Nestajanje Srba na Baniji

1
216
Foto: printscreen

Istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)” pokazalo je da je sve do 1991. godine udio hrvatskog i srpskog stanovništva u ukupnom stanovništvu Banije bio relativno uravnotežen. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma

Demografski trendovi kretanja ukupnog stanovništva Hrvatske, posebno srpskog stanovništva, poražavajući su kada se analiziraju na nivou regija koje su tradicionalno u značajnom broju naseljavali Srbi – pokazalo je istraživanje u sklopu projekta „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880 – 2011)”.

Regije koje su uzete u razmatranje u sklopu istraživanja su geografsko-historijske cjeline koje obuhvaćaju općine prema teritorijalnoj podjeli koja je vrijedila na dan popisa stanovništva 31. 3. 1991. godine. Tada je u Hrvatskoj bilo 6.694 naselja i 102 općine. Dakle, za demografsku analizu kretanja stanovništva pojedine regije uzete su općine s naseljima koje su tradicionalno pripadale pojedinoj regiji. Također, kretanje ukupnog stanovništva, kretanje Hrvata i Srba pojedine regije analizirano je kroz sljedeće popisne godine: 1880, 1890, 1900, 1910, 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2001. i 2011. godinu. Za 1921. i 1931. godinu nema dostupnih podataka na razini naselja. Premda su posredni podaci o vjeri i jeziku dostupni na razini općine ili kotara, oni nisu obrađeni i kao takvi nisu mogli biti korišteni u ovu svrhu. Međutim, ova činjenica suštinski ne remeti postavljene ciljeve istraživanja.

U okviru analize, kada je u pitanju regija Banije, uvrštene su sljedeće općine s pripadajućim naseljima prema teritorijalnoj podjeli iz 1991. godine koje tradicionalno pripadaju ovoj regiji: GlinaKostajnicaSisakPetrinja i Dvor.

Kretanje ukupnog stanovništva, Hrvata i Srba na Baniji (1880 – 2011)

Podaci u navedenoj tablici pokazuju prilično uravnoteženi nacionalni sastav stanovništva ove regije, u kojoj su dvije narodnosne skupine – hrvatska i srpska – postotno gotovo podjednako zastupljene sve do 1991. godine. Postotak udjela hrvatskog stanovništva kreće se od najnižeg 48,11% 1900. godine do najvišeg 52,59% 1961. godine, a kod srpskog stanovništva od najnižeg 36,66% 1981. godine, do najvišeg 50,01% 1910. godine.

Da Vas podsetimo:  Kako je Hasan spasio Acu u Dobrovoljačkoj

Isti ili sličan trend prisutan je i u kretanju ukupnog stanovništva, koje se usporeno povećava od popisa do popisa sve do 1991. godine s relativno naglim padom za oko 17% u popisu 1948. godine, vjerojatno kao posljedica ljudskih gubitaka tokom Drugog svjetskog rata.

Ukupno hrvatsko stanovništvo se postupno, kontinuirano i usporeno povećavalo sve do posljednjeg popisa 2011. godine s odstupanjima u popisu 1948. godine kada stopa rasta pada za 4% (vjerojatno kao posljedica ljudskih gubitaka u Drugom svjetskom ratu) i u popisu 1981. godine kada stopa rasta pada za 16%.

Kod ukupnog srpskog stanovništva trend porasta je isto prisutan, s tim da je taj rast znatno veći od rasta hrvatskog stanovništva u prva četiri cenzusa (za ukupno 16%). Također, kao i kod Hrvata 1948. godine rast srpskog stanovništva opada, ali za više od sedam puta, nego kod hrvatskog stanovništva, što je vjerojatno posljedica većih ljudskih gubitaka u Drugom svjetskom ratu. Događa se i nešto jače opadanje rasta 1981. godine i to za 19% (za 3% više nego kod hrvatskog stanovništva).

Kretanje stanovništva po narodnosnoj pripadnosti i popisima na Baniji (1880 – 2011)

Verižni indeksi, koji iskazuju broj stanovništva u svakom popisu prema prethodnom popisnom cenzusu, uglavnom potvrđuju prethodno iznijete trendove u kretanju stanovništva, kao i godine kada dolazi do odstupanja od navedenih trendova (1948. i 1981. godina).

Najduže popisno razdoblje u okviru jednog državno-pravnog poretka je ono nakon Drugog svjetskog rata u okviru socijalističke Jugoslavije, koje je trajalo preko 40 godina. Za razliku od prethodnog dugoročnog pogleda na razvoj stanovništva, ovaj bi se mogao svrstati u srednjoročne, koji počinje 1948., a završava 1991. godine.

Kretanje broj Hrvata i Srba na Baniji (1948 – 1991)

U odnosu na baznu 1948. godinu hrvatsko se stanovništvo veoma usporeno povećavalo u rasponu od 13,78% (1971) do 0,37% (1981) ili za cijelo ovo razdoblje u prosjeku za 6,95%. I kod srpskog stanovništva je prisutan isti trend, ali samo do 1971. godine, kada se ono povećalo u prosjeku za 6,57%, dok nakon toga sve do 1991. godine ono se kontinuirano smanjuje za 10,74% (1981) odnosno 1,24% (1991).

Da Vas podsetimo:  Kreće izgradnja Srpskog kulturnog centra u Slatini
Udio Hrvata, Srba i „ostalih“ na Baniji (1880 – 2011)

Posljednja dva cenzusa (2001. i 2011. godine) pokazuju populacijske fluktuacije kakve nisu zabilježene tokom analiziranog 131-godišnjeg perioda i općenito, šire gledano, na ovim našim prostorima, a rekli bismo i veoma rijetko i u evropskim i svjetskim razmjerima.

Prema pokazateljima u prethodnoj tablici, tokom cijelog analiziranog perioda od 131 godinu,  u regiji Banije nastale su sljedeće populacijske fluktuacije odnosno promjene. U odnosu na startno stanje u prvom cenzusu 1880. godine hrvatsko se stanovništvo 2011. godine povećalo za nešto manje od 1/3 odnosno za egzaktnih 28,29%. Prosjek rasta za cijelo to razdoblje iznosio je 22,25%. Dok se srpsko stanovništvo smanjilo za oko 3/4 odnosno za egzaktnih 74,71%. Ove su se promjene odrazile i na broj ukupnog stanovništva koje se smanjilo za oko 1/6 odnosno za egzaktnih 16,33%.

Populacijske fluktuacije drastično su promijenile odnos, odnosno udio, dva etnikuma u ukupnom stanovništvu. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma

Izraženo u apsolutnim brojevima, hrvatsko  stanovništvo 1880. godine je brojilo 68.885, a 2011. godine 88.374 stanovnika, ili više za 19.489 stanovnika, dok je srpsko stanovništvo 1880. brojilo 62.239, a 2011. godine 15.740 stanovnika, ili manje za 46.499 stanovnika. Ove fluktuacije su promijenile do 1991. godine relativno uravnoteženi udio hrvatskog i srpskog stanovništva u ukupnom stanovništvu ove regije. Tako je na primjer 1880. godine taj odnos bio na razini 52% naspram 47%, u korist hrvatskog naroda, da bi se 2011. godine taj odnos drastično izmijenio na 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma. Tek usporedbe sa 1991. godinom kao baznom, pokazuju mnogo realniju sliku ovih populacijskih fluktuacija, zapravo njihovih pravih razmjera i njihove povijesne značajnosti. U odnosu na stanje neposredno prije izbijanja rata u Hrvatskoj 1991. godine, hrvatsko se stanovništvo 2011. godine povećalo za nešto više od 1/20, odnosno za egzaktnih 5,03%, dok se srpsko stanovništvo drastično smanjilo za nešto manje od 4/5, odnosno za egzaktnih 77,85%. Ove su se promjene odrazile i na broj ukupnog stanovništva, koje se smanjlo za nešto više od 1/3, odnosno za 36,05%. Izraženo u apsolutnim brojevima, hrvatsko stanovništvo 1991. godine brojilo je 84.142, a 2011. godine 88.374 stanovnika ili više za 4.242 stanovnika, dok je srpsko stanovništvo 1991. godine brojilo 71.087, a 2011. godine 15.740 ili manje za 55.347 stanovnika. Iz svih navedenih podataka mogu se iščitavati i neke druge populacijske fluktuacije i njihove razmjere, prije svega doseljavanje hrvatskog stanovništva i odlazak, zapravo egzodus srpskog stanovništva. Ove fluktuacije drastično su promijenile odnos, odnosno udio, dva etnikuma u ukupnom stanovništvu. Taj odnos je 1991. godine bio 48,82% naspram 41,24% u korist hrvatskog etnikuma, da bi 2011. godine taj odnos iznosio 80,18% naspram 14,28% opet u korist hrvatskog etnikuma. Ovakve populacijske fluktuacije nisu normalne i uobičajene.

Da Vas podsetimo:  Vila Izvor – ni putokaz do nekada luksuznog zdanja

* U istraživačkom projektu Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba „Raspored naseljenosti i kretanje srpskog stanovništva u Hrvatskoj (1880–2011)”  sudjelovali su: dr. sc. Svetozar Livada (voditelj), Vladimir Cvjetićanin, prof. i Nikola Lunić, prof. sa suradnicima

G. M.
Izvor: P-portal.net

1 KOMENTAR

  1. Prvo je Broz ispraznio Hrvatsku,tako što je doveo komuniste sa svojom Banijskom i Ličkom da okupširaju Srbiju,pa je veliki deo seljaka premestio u Srbiju,posle su one koji su ostali Milošević naterao da pobegnu,opet u Srbiju.Danas su ta deca Brozovih okupatora na vlasti,samo što su komunisti svojoj deci nadenuli imena tzv demokratskih stranaka.

POSTAVI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Molimo unesite vaše ime