedničkog neprijatelja, svake jugoslovenske vlade i srpskog naroda kao nosioca srpske hegemonije (nadmoćnost) i podržavaoca svakog režima koji sputava, smeta i tupi nade:
a) kod hrvatskog naroda da će ikada doći čas oslobođenja ispod srpskog jarma,
b) kod komunističkih masa da traže saveznike u rušenju postojećeg stanja, ma kakve poglede taj saveznik imao na poredak i formu države po postignutom uspehu.
2) Vođstvo jugoslovenske komunističke stranke svijesne svoje uloge, priznaje da do komuniziranja Balkanskog poluostrva ne može doći dok se ne slomi kičma srpstvu i pravoslavlju, jer je poznato da su to dva faktora koja su omela prodiranju Osmanlija na Zapad i komunizma i Austrije na Istok. Sporazumni su da uništavanjem svega što je srpsko i pravoslavno utire se teren za komuniziranje Jugoslavije i Balkanskog poluostrava.
Vođstvo hrvatskog oslobodilačkog ustaškog pokreta predoseća da bi bez promene postojećeg stanja hrvatski narod podlegao jugoslovenskoj lukavosti i srpskoj hegemoniji i nudi saradnju svima porobljenima Jugoslavije i komunističkoj stranci posebno, da ubrzaju tok događaja sredstvima i načinima prema uputima svoga vođstva.
3) Vođstvo hrvatskog ustaškog pokreta obavezuje se da će sve štrajkaške demonstracije, manifestacije i sve razne izgrede koje izvode komunističke formacije potpomagati i u njima učestvovati. Vođstvo komuniegičke partije smatrajući hrvatski ustaški pokret jakim činiocem i pomagačem urušеnju postojećeg stanja, obećanje svaki podržak i potporu u ostvarivanju ustaških ideala.
Vođstvo i jedne i druge strane obavezuje se da će izbegavati, sve svađe i zadevice između jednih i drugih; u napisima, ličnom razgovoru i itd…, a u slučajevima demonstracija, revolucija i ratova, jedne druge bez prigovora pomagati, naročito uništavanjem svega što je srpsko i pravoslavno, kao što je istaknuto u tačci dva ovog sporazuma.
4) U slučaju lokalnih nesporazuma dužnost je lokalnog vođstva ustaškog pokreta i komunistrpke stranke da sve sukobe odnah likvidiraju, a svaka formacija o tome svoje starije jedinice obavjestnti. Neskladnost načelne naravi rešava vođstvo hrvatskog ustaškog pokreta i vođstvo jugoslovenske komunističke partije.
CILJ
Jugoslovenska komunnstička stranka kojoj je Zakon o zaštiti države od 1922. god., onemogućena akcija slobodnog kretanja i rada sa jedne, i vođstvo hrvatskog oslobodilačkog pokreta s druge strane, primaju na sebe zajednički i sporazumo DUŽNOST zajedničke borbe i međusobnog pomaganja u svakom slučaju potrebe do postignutog cilja: raspadanja jugoslovenske države i uništavanje svega što je srpsko i pravoslavno.
Sremska Mitrovica, juni-lipanj 1935. godine
Za komunistnčku stranku
Moša Pijade, s.r.
Za ustaški oslobod. hrv. pokret
Dr. Mile Budak, s.r. advokat
Original se nalazi: Vojno istorijski institut JNA, arhiva neprijateljskih jedinica Br. reg. 3/2; Kutija-116/1638
Pa jedan od tih mocnih mentora je bila i EU (prakticno, njene najmocnije drzave), prema tome… A ova verska mapa iz 1991-ve jasno pokazuju zasto je tako bitno za neoustase i mocne neprijatelje Srba (tj. pravoslavlja i Rusa) da se izbrise svaki trag prisustva Srba na ovoj zemlji. Sa srpskom Likom, Kordunom, Banijom i zapadnom Slavonijom, „hrvatska drzava“ ne postoji. Kao sto i nije postojala nikad u istoriji.